Masnoća u krvi – simptomi, bolesti, normalne razine i liječenje

Masnoća-u-krvi

Masnoća u krvi podrazumijeva kolesterol i trigliceride koji predstavljaju skupinu spojeva važnu za izvor energije, građu svih stanica u organizmu te slobodne masne kiseline.

Masti ili lipidi nisu topivi u vodi, što znači da moraju postojati proteini za koje se mogu vezati i transportirati krvlju. Proteini za koje se lipidi vežu se nazivaju lipoproteini i predstavljaju najvažniji oblik transporta masti u krvi.

Ne postoji život bez masnoće u organizmu, ali problemi nastaju kada ona prelazi normalne granice u krvi.

Srećom, na koncentraciju masnoće u krvi možemo utjecati stilom života i zdravim navikama (npr. tjelovježba, zdrava prehrana), a ako je potrebno mogu se propisati i lijekovi koji utječu na snižavanje masnoće u krvi.

Jedan od najučestalijih problema u svakodnevnom životu je prekomjerna tjelesna težina koja je najčešće posljedica nepravilne prehrane i nedovoljne fizičke aktivnosti, a može se javiti i kao posljedica nasljednih poremećaja u organizmu. Kao rezultat toga (nakupljanja lipida) mogu se javiti bolesti srca ili ateroskleroza.

LDL-kolesterol
Photo: Photospin

Masnoća u krvi – kolesterol

Kolesterol je masnoća koja predstavlja osnovni gradivni dio svake stanice (stanične membrane) u organizmu. Stvara se u tijelu, odnosno najviše u jetri u kojoj ga nastaje oko 1 – 2 grama dnevno. Krvlju se prenosi do stanica u kojima se dalje prerađuje.

Najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla.

Iz njega nastaju muški i ženski spolni hormoni (testosteron i estradiol) te hormoni nadbubrežne žlijezde (kortizol). Ima svoj udio u molekuli vitamina D, a potreban je za mnoge metaboličke procese i normalno funkcioniranje metabolizma, kao i probavu (iz njega nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo).

Međutim, njegove prekomjerne količine u krvi su toliko opasne da mogu uzrokovati ozbiljne komplikacije i razne bolesti.

Kolesterol ima svoje dvije najvažnije frakcije koje se nazivaju HDL-kolesterol i LDL-kolesterol. Mnogi ih bolje prepoznaju po nazivima “dobar“ i “loš” kolesterol, a predstavljaju najvažnije lipoproteine koji bi trebali prenositi kolesterol u krvi. Budući da je kolesterol masnoća topljiva samo u mastima (krv se sastoji prvenstveno od vode), on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sustava do svih tkiva u kojima se iskorištava; stoga kolesterol s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini (prenose kolesterol u krvi). Upravo ti lipoproteini su LDL i HDL čestice kolesterola. 

Dobri HDL -kolesterol
ima više proteina,
visoke je gustoće,
veže kolesterol na sebe,
prenosi kolesterol od perifernih tkiva do jetre,
štiti od ateroskleroze.
Loši LDL-kolesterol
ima manje proteina,
niske je gustoće,
ima veći udio masti od proteina,
prenosi kolesterol tako što ga odlaže u različita tkiva i organe,
u velikim količinama predstavlja rizik za kardiovaskularne bolesti.

Najveći problem nastaje kada nema dovoljno HDL-kolesterola. Naime, LDL-kolesterol odlaže kolesterol u pojedina tkiva i organe, što nije dobro, posebno ako ga prenesu u stijenke krvnih žila zbog čega nastaju različite kardiovaskularne bolesti.

No, u takvim situacijama najvažniju ulogu igra HDL-kolesterol koji odnosi višak kolesterola iz tkiva gdje ga ima najviše sve do jetre. Tako smanjuje rizik od nastanka bolesti, ali je zato njegova koncentracija u krvi izrazito važna.

Povišenu vrijednost kolesterola u krvi nalazimo:

Kolesterol
Photo: Photospin

Masnoća u krvi – trigliceridi

Trigliceridi su druga najvažnija vrsta masnoća u krvi koju predstavljaju spojevi masnih kiselina i alkohola glicerola. Potrebni su nam za izgradnju drugih tvari te stvaranje energije.

Unosimo ih hranom, ali se nalaze i u masnim stanicama tijela (tamo su pohranjeni).

Trigliceridi se moraju razgraditi enzimima na glicerol i masne kiseline kako bi organizam mogao iskoristiti mast iz hrane, a cijeli proces se odvija u metabolizmu. Naime, alkohol glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer), a masne kiseline se razlažu u jednostavnije pri čemu nastaje organizmu potrebna energija.

Sve je dobro dok se trigliceridi u jednakoj mjeri pohranjuju i razgrađuju, ali problem nastaje kada unosimo previše triglicerida (prvenstveno namirnicama bogatim ugljikohidratima) koji se ne mogu dovoljno razgraditi zbog čega se pohranjuju kao tjelesna mast u masnom tkivu.

Rizik za nastajanje različitih bolesti također nastaje kada su trigliceridi udruženi s visokim koncentracijama LDL-kolesterola te niskim koncentracijama HDL-kolesterola.

Srećom, unos masnoća u krvi možemo sami kontrolirati, stoga se njihov poremećaj najviše odnosi na neumjerenost u prehrani namirnicama koje su bogate masnoćama i ugljikohidratima.

Zato je osnova dijete (za povišene vrijednosti triglicerida) prvenstveno smanjenje unosa hrane koja sadržava ugljikohidrate (alkohol, slatkiši, kruh, tjestenina) i masti.

Povišene koncentracije triglicerida nalazimo kod sljedećih bolesti:

Trigliceridi
Photo: Photospin

Povišena masnoća u krvi – simptomi i bolesti

Povišena masnoća u krvi predstavlja rizik za nastajanje različitih vrsta bolesti i poremećaja koje se jednim imenom nazivaju hiperlipidemije, a više o njima možete pročitati ovdje.

Drugim riječima, povišeni kolesterol i trigliceridi u krvi predstavljaju opasnost za nastajanje sljedećih bolesti:

Osim toga, mogu se pojaviti sljedeći simptomi koji ukazuju da nešto nije u redu s razinom masnoća u krvi te da ste u rizičnoj skupini za srčani ili moždani udar:

Kada je u pitanju masnoća u krvi, vrtoglavica može biti glavni znak da nešto nije u redu, posebno zato što nerijetko prethode moždanom i srčanom udaru. Uz to, mogu se pojaviti i trnci u nogama i rukama, a na takve simptome je nužno odmah reagirati kako bi se osobi pomoglo i spriječile daljnje komplikacije.

Masno-tkivo
Photo: Photospin

Masnoća u krvi – prehrana

S obzirom na to da na masnoću u krvi možemo direktno utjecati kontroliranjem namirnica koje unosimo u organizam kao i zdravim načinom života općenito, korisno je znati koje namirnice su bogate masnoćama.

U nastavku su samo neke namirnice koje se ne preporučuju zato što predstavljaju rizik za višak masnoće u krvi:

  • ugljikohidrati (alkohol, slatkiši, kruh, tjestenina),
  • namirnice životinjskog podrijetla (npr. masno goveđe, teleće, janjeće i svinjsko meso),
  • mlijeko i određeni mliječni proizvodi (npr. punomasno mlijeko, jogurti i sirevi s visokim postotkom mliječne masti),
  • jaja (maksimalno 4 jaja dnevno su dozvoljena računajući i ona koja su konzumirana kroz sva jela u danu, a preporučuje se ipak samo bjelanjak ako je ikako moguće; preporučuje se i ne konzumirati jaja svaki dan),
  • prženo povrće i povrće koje se priprema s maslacem, sirom ili umakom od vrhnja.

Postoje i namirnice koje se preporučuju onima koji imaju povišenu razinu masnoća u krvi te svima onima koji žele izbjeći tu pojavu:

  • cjelovite žitarice te integralna peciva i tjestenina,
  • bijelo pileće i pureće meso,
  • soja i proizvodi od soje,
  • obrano mlijeko,
  • svježe povrće,
  • voće bez dodanih masnoća i šećera,
  • biljna ulja,
  • deserti s niskim udjelom masnoća i šećera (npr. tamna čokolada ili prirodni nezaslađeni voćni sokovi),
  • orašasti plodovi (u umjerenim količinama).

Od namirnica koje se mogu normalno konzumirati za snižavanje masnoća u krvi recepti su zaista mnogobrojni što znači da vaš organizam neće previše niti osjetiti da ste promijenili vrstu prehrane, već će se na nju brzo naviknuti. 

Kada je u pitanju masnoća u krvi, čajevi kao što su crni ili zeleni čaj su izrazito dobri antioksidansi koji učinkovito djeluju na prevenciju nakupljanja štetnih tvari u organizmu.

Uz to, imaju i skroman učinak na snižavanje lošeg kolesterola, ali stručnjaci savjetuju da ih nikako ne biste smjeli koristiti kao zamjenu za lijekove zato što je njihov učinak zanemariv u usporedbi s količinom masnoća koju tijelo svakodnevno proizvede i nakupi.

Drugim riječima, čajevi mogu biti od pomoći samo ako ih konzumirate uz zdravu prehranu i redovitu tjelovježbu.

Prehrana
Photo: Photospin

Masnoća u krvi – normalne razine

Ako želite saznati razine masnoća u krvi, morate proći nekoliko rutinskih laboratorijskih pretraga pomoću kojih se mjere koncentracije kolesterola i triglicerida.

Dva dana prije samog pregleda preporučuje se izbjegavanje intenzivnih tjelovježbi i konzumacija premasne hrane. Isto tako, prije vađenja krvi se ne bi trebalo jesti barem 12 sati prije, a dozvoljena je samo voda.

Normalne razine masnoća u krvi su sljedeće:

  • ukupni kolesterol: <5,0 mmol/l,
  • HDL-kolesterol: za muškarce >1,0 mmol/l, a za žene >1,2 mmol/l (bolje je da je što viši),
  • LDL-kolesterol: <3,0 mmol/l,
  • trigliceridi: <1,7 mmol/l.

Ako imate dijagnosticiranu koronarnu bolest, šećernu bolest ili ste preživjeli srčani ili moždani udar, normalne razine masnoća u krvi su nešto niže nego za ostale:

  • ukupni kolesterol: <4,5 (4,0) mmol/l,
  • LDL-kolesterol: <2,5 (2,0) mmol/l.

Masnoća u krvi bi se trebala redovito mjeriti i kontrolirati. Ako imate razinu masnoća u krvi 7, znate da sigurno nešto nije u redu te da biste trebali promijeniti neke od svojih navika. Pritom nemojte ignorirati razine koje pokazuju pregledi zato što ćete poslije imati puno više problema s bolestima koje nastaju kao posljedica visoke masnoće u krvi.

Maslac
Photo: Photospin

Masnoća u krvi – liječenje

Najbolje liječenje masnoća u krvi je mijenjanje životnih navika. Svi oni koji redovito paze na prehranu i razinu masnoća koje unose u organizam ne bi trebali imati problema ni s kakvim negativnim posljedicama. Uz to bi trebali redovito vježbati kako bi se energija koju stvaraju masnoće u organizmu mogla uravnoteženo trošiti.

U slučaju prekomjernih koncentracija masnoća u krvi, liječnici mogu propisati lijekove (npr. fibrate, rezine, niacine ili statine) kako bi se razina masnoća u krvi brže smanjila, a zdravlje osobe očuvalo.

Kod osoba kojima je već dijagnosticirana određena bolest kao posljedica masnoća u krvi, uzimanje lijekova je doživotno.

Kod ostalih koji uzimaju lijekove kao prevenciju, trajanje liječenja nije određeno, ali moguće je prekinuti liječenje ako se pokaže da se uz kombinaciju zdrave prehrane i tjelovježbe stanje uspjelo kontrolirati.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Reiner, Ž. (2009). Povišene masnoće u krvi. PLIVA zdravlje.
  2. Goldman, R. (2018). The Recommended Cholesterol Levels by Age. Healthline.
  3. Beckerman, J. (2016). High Triglycerides: What You Need to Know. WebMD.

 

Saznajte više o kolesterolu u sljedećim tekstovima:

Ocjenite članak

3.67 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: Od cega se najcesce dobija masnoca, bolesti i problemi krvi, simptomi velike masnoce u krvi, simptomi povišenih masnoća u krvi, Povišena masnoća u krvi, OD CEGA TRIGLICIRIDI NASTAJU OD KOJE HRANE, masnoće u krvi dijabetes, masnoće i trigliceridi, masnoća u krvi 6, Uzroci povišenog kolesterola, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Masnoća u krvi – simptomi, bolesti, normalne razine i liječenje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje
  1. Molim vas dali uzimanje ljekova ostavlja tragove na lic

    Dali ljekovi za smanjenje kolesterola ostavlaju trag na koži lica,mislim dali ju isušuju i boraju.