Anksioznost izaziva promjene spoznaje

Osobe koje pate od anksioznosti – tjeskobe, neugodne emocije straha i strepnje, doživljavaju svijet drugačije od ostalih.

Studija s izraelskog Weizmannovog instituta za znanost je pokazala da anksiozni pacijenti imaju slabiju mogućnost razlikovanja neutralnog “sigurnog” podražaja (u ovom slučaju zvučnog) od onoga koji je ranije bio povezan s dobivanjem ili gubljenjem novca. Drugim riječima, kada se radilo o emocionalno nabijenim iskustvima, pokazivali su fenomen ponašanja nazvan “prekomjernom generalizacijom”.

Emocionalno iskustvo inducira moždanu plastičnost koja traje i nakon završetka iskustva izazvanog podražajem. Rezultat je da pacijenti s anksioznim poremećajem ne mogu razlučiti između iskustva izvornog podražaja i novog, sličnog podražaja. Stoga, oni reagiraju emocionalno na nove podražaje, razvijajući simptome anksioznosti čak i u naizgled nevažnim situacijama u kojima ne mogu kontrolirati svoju reakciju.

Lažno prepoznavanje podražaja vezanih uz emocionalna iskustva

U ispitivanju su sudjelovali pacijenti s anksioznim poremećajem. Istraživači su ih uvježbali razlikovati tri zvuka povezanih s jednim od mogućih ishoda: gubitak novca, dobivanje novca ili bez utjecaja. U sljedećoj fazi sudionicima je pušteno nekoliko novih zvukova i oni su trebali odgovoriti jesu li te zvukove čuli u fazi treninga. Za ispravne odgovore su bili novčano nagrađivani.

Anksioznost

Anksiozne osobe su bile puno sklonije griješiti, odnosno lažno “prepoznavati” zvukove koje su povezivali s ugodnim ili neugodnim iskustvima u odnosu na kontrolnu skupinu. Te razlike nisu imale veze sa sposobnostima sluha ili učenja. Ispitivanje je pokazalo da su oni doživljavali, odnosno lažno spoznavali zvukove koji su ranije bili povezani s emocionalnim iskustvima.

Funkcionalna magnetska rezonancija (fMRIs) mozga bolesnika s anksioznošću i onih bez tog poremećaja, otkrila je razlike u aktivnostima moždanih regija. Razlike su bile najočitije u području zvanom amigdala, regije odgovorne za strah i tjeskobu, kao i u primarnim osjetilnim područjima mozga.

Tjeskoba može biti i normalna pojava

Ova otkrića bi mogla objasniti zašto su neke osobe sklonije anksioznosti od drugih. Moždana plastičnost koja dovodi do tjeskobe nije sama po sebi loša.

Osjećaji anksioznosti mogu biti i posve normalni, postoje dokazi da su ti osjećaji koristili u našoj evolucijskoj prošlosti” kaže Prof. Dr. Rony Paz, jedan od istraživača.

Međutim, jedan emocionalni doživljaj, ponekad i beznačajan, može izazvati promjene na mozgu koje bi mogle dovesti do prekomjerne anksioznosti“.

Razumijevanje mehanizma djelovanja spoznaje u anksioznih bolesnika može pomoći u razvoju i poboljšanju mogućnosti liječenja poremećaja.

Članak uređen:

Saznajte više o anksioznosti u sljedećim tekstovima:

Saznajte više o stresu u sljedećim tekstovima:

Saznajte više o depresiji u sljedećim tekstovima:

Ocjenite članak

4.80 / 5   5

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: Anksioznost o fejsu, anksioznosz i hemoroidi, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Anksioznost izaziva promjene spoznaje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.