Demencija i njezin najčešći uzrok – Alzheimerova bolest

alzheimerova-bolest

Demencija je, jednostavno rečeno, gubitak mentalnih sposobnosti poput sposobnosti razmišljanja, pamćenja i logičkog zaključivanja.

Taj gubitak sposobnosti mora biti dovoljno ozbiljan da ugrožava svakodnevni život osobe. Obično se radi o kroničnom ili progresivnom tijeku demencije, ali uvijek postoji višestruko oštećenje viših kortikalnih funkcija (pamćenje, mišljenje, orijentacija, shvaćanje, računanje, sposobnost učenja, jezik i rasuđivanje).

Demencija nije bolest, već skupina simptoma (sindrom), koji mogu uzrokovati razne bolesti.

Simptomi uključuju promjene u ponašanju, u karakteru osobe, neočekivane promjene raspoloženja. Rezultira padom intelektualnog funkcioniranja (koji je individualan), ali i narušava svakodnevne životne aktivnosti – odijevanje, kupanje, hranjenje, održavanje osobne higijene te fiziološke aktivnosti (npr. mokrenje i stolica).

Uglavnom se javlja u starijoj životnoj dobi, kada ljudi nisu radno (često niti intelektualno) aktivni pa tako početni simptomi mogu biti nezamijećeni.

Ponekad demencija može biti sasvim izliječena – onda kada je i njezin uzrok izlječiv.

Česti uzroci izlječive demencije su zloupotreba droge i alkohola, upotreba pojedinih lijekova ili pak loša ishrana s nedovoljno vitamina. Nažalost, češće demencija nije izlječiva.

Demencija – uzrok

Demencija nastaje kod propadanja intelektualnih sposobnosti osobe, odnosno, kod oštećenja određenih dijelova mozga. To su dijelovi koju su uključeni u proces učenja, pamćenja, donošenja odluka, govora i rasuđivanja.

Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest. Ovaj oblik ima postupan i nezaustavljiv tijek.

Osobe koje osjećaju određene probleme, npr. slabljenje pamćenja ili orijentacije (u vremenu ili prostoru), često počnu strahovati da imaju Alzheimera.

Ipak valja reći da je uz Alzheimerovu bolest prisutno i oko 50 danas poznatih drugih uzročnika demencije. Iako točan mehanizam nastanka oštećenja moždanih stanica kod Alzheimerove bolesti nije sasvim razjašnjen, većina stručnjaka smatra da nastaje nakupljanjem patoloških proteina (beta-amiloidni plakovi i tau-čvorovi) u i između živčanih stanica.

Procjenjuje se da je oko 20% demencija izlječivo. Kod ostalih 80% (u koje spada i Alzheimerova demencija) terapija se sastoji od ublažavanja i usporavanja napredovanja bolesti.

Uzroci demencije

Glavni uzroci demencije su:

  • bolesti koje uzrokuju degenerativne promjene živčanih stanica u mozgu (Alzheimerova, Parkinsonova i Huntingtonova bolest);
  • bolesti krvnih žila, moždani i srčani udar;
  • propadanje moždanog tkiva zbog izlaganja drogi i alkoholu (alkoholna demencija) – alkohol izravnim toksičnim djelovanjem i neizravnim (deficit vitamina, traume glave, poremećaji zgrušavanja krvi i krvarenja) oštećuje mozak te tako dovodi do demencije koja je često i ireverzibilna i težeg stupnja, zbog čega zahtijeva hospitalizaciju;
  • siromašna prehrana i nedovoljan unos vitamina (vitamina B12 koji je važan za pravilno funkcioniranje mozga);
  • hormonalna neravnoteža;
  • infekcije koje utječu na središnji živčani sustav, npr. AIDS;
  • traume glave – jak udarac u glavu može imati trajne posljedice baš kao i dugotrajno izlaganje glave udarcima (čemu su izloženi npr. boksači i nogometaši);
  • bubrežne, jetrene i plućne bolesti ponekad također uzrokuju pojavu demencije;
  • depresija – ona koja uključuje psihomotoričko usporavanje.

Staračka demencija

Razvoj demencije kod starijih uzrokovan je degenerativnim promjenama.

Demencija nije normalan dio starenja, opći je pojam koji se koristi za opis poremećaja rada mozga, koji napada pamćenje i ponašanje osobe. Razvija se lagano, a s vremenom se stanje pogoršava pa se u početku i ne može prepoznati. Zahvaća osobe starije od 60 godina.

Dovodi do pada duševnih sposobnosti i s vremenom postaje sve “teža” – ljudi zaboravljaju sve događaje.

Starenjem tijelo doživljava promjene, mijenjaju se organi, slabi njihova funkcija, a tako se događaju i promjene u mozgu koje uzrokuju gubitak pamćenja, naročito nedavnih događaja, ali i slabije pamtimo ono što smo pročitali.

To su normalne promjene u starosti, kada je sposobnost funkcioniranja očuvana. Takvu zaboravljivost u starijih osoba zovemo benigna staračka zaboravljivost i nije znak demencije.

Alzheimer – simptomi

Najčešći oblik demencije među starijim osobama je Alzheimerova bolest.

Prvi znakovi bolesti često se javljaju u 5. i 6. desetljeću života.

Broj oboljelih po dobnim skupinama naglo raste nakon 60. godine života i udvostručuje se svakih 5 godina.

Rizične skupine:
  • dob: 10% starijih od 65 godina i čak 50% starijih od 85 godina boluje od Alzheimerove bolesti;
  • spol: žene su dvostruko izloženije od muškaraca;
  • ozljeda glave: neke studije pokazuju povezanost nastanka bolesti i ozljeda glave;
  • izloženost toksinima: neke studije pokazuju da pojačana izloženost toksinima kao npr. aluminiju pojačava rizik;
  • manji stupanj obrazovanja: nije poznato zašto, ali osobe niže stručne spreme su izloženije bolesti od onih s visokom stručnom spremom.

Alzheimer – test

Ovo su neki od znakova upozorenja – ako na nekoliko njih odgovorite s “DA”, trebate potražiti liječničku pomoć.

  • Poremećaj pamćenja – razvija se polako, promjene su uočljive kroz više mjeseci i godina. Gubitak kratkotrajnog pamćenja najčešći je rani simptom Alzheimerove bolesti. Imate li poteškoća prisjetiti se nedavnog razgovora?
  • Teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti kuhanje, spremanje, održavanje osobne higijene, itd. Imate li poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti poput pranja zubi, obavljanja telefonskog poziva i sl.?
  • Dezorijentacija – gubitak prostorne i vremenske orijentacije. Gubite li se u prostoru koji vam je inače poznat, npr. u vlastitom kvartu? Događa li vam se da odlažete predmete tamo gdje ne pripadaju, npr. knjigu u hladnjak?
  • Problemi u planiranju – pogrešne procjene i odluke (neprimjereno odijevanje prema vremenskim prilikama ili situacijama). Imate li poteškoća kod npr. plaćanja računa, sastavljanja lista za kupovinu?
  • Poteškoće u razgovoru, čitanju ili pisanju – zaboravljaju se riječi koje se pokušavaju nadomjestiti neuobičajenim, rečenice se teško razumiju ili nemaju svrhu. Zaboravljate li određene riječi? Npr. auto vam postaje “ona naprava što se vozi” i sl.?
  • Nagle promjene raspoloženja, promjene osobnosti – ljubomora, sumnjičavost, bezrazložno plakanje ili smijanje, česte izmjene osjećaja nervoze i smirenosti. Mijenjate li raspoloženja češće nego prije, postajete li naglo tužni i sretni bez posebnog razloga?
  • Nedostatak motivacije – osjećaj napuštenosti, izoliranje od drugih osoba, nezainteresiranost. Jeste li izgubili želju za aktivnostima koje su vas prije uveseljavale?
  • Promjene u spavanju. Spavate li više nego prije?

Alzheimer – liječenje

Rano prepoznavanje simptoma koji upućuju na početak Alzheimerove bolesti, rano upućivanje liječniku te odgovarajuća zdravstvena skrb i skrb okoline nužne su u poboljšanju kvalitete života osobe, ali i kvalitete života obitelji.

Nažalost, ne postoje specifične mjere prevencije Alzheimerove bolesti, nego postoje opće preventivne mjere kojima se može unaprijediti kako tjelesno tako i mentalno zdravlje osobe.

Kod Alzheimerove bolesti moguće je ublažiti napredak bolesti pomoću lijekova.

Demencija – liječenje

Za liječenje demencije postoji više lijekova – inhibitori acetilkolinesteraze koji povećavaju dostupnost acetilkolina (koji nedostaje kod svih oblika demencija). 

Spomenuti lijekovi usporavaju napredovanje bolesti i odgađaju gubitak neovisnosti te hospitalizaciju.

Kako spriječiti demenciju?

Zbog širokog spektra mogućih uzroka demencije nije moguće jednostavno odrediti mjere prevencije. Ipak, zahvaljujući istraživanjima danas znamo koji faktori/ životne navike smanjuju rizik pojave nekih vrsta demencije.

Demencija ima iste čimbenike rizika kao i kardiovaskularne bolesti (pušenje, pretilost, visoki krvni tlak, neregulirani dijabetes, visoka masnoća u krvi) pa se njihovom kontrolom umanjuje i rizik nastanka demencija.

Mjere prevencije:

  • kontrola visokog krvnog tlaka – za to ćete možda morati uzimati lijekove, a možda će vam biti dovoljno napraviti neke zdrave promjene poput gubitka kilograma, aktivnog vježbanja, uklanjanja soli iz prehrane;
  • prestanak pušenja;
  • kontrola tjelesne težine – neka ona bude u zdravim okvirima (provjerite svoj BMI indeks);
  • kontrola kolesterola i kontrola razine masnoća u krvi – neka kolesterol ne bude veći od 200 mg/dL;
  • vježbanje – pokušajte vježbati pola sata svaki da;
  • mentalna aktivnost – puno čitajte, slažite puzzle, rješavajte zagonetke, učite (najbolje strani jezik), zaigrajte Tetris;
  • cjeloživotno učenje – odgađa kognitivno propadanje;
  • druženje – učlanite se u neku grupu, socijalizirajte se i sl.;
  • podrška i razumijevanje obitelji i okoline – oboljelima je izrazito važna.

Moglo bi vas zanimati i:

Članak uređen:

Saznajte više o demenciji u sljedećim tekstovima:

Saznajte više o alzheimerovoj bolesti u sljedećim tekstovima:

Ocjenite članak

3.95 / 5   19

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: demencija, staračka demencija, demencija simptomi, alzheimerova bolest, alzheimerova bolest simptomi, alzheimer simptomi, staracka demencija simptomi, alzheimer bolest simptomi, slabljenje pamcenja, demencija kod starijih osoba, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Demencija i njezin najčešći uzrok – Alzheimerova bolest

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje
  1. Terapija je sledeca,risar,bromazepan i memantin a zena i dalje prstima lupa glavu jer ima osecaj da ima mnogo buba. Demencija joj je otkrivena pre dva meseca.. hvala

  2. postala sam lijevoruka i otežano se krećem uza skaline imam 61 god hvala

  3. Da li je demencija nasledna bolest i procentualno u koliko slucajeva?
    Hvala na odgovoru.