Anksioznost simptomi, liječenje – po čemu je prepoznati i kako je liječiti

anksioznost2

Anksioznost se definira kao osjećaj nelagode, opće napetosti, zabrinutosti, velikog stresa, panike, straha te iracionalnog lošeg predosjećaja. Anksioznost se javlja kada se pretjerano brinemo, odnosno kada smo izloženi nekoj stresnoj (stvarnoj ili izmišljenoj) situaciji. Anksioznost se očituje fizičkim i psihičkim simptomima. Neugodni simptomi mogu početi negativno utjecati na svakodnevni život osobe.

Ako je neprestana anksioznost već počela utjecati na vaše izvršavanje svakodnevnih obveza, vrijeme je da potražite pomoć stručnjaka. Smatra se da najmanje 10% opće populacije pati od nekog oblika anksioznosti. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Cambridge prikazuje sljedeće rezultate. Žene koje žive u siromašnijim četvrtima imaju 60% veći rizik razvijanja anksioznog poremećaja, od žena koje žive u bogatijim predjelima grada.

Muškarci anksiozni poremećaj razvijaju podjednako lako na bilo kojem mjestu, odnosno neovisno o mjestu stanovanja. Istraživanje je provedeno na više od 18.000 osoba. Osobe koje pate od anksioznosti često su razmišljale negativno, te su patile od nemira, nesanice i razdražljivosti.

Jedan od faktora zašto žene razvijaju anksiozni poremećaj ovisno o mjestu stanovanja je to što žene znatno više borave u području prebivanja. Ako žene provode više vremena u kući ili blizini kuće, a pritom žive u siromašnoj četvrti, veća je vjerojatnost da će biti više izložene stresu i naporima vezanim uz oskudan život.

Žene pokazuju i veći strah od toga da će ih netko napasti, stoga im je sigurnost naselja jedan od najvažnijih faktora.  

Anksioznost – uzrok

Neki znanstvenici tvrde da ona nije uvjetovana biološki, niti genetski, ali neka istraživanja pokazuju suprotno. U popularnoj kulturi već je poznato da anksioznost može biti dio obiteljskog genetskog nasljeđa te da je može potaknuti određena trauma.

No zbog toga što je svatko povremeno tjeskoban, mnogi anksioznost ne smatraju medicinskim, biološkim, kemijskim ili genetskim problemom. Anksioznost kao stanje nesigurnosti i straha, koji proizlazi iz očekivanja realnog ili izmaštanog prijetećeg događaja, često šteti svakodnevnom fizičkom i psihičkom funkcioniranju.

Uz to, ona može utjecati na strukturalne promjene u živčanim stanicama i njihovoj funkciji te tako uzrokovati razvoj drugih psihičkih poremećaja. Iako je svatko ponekad tjeskoban, kada takva “zabrinutost” počne ozbiljno narušavati normalno funkcioniranje, tad govorimo o anksioznom poremećaju.

Simptomi anksioznosti

Pretjerana zabrinutost fiziološki, psihološki i emocionalno proizvodi tjeskobu koja obuzima cijeli organizam. Anksioznost tijelo dovodi u stanje stresa te su simptomi anksioznosti zapravo simptomi stresa. Ovo su samo neki od njih:

  • ukočenost i trnci po cijelom tijelu,
  • vrtoglavica,
  • bol u prsima,
  • glavobolje,
  • napetost u vratu,
  • nervozni želudac,
  • pulsiranje u uhu,
  • osjetljiva koža,
  • hladnoća ili vrućina,
  • suha usta,
  • mučnina,
  • kratak dah,
  • probadajuća bol u licu,
  • ubrzani puls,
  • pojačano znojenje,
  • slabost u nogama,
  • nemirnost,
  • opsesivno razmišljanje,
  • osjećaj gubitka kontrole,
  • izbjegavanje uobičajenih životnih situacija,
  • nemogućnost odmora,
  • problemi sa spavanjem.

S obzirom na to da je svaka osoba kemijski jedinstvena, vrsta, broj, intenzitet, trajanje i učestalost tih simptoma razlikuje se od osobe do osobe. Na primjer, jedna osoba može imati samo nekoliko blagih simptoma, dok druga može imati sve simptome anksioznosti i to vrlo snažnog intenziteta.

Većina simptoma anksioznosti slično se manifestira i kod žena i kod muškaraca, ali postoje neke razlike. Jedna od njih vezana je uz lučenje hormona stresa u krvotok kojim anksioznost priprema tijelo za trenutnu reakciju. Zbog toga anksioznost vrlo često snažnije utječe na žene.

S obzirom na to da hormoni stresa utječu na druge hormone, žene mogu doživjeti širok raspon osjećaja i simptoma, osobito kada se simptomi anksioznosti udruže sa simptomima vezanima uz mjesečni ciklus. Isto vrijedi za drugo stanje, odnosno trudnoću i menopauzu.

Osnovni tipovi anksioznog poremećaja

nedostatak-samopouzdanja

Napadaj panike i panični poremećaj

Napadaji panike ili anksioznosti su epizode intenzivnog straha i tjeskobe. Često se javljaju iznenada. Ponekad je njihov uzrok očit, na primjer kada se nađete u neposrednoj opasnosti ili bezizlaznoj situaciji. U drugim slučajevima, može se činiti da razloga nema.

Napadi panike i njihovi simptomi mogu potrajati nekoliko trenutaka, ali i nekoliko sati. Tijekom napada, većina se ljudi osjeti kao da gubi kontrolu te se prepusti strahu ili strepnji popraćenoj nagonom za bijeg, a mnogi misle da će umrijeti, odnosno da se ne radi o napadu panike već infarktu.

Opći anksiozni poremećaj

Svi smo zabrinuti s vremena na vrijeme. Međutim, ljudi koji pate od općeg anksioznog poremećaja brinu o mnogim stvarima, često i u velikoj mjeri. OAP ne znači da je vaš tip anksioznosti gori od drugih, ali znači da se brinete o više toga i to češće.

On često dolazi u paru s paranojom i fobijama koje uvjetuju iznimno oprezan pristup životu. Obično je popraćen i drugim mentalnim oboljenjima, kao što su bipolarni poremećaj ili depresija.

Ugledni psiholog Alexander Penney i njegovi kolege, proveli su istraživanje na uzorku od 100 studenata Sveučilišta Lakehead u Ontariju. Istraživači su od studenata zahtijevali da kroz razne zadatke bilježe količinu brige i nervoze koju doživljavaju. Istraživanjem je otkriveno da su anksiozniji studenti, odnosno oni koji se uvijek brinu oko nečega na verbalnim testovima inteligencije postizali bolje rezultate. 

Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD)

Opsesivno-kompulzivni poremećaj opisan je kao stanje neželjenih misli i djela koje se čini teško, pa i nemoguće zaustaviti. Primjer tog razmišljanja je ideja da ćete, ako jedan ritual ponovite više puta, biti sigurni. Uobičajeni rituali uključuju dodirivanje stvari nekoliko puta, neprestano brojanje predmeta i kretanje unutar određenih linija.

Socijalna fobija (društvena tjeskoba)

Oni koji pate od socijalnog anksioznog poremećaja žive u neprestanom strahu od onoga što ljudi možda misle o njima i/ili kako bi ti ljudi mogli reagirati na njih. Strah od odbijanja je glavna briga za socijalno anksiozne. Oni se uglavnom bore sa slikom o sebi i vlastitim manjkom samopouzdanja.

Post-traumatski stresni poremećaj (PTSP)

Karakteristične za ovaj poremećaj su snažne, tjeskobne i uznemirujuće reakcije na traumatski događaj iz prošlosti. Sjećanja, retrospekcije i noćne more mogu se činiti vrlo stvarnima i izazvati taj niz nekontroliranih reakcija.

Mnogi ljudi koji se bore s PTSP-om osjećaju se nemoćnima kada je u pitanju zaborav. Neki kažu da je imati PTSP slično ponavljanju napada panike 24/7.

Selektivna mutavost ili nijemost

Ovaj je poremećaj čest kod djece u školskoj dobi. Manifestira se kao iznenadna nijemost u slučajevima kad treba govoriti. Može se dogoditi u određenim situacijama u školi, ali i kod kuće s članovima uže obitelji. Ona vas kasnije u životu može ometati na poslu i u socijalnom funkcioniranju.

Fobije

Svatko se boji nečega. Fobije su, međutim, sveobuhvatni ekstremni strahovi. Najčešći i uobičajeni su strah od visine, zatvorenih i skučenih prostora, pasa, zmija, pauka, padanja ili letenja. Više od 10 milijuna odraslih osoba u SAD-u pate od neke vrste fobije, izvješće je to Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje. Preuveličani strahovi od paukova, igala, zmija, visine, specifične društvene situacije ili javnih prostora, mogu postati konstantni te narušiti kvalitetu svakodnevnog života. 

Kako liječiti anksioznost?

socijalne-fobije

Postoje mnoge mogućnosti kad je u pitanju liječenje tjeskobe:

  • Lijekovi – antidepresivi, antiepileptici, antipsihotici i drugih lijekova za ublaživanje simptoma anksioznosti.
  • Psihoterapija – proces u kojem obučeni stručnjaci za mentalno zdravlje kroz razgovor pomažu ljudima da se nose sa svojim poremećajem.
  • Kognitivno-bihevioralna terapija – posebna vrsta psihoterapije u kojoj osoba uči kako prepoznati promjene u obrascima vlastitog ponašanja koji dovode do uznemirenosti i tjeskobe.
  • Promjena načina života – vježbanje i zdrava prehrana te eliminacija poroka, primarno alkohola, droge i cigareta, a zatim kofeinskih napitaka.

Istraživanja su pokazala da je najučinkovitiji tretman za anksiozni poremećaj kombinacija promjena načina života i kognitivne bihevioralne terapije. Ona je posebno uspješna kada je terapeut koji vodi terapiju i sam pobijedio ili se još uvijek bori s nekim anksioznim poremećajem.

Njihovo iskustvo je vrijedna imovina u procesu oporavka. No na ovaj put ipak krećete sami. Odlučiti se na vlastito izlječenje prvi je korak u rješavanju tjeskobe. Započnite još danas!

Izvori: 

  1. Olivia Remes, Nicholas W.J. Waineright, Paul Surtees, Louise Lafortune, Kay-Tee Khaw, Carol Brayne. A strong sense of coherence associated with reduced risk of anxiety disorder among women in disadvantaged circumstances: British population study. BMJ Journal
  2. Alexander M. Penney, Victoria C. Miedema, Dwight Mazmanian. (2014). Intelligence and emotional disorders: Is the worrying and ruminating mind a more intelligent mind? Personality and Individual Differences
  3. Lea Winerman. (2005). Figuring out phobia. American Psychological Association

Saznajte više o anksioznosti u sljedećim tekstovima:

  1. Trenutno otvoreni članak: Anksioznost simptomi, liječenje – po čemu je prepoznati i kako je liječiti
  2. Anksiozno depresivni poremećaj – Ortomolekularni pristup
  3. Kako se riješiti anksioznosti?
  4. Socijalna anksioznost – uzroci, simptomi i liječenje
  5. Homeopatija i prirodni lijekovi u liječenju anksioznih poremećaja
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

4.33 / 5   15
Facebooktwitterpinterestmail
23-04-2019
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: anksioznost simptomi, simptomi anksioznosti, anksioznost svi simptomi, liječenje anksioznosti, anksioznost strah simptomi, ankcioznosti, ankcioznost simptomi, ankcioznost, znakovi ankcioznosti, Akcioznost svi siptomi,