Emocionalna nestabilnost kod djece i odraslih – uzroci, simptomi i liječenje

Emocionalna-nestabilnost-kod-djece-i-odraslih

Emocionalna nestabilnost je poremećaj ličnosti karakteriziran izrazito neprikladnim i ekstremnim načinima izražavanja emocionalnih reakcija. Iako se češće prepoznaje kod odraslih, ovaj poremećaj ličnosti je lako zamijetiti i kod djece.

Ono što se mnogi stručnjaci pitaju kod emocionalne nestabilnosti kod djece i odraslih je kako prepoznati je li u pitanju poremećaj ličnosti ili samo životna faza s obzirom na to da nam je svima život ispunjen usponima i padovima.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Međutim, ipak postoji razlika između normalnih emocionalnih odgovora i širokog spektra emocija te reagiranja na neke ekstremne načine.

Samoća

Foto:Photosecrets

Emocionalna nestabilnost kod djece i odraslih

Emocionalna nestabilnost se može pojaviti u svim dobnim skupinama. Iako neki tvrde da se češće javlja kod žena nego kod muškaraca, to ne mora nužno biti slučaj s obzirom na to da ovo stanje može biti posljedica drugih poremećaja koji pogađaju podjednako oba spola.

Ovakve osobe je ponekad zaista teško razumjeti te ih zbog njihove nepredvidljivosti mnogi izbjegavaju ili s vremenom napuštaju. S obzirom na to da se ni sami ne znaju nositi sa svojim emocijama, ljudima oko njih je ponekad teško razumjeti određene postupke koje čine.

Prema riječima stručnjaka, postoje rani znakovi emocionalne nestabilnosti na koje treba obratiti posebnu pozornost s obzirom na to da se ponašanje može mijenjati sukladno osjećajima što je ključno za razumijevanje mentalnog zdravlja emocionalno nestabilnih pojedinaca.

Pritom treba biti posebno oprezan zato što nisu svi koji doživljavaju širok raspon emocija emocionalno nestabilni, ali postoje neke ključne karakteristike koje ukazuju na to da je emocionalno zdravlje narušeno te da je osobi potrebna pomoć.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Emocije

Foto:Photosecrets

Emocionalna nestabilnost i povezanost s drugim poremećajima

Emocionalna nestabilnost predstavlja nepredvidljivost emocija i reakcija na događaje. Primjerice, kod određenog događaja se očekuje određena reakcija, ali se dobiva posve drugačija. To može biti povezano i sa psihopatološkim emocionalnim poremećajima kao što su paramimija i paratimija.

Paramimija predstavlja neadekvatne emocionalne reakcije u odnosu na opaženi sadržaj (npr. osoba se na sprovodu smije i veseli). Paratimija predstavlja izražavanje osjećaja suprotnih od onog što osjećamo (npr. osoba se osjeća tužno na sprovodu, ali se smije).

Nadalje, studija objavljena u znanstvenom časopisu Frontiers in behavioral neuroscience ističe kako emocionalna nestabilnost kod djece može biti posljedica ozbiljnijih stanja kao što je ADHD ili autizam. Kod takvih slučajeva, neobične emocionalne reakcije su najčešće primarni simptomi koji roditeljima daju znak da s djetetom nešto nije u redu te da je potrebno potražiti stručnu pomoć.

Znanstvena studija objavljena u poznatom časopisu Behaviour research and therapy ističe da emocionalna nestabilnost može biti povezana i s bipolarnim poremećajem. Naime, osobe koje doživljavaju i izražavaju širok raspon ekstremnih emocionalnih reakcija od euforije do depresije nerijetko imaju pozadinu poremećaja u bipolarnim smetnjama.

Nadalje, emocionalna nestabilnost može biti posljedica graničnog poremećaja ličnosti ili borderlinea, ali se može javiti i kod depresije, anksioznosti ili traume.

Emocionalna-nepredvidljivost

Foto:Photosecrets

Emocionalna nestabilnost kod djece i odraslih – uzroci

Ako je u pitanju poremećaj ličnosti, treba imati na umu da je u pitanju trajni obrazac unutarnjeg doživljavanja i ponašanja koji značajno odstupa od očekivanog u kulturi kojoj ta osoba pripada.

Nadalje, poremećaj ličnosti je karakteriziran oštećenjem socijalizacijskih i komunikacijskih vještina, a također se smatra da je nepromjenjiv, odnosno da počinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te da tijekom vremena ostaje stabilan uzrokujući patnju ili oštećenje života pojedinca.

Ako je u pitanju emocionalna nestabilnost kao posljedica određenih stanja, onda je spektar uzroka zaista raznolik. U takvim situacijama uzroke je potrebno pronaći u primarnim stanjima koja su izazvala ovaj poremećaj, ali pritom treba biti posebno oprezan pri dijagnozi i procjeni stanja pacijenta.

Emocionalna nestabilnost se nerijetko javlja i zbog doživljene traume. Posebno je izražena ako je trauma doživljena u ranom djetinjstvu ili je značajno utjecala na život osobe (npr. dijete čiji su se roditelji prije razvoda često i intenzivno svađali pred njim može imati ozbiljnih problema s emocionalnim stanjem tijekom cijeloga života).

Emocionalna-nestabilnost-kod-djece

Foto:Photosecrets

Emocionalna nestabilnost kod djece i odraslih – simptomi

Emocionalna nestabilnost je prisutna u različitim oblicima kod ljudi. Kod nekih su izražene ekstremne emocionalne reakcije, a kod nekih su u pitanju potpuno neadekvatne reakcije na određene događaje. Međutim, sljedećih nekoliko karakteristika ovog stanja može pomoći pri otkrivanju simptoma:

  • ponašaju se na neočekivane načine,
  • brzo mijenjaju raspoloženje,
  • nakon doživljavanja određenih emocija se ne mogu smiriti,
  • ponekad su impulzivni,
  • često su nedosljedni i kontradiktorni kada su u pitanju emocije i postupci,
  • teško im je uspostaviti dugotrajne bliske odnose,
  • u postojećim odnosima su često konfliktni zbog čega ih je teško održavati,
  • ne mogu upravljati svojim emocijama.

Emocionalna nestabilnost kod djece i odraslih – dijagnoza

Dijagnoza emocionalne nestabilnosti se ne utvrđuje baš jako jednostavno. Da bi se moglo reći da je riječ o poremećaju ličnosti, potrebno je zadovoljiti sljedeće kriterije:

  • poremećaj mora predstavljati trajni obrazac unutarnjeg doživljavanja i ponašanja koji značajno odstupa od očekivanja u kulturi kojoj ta osoba pripada,
  • ovaj trajni obrazac je kompleksan i nepromjenjiv te dovodi do značajnih oštećenja u socijalizacijskom i komunikacijskom spektru života,
  • trajni obrazac dovodi do značajne patnje ili oštećenja u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja zbog čega osoba ne može samostalno obavljati svakodnevne životne zahtjeve,
  • ovaj obrazac je stabilan i dugotrajan, početak mu se može pratiti najmanje do adolescencije ili rane odrasle dobi,
  • ovaj trajni obrazac ne može se bolje objasniti kao manifestacija ili posljedica nekog drugog psihičkog poremećaja,
  • ovaj trajni obrazac ne može se pripisati fiziološkim učincima neke psihoaktivne tvari (npr. neka droga, lijek) ili drugom zdravstvenom stanju (npr. ozljeda glave).

Iz ovog svega je jasno da je emocionalna nestabilnost češće dijagnosticirana kao posljedica nekih drugih poremećaja nego kao poremećaj ličnosti sam po sebi zato što postoji mnogo kriterija koji bi se trebali zadovoljiti kako bi se takva dijagnoza postavila.

Za postavljanje dijagnoze je potrebno provesti neuropsihologijsku obradu, odnosno psihologijsko testiranje te intervjue pomoću kojih se može vrlo jednostavno uočiti ozbiljnost ovog problema. Ako se posumnja na neki drugi poremećaj, provodi se drugačija vrsta procjene stanja pacijenta.

Tuga

Foto:Photosecrets

Emocionalna nestabilnost kod djece i odraslih – liječenje

Ako je u pitanju poremećaj ličnosti, najbolje rješenje je svakako neka vrsta psihoterapijskog liječenja. U tim situacijama postoji širok spektar mogućnosti liječenja:

  • kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) – terapeut pomaže bolesnicima da nadvladaju poteškoće, mijenjajući svoje misli, ponašanje i emocionalne odgovore,
  • terapija usmjerena na sheme – terapeut pokušava identificirati rane neprikladne sheme koje je pacijent stekao te uvidjeti kad su nastale i na koji način, zatim evaluirati s pacijentom te sheme kako bi o njima stekao detaljne informacije i nakon toga pokušati određenu shemu promijeniti ili prilagoditi,
  • dijalektičko-bihevioralna terapija (DBT) – terapeut pokušava pacijenta dovesti u određenu okolinu u kojoj on može smanjiti utjecaj disfunkcionalnog ponašanja; okrivljavanje pacijenta se izbjegava te je on ohrabren da prihvati rizik preuzimanja odgovornosti za svoje postupke,
  • psihoanaliza i psihodinamska terapija – podrazumijeva poseban odnos topline, povjerenja i razumijevanja između terapeuta i pacijenta u kojem je cilj otkrivanje unutarnjeg i vanjskog svijeta pacijenta te uspostavljanje ravnoteže i odnosa među njima,
  • grupna terapija – suočavanje s problemom na način da se stvori otpor na njega pomoću interakcije s drugima i njihovim načinima suočavanja, razmjenjivanje pozitivnih i negativnih učinaka na rješavanje određenog poremećaja i poteškoća koje se pritom mogu pojaviti te smanjivanje prejakog intenziteta individualne terapije,
  • terapijske zajednice – stvaraju autentičan osjećaj pripadanja određenoj grupi prema kojoj pojedinac koji ima problema s disfunkcionalnim ponašanjem obično stvara svoj pozitivan model ili uzor zbog kojega ustraje u rješenju poremećaja.

Ako je emocionalna nestabilnost posljedica neke druge vrste poremećaja za kojega je potrebno propisati određene lijekove (npr. antidepresive za liječenje depresije), onda je uz psihoterapiju potrebno uzeti u obzir i farmakoterapiju kako bi se stanje moglo normalizirati.

Treba uzeti u obzir da se emocionalna nestabilnost kod djece drugačije tretira nego kod odraslih pa se zbog toga trebaju prilagoditi pristupi u navedenim psihoterapijskim smjerovima te se uskladiti s dječjim doživljavanjem svijeta oko sebe.

Osim pristupa liječenja, kod djece je ponekad puno jednostavnije uočiti napredak. Naime, ako se liječenje započne u ranoj dobi, moguća je potpuna stabilizacija stanja do odrasle dobi.

Međutim, ako neka odrasla osoba pati od emocionalne nestabilnosti zbog određene traume iz djetinjstva, potrebno je mnogo psihoterapijskih tretmana kako bi se stanje moglo dovesti na normalnu razinu zato što je prošlo mnogo godina od događaja koji je uzrokovao stanje nestabilnosti te ga je zbog toga teže i bolnije ponovno prizvati u sjećanje i raditi na njemu.

No, odrasle osobe lakše i brže shvaćaju postupke koje im psihoterapeut zadaje te ih relativno jednostavno izvršavaju. Kod djece je taj pristup drugačiji i ide puno sporije zbog toga je važno prilagoditi tretman liječenja te ne posezati odmah za farmakoterapijom ako stanje ne zahtijeva takvo liječenje i ako se može liječiti na drugačije načine.

Izvori:

  1. Holmes, E. A., Deeprose, C., Fairburn, C. G., Wallace-Hadrill, S. M., Bonsall, M. B., Geddes, J. R. i Goodwin, G. M. (2011). Mood stability versus mood instability in bipolar disorder: A possible role for emotional mental imagery. Behaviour research and therapy, 49(10), 707-713.
  2. Petrovic, P. i Castellanos, F. X. (2016). Top-down dysregulation—from ADHD to emotional instability. Frontiers in behavioral neuroscience, 10, 70.
  3. Wolff, Carina (2018). 7 Signs Someone Might Be Emotionally Unstable. Bustle.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

0 / 5   0
Facebooktwitterpinterestmail
11-12-2018
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: emocionalni poremecaj kod dece, emotivno nestabilni poremecaj licnosti, mentalno zdravlje djece, mentalno zdravlje sta je to, nestabilna osoba, paratimija,