Introspekcija ili samoopažanje – primjeri, ekstrospekcija, opažanje i retrospekcija

introspekcija

Introspekcija (lat. introspicere – promatrati) je proces promatranja djelovanja vlastitog uma kako bismo otkrili “pravila” koja upravljaju našim umom.

Introspekcija je dio dualizma koji u filozofiji označava postojanje dvije ravnopravne stvarnosti, odnosno odvajanje prirodnog svijeta (materije, uključujući i ljudsko tijelo) od sadržaja svjesnosti (duha, u što spada i introspekcija kao jedna od metoda psihologije).

Introspekcija – nastanak

Introspekcija je primarno bila važna metoda za mnoge filozofe kao što su: Thomas Hobbes, John Locke, George Berkeley, David Hume, James Mill, John Stuart Mill i Alexandar Bain – kao i za začetnike eksperimentalne psihologije u 19. stoljeću – Wilhelm Wundt, Oswald Külpe i Edward Bradford Titchener.

Uz introspekciju se veže i priča iz grčke mitologije o Androklu i lavu. Po antičkoj priči, Androklo se, bježeći od rimskih progonitelja, sakrio u šumi. Tamo susreće nervoznog lava koji je glasno rikao. Androklo je primijetio razlog njegove nervoze – trn u šapi – kojeg je izvadio i olakšao bol lavu. Kasnije, Androklo postaje rob, bačen u arenu s lavom, kao jedan od onih koji su trebali izbaviti rimski puk. Ali, lav ga je poštedio jer se sjetio kako mu je Androklo izliječio ranjenu šapu.

Ova priča reprezentira kako je lako postati nervozan i izbaciti vlastiti bijes na druge ljude bez shvaćanja korijena našeg problema (u priči trn). Ponašamo se tako umjesto da shvatimo koji je razlog našeg bijesa. Pomoću introspekcije, odnosno povlačenja u vlastiti um, možemo spoznati razloge nastanka našeg bijesa i prestati ga izbacivati na druge ljude.

Introspekcija je čin samosvjesnosti koji uključuje promišljanje te analiziranje vlastitih misli i ponašanja i jedna je od karakteristika zbog koje se čovjek razlikuje od životinje. Mi smo prirodno znatiželjni oko nas samih. Ponavljamo vlastita iskustva i djelovanja kako bismo razumjeli tko smo.

Introspekcija – značenje

Introspekcija, pojam koji se koristi i kod suvremene filozofije uma, označava učenje o vlastitim, trenutnim ili nedavnim razmišljanjima i psihičkim procesima.

Možete također učiti o vlastitom umu kao i što učite o razmišljanju tuđih umova – čitajući vlastiti ili tuđi psihološki tekst (vlastita razmišljanja koja pišete na papir, u bilježnicu ili na nekom digitalnom pomagalu), promatrajući izraze lica u ogledalu, uzorke vlastita ponašanja – ali možete to promatrati i introspektivno – unutar sebe samih.

filozofija-uma
Foto: Photospin

Introspekcija je važna kod filozofije uma, i kao proces kojeg je važno istraživati zasebno i kao dio drugih tvrdnji uma. Filozofi uma govore o raznim prirodnim teorijama introspekcije navodeći pritom filozofske tvrdnje o svjesnosti, emocijama, slobodnoj volji, vlastitom identitetu, mislima, uvjerenjima, mašti, percepciji i drugim psihičkim fenomenima za koje se vjeruje da posjeduju introspektivnu svjesnost ili da su podložni introspektivnoj procjeni.

Nisu svi procesi introspektivni. Neki bi rekli da ste introspektivni ako shvatite da ste ljuti gledajući vlastite izraze lica u ogledalu. Ipak, nije jasno što je potrebno da bi se proces označio kao introspektivan. 

Relativno i ograničavajuće objašnjenje introspekcije predočuje da ona uključuje direktno opažanje vlastitih psihičkih procesa, ali mnogi filozofi smatraju kako je direktna pozornost ili otkrivanje mentalnih procesa nemoguće ili barem nije prisutno u mnogim paradigmatskim odnosima introspekcije.

Introspekcija – primjer

Ako je introspekcija novi pojam s kojim se susrećete, prvo što trebate ostvariti je jasno razumijevanje o tome što sama riječ introspekcija znači. Kako biste dobili jasno razumijevanje o tome, prvo je potrebno da je iskusite. Kako? Samo krenite preusmjeravati pažnju na svoj um i pokušajte ga opisati.

Introspekcija o percepciji

Uzmite papir i pogledajte ga. Stavite pozornost na vizualnu percepciju. Sada precizno opišite boju lista papira.

U ovoj fazi, mnogi ljudi će reći da je papir “bijel”, ali je li papir zapravo bijel? Ponekad rasvjeta nije savršena. Na lošoj rasvjeti, bijeli papir se može doimati siv, roza ili čak žut. Ako ste mislili da je boja vašeg papira bijela, pokušajte ponovno. Opišite boju koju stvarno vidite i uzmite u obzir osvjetljenje u prostoriji koje utječe na boju papira.

Sada više neće toliko ljudi misliti da je boja papira isključivo bijela. Ovo je maleni napredak. Ali, opis ipak nije dovršen. Je li papir isključivo jedne boje? Pogledajte ponovno. Vizualni prikaz praznog bijelog papira nije jednoličan. Pobliže pogledajte. Opišite što sve vidite na papiru.

U ovoj fazi već možete imati više opisa svoje percepcije. Ona označava introspekciju o percepciji.

Introspekcija o mentalnim slikama

Pokušajte sada s mentalnim slikama. Zamislite crveni kvadar što vjerodostojnije, kao da lebdi ispred vas. Nemojte zatvoriti oči, napravite to s otvorenim očima.

Sada opišite stvarno iskustvo vaše mentalne slike. Koje je boje? Je li crvene, roza ili neke druge boje? Gdje se nalazi? Je li smješten između fizičkih objekata ili nema ništa što okružuje zamišljeni kvadar? Nalazi li se u krutom stanju? Je li popunjen bojom ili iščitavate samo obrise? Koliko stabilno lebdi? Što još možete reći o kvadru?

Kada stavljate pozornost na mentalne slike i odgovarate na ova pitanja, možete postati sve bolji u opisu karakteristika. To je također jedan dio introspekcije.

Introspekcija o unutarnjem monologu

Istu stvar možete primijeniti i na misli koje se odvijaju u vašoj glavi. Nemojte se mučiti. Samo slušajte i opisujte. Pokušajte odgovoriti na sljedeća pitanja: Koliko često nešto govorite u vlastitoj glavi? Neki ljudi to rade neprestano, a drugi rijetko kad. Pričate li punim rečenicama ili u dijelovima?

Pričate li svojim glasom ili nečijim drugim? Neke osobe znaju imati unutarnji monolog s drukčijim naglaskom premda u stvarnom životu taj naglasak nemaju. Kako se odnosite prema sebi? Neki ljudi koriste “ja”, “ti”, “mi” ili vlastito ime.

Ono što je najvažnije je sadržaj govora. Što vaš um govori? Možete primijetiti da je vaš unutarnji monolog nedorečen ili zbunjujuć. Sjedenje i promatranje toga što govorite u sebi i kako to govorite označava introspekciju.

Ekstrospekcija

Ekstrospekcija je promatranje stvari izvan vlastitog uma, odnosno odnosi se na percepciju ili shvaćanje zašto percipiramo određene stvari. Ekstrospekcija je najraširenija metoda koja se primjenjuje u svim znanostima. Primjerice, astronomija se isključivo temelji na toj metodi.

ekstrospekcija
Foto: Photospin

Ona je čin ili proces opažanja određenog fenomena tako da otkrijemo njegovo značenje. Ekstrospektivne osobe često znaju analizirati kako se ponašaju nakon interakcije s drugim ljudima. Ipak, neki ljudi smatraju da su takve osobe introspektivne, ali to je zapravo povezani proces.

Ekstrospektivne osobe koje opažaju vanjske podražaje i materiju kroz introspekciju analiziraju vlastite osjećaje. Rijetko je da ekstrospektivna osoba nije introspektivna, kao i obrnuto.

Opažanje

Opažanje ili percepcija u filozofiji podrazumijeva zamjećivanje osjetilima, odnosno kakav nam se doživljaj javlja kada vidimo određeni predmet. Opažanje je ujedno i čin kojim čovjek spaja osjetila u jednu cjelinu. 

U znanosti opažanje podrazumijeva postupak kojim osoba sustavno i kritički promatra neki predmet i njegova svojstva. Uglavnom se primjenjuje kod mnogih empirijskih znanosti koje se baziraju na induktivnom prikupljanju te zatim tumačenju iskustvenih činjenica i promjena.

U psihologiji, opažanje ili percepcija predstavlja:

  • introspekciju – samoopažanje,
  • ekstrospekciju – vanjsko, objektivno opažanje.

Pomoću percepcije ili opažanja u mozgu se organiziraju podaci dospjeli iz raznih osjetila i tako se tvori smislena cjelina. Zbog percepcije možete vidjeti razne mrlje boja kao predmet, mnoštvo zvukova kao govor i kombinaciju raznih okusa kao određeno jelo.

Percepcija označava i perceptivnu konstantnost zbog čega neki predmet možemo percipirati baš kao taj predmet iz bilo koje udaljenosti; primjerice računalo, bananu, šešir. Da to ne postoji, onda bismo jedan predmet percipirali kao mnogo različitih.

Opažanje u prirodnim uvjetima

Opažanje u prirodnim uvjetima podrazumijeva opažanje ponašanja drugih ljudi u situacijama u kojima se promatrano ponašanje stvarno odvija (primjerice, ako želimo saznati kako se ponašaju učenici na nastavi, onda stvarna situacija opažanja su sami nastavni satovi kao prirodno okruženje).

opazanje-u-prirodnim-uvjetima
Foto: Photospin

Ovu metodu koriste psiholozi kada oni koji opažaju ne mogu sami stvoriti percepciju o vlastitim procesima. No, ponekad je ova metoda vrlo nepraktična pa ju je teško provesti i održati za veći broj osoba.

Introspektivna osoba

Živimo u snažno povezanom svijetu. Većina nas koristi računala ili mobilne telefone. Pretražujemo, tipkamo, prolazimo kroz Facebook, YouTube, Pinterest, Tweeter i objavljujemo sadržaje. Nema ništa loše u tome, ali ako ste introvertirani, to može postati jako zamorno.

Osobe koje su sklone introspekciji često pridaju veći značaj dubljim odnosima i razgovorima. Ne vole kratke i površne razgovore te nemaju mnogo prijateljskih odnosa. Veću važnost pridaju očvršćivanju postojećih veza i njihovoj kvaliteti.

introspektivna-osoba
Foto: Photospin

Osobe koje su introspektivne često vam mogu dati dobar savjet – slušaju ono što druga osoba govori i duboko razmišljaju. Nisu zainteresirane za dramatične situacije – često su u vlastitim glavama. Nazivaju se ponekad i tihima. Donose bolje odluke jer imaju potrebu prvo zastati prije nego što nešto kažu. Bolji su u postavljanju granica samima sebi, ali su često i vrlo kreativni.

Introspektivne osobe primaju mnogo informacija, vizualnih prikaza i ideja te tako tvore poveznice među njima. Mnogi umjetnici, filozofi i poduzetnici su introspektivni pojedinci koji tvore zaključke ili stvaraju novo područje kao rezultat unutarnjih poveznica i ideja.

Retrospekcija

Retrospekcija predstavlja podsjećanje na nešto što se dogodilo u prošlosti. Čak i kada započne nova godina ili novi mjesec, dobro je često se osvrnuti na prošla iskustva i događanja kako bi postali ili barem očekivali od sebe samih da postanemo bolji u budućnosti. Mentalno zdravlje je također bolje kada naš razvojni put sadrži istraživanje vlastite prošlosti i nas samih.

retrospekcija
Foto: Photospin

Primjerice, ako planirate u potpunosti promijeniti karijeru unutar sljedećih 12 mjeseci, pomoći će vam to da isplanirate korake koji će voditi uspješnoj tranziciji. 

Ako vam je teško prisjetiti se bitnih događaja iz prošle godine, pokušajte nacrtati 12 kućica kako biste vizualizirali svaki mjesec te pokušajte potaknuti sjećanje gledajući u vlastiti planer/kalendar/slike na mobitelu/e-mail kako biste se sjetili važnijih događaja.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Dembling, S. (2013). Introspection Versus Rumination. Psychology Today.
  2. Hersh, J. K. (2011). Introspection: A Key Ingredient for Mental Health. Psychology Today.
  3. Questienne, L., van Dijck, J. P. i Gevers, W. (2018). Introspection of subjective feelings is sensitive and specific. Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance, 44(2), 215.

 

Ocjenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: opazanje u prirodnim uvjetima, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Introspekcija ili samoopažanje – primjeri, ekstrospekcija, opažanje i retrospekcija

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje