Iščekivanje i neizvjesnost oko budućnosti nakon koronavirusa – kako živjeti u neizvjesnosti?

Neizvjesnost-oko-koronavirusa

Život je oduvijek bio neizvjestan, samo smo toga od neki dan postali svjesni. Iako mnoge stvari ostaju izvan kontrole, naš način razmišljanja ključan je za suočavanje s teškim okolnostima i susret s nepoznatim. Trenutna pandemija COVID-19 pojačala je neizvjesnost u pogledu ekonomije, zaposlenosti, financija, odnosa i, naravno, tjelesnog i mentalnog zdravlja.

Ipak, ljudi žude za sigurnošću, žele imati kontrolu nad svojim životom i upravljati s onim što nam izaziva nelagodu, strah i tjeskobu. Međutim, trenutni stres nas može emocionalno isprazniti i zarobiti u silaznoj spirali beskrajnih „što ako“ scenarija koji nikako ne mogu popraviti trenutno stanje. I dok neki uživaju u riziku i žive nepredvidive živote, ipak velika većina smatra da je nasumičnost života duboko potresna. Ako osjećate da su vas briga i tjeskoba preplavile, znajte da niste sami, a na ovom brodu bez kormila zajedno tražimo tračak svjetla u daljini.

Neizvjesnost
Foto: Photo Secrets

Život u neizvjesnosti

Živimo u neizvjesnim vremenima. Znamo da je koronavirus opasan, ali još uvijek nisu poznate sve informacije o njegovom utjecaju na organizam. Znamo da postoje rizične skupine, ali i oni koji su potvrdili da postoje iznimke. Još uvijek ne možemo s potpunom sigurnošću odrediti stopu smrtnosti, ali znamo da se moramo držati određenih mjera opreza jer i oporavak od koronavirusa ne mora značiti da neće ostati nikakvih respiratornih posljedica.

Znanstveni podaci su još uvijek ograničeni, a ova vrsta neizvjesnosti pridonosi našem neznanju koji potiče globalni strah od zaraze i smrtnosti. Međutim, ima nešto pozitivno u cijeloj priči, a to su podaci istraživanja koji pokazuju da ljudi mogu prihvatiti neizvjesnost te da se mogu nositi s „neznanjem“ oko budućnosti. Iako uvijek težimo uspostavljanju maksimalne sigurnosti u svojemu životu, svjesni smo da nikada nećemo znati što točno donosi novi dan, tjedan, mjesec.

Zbog toga su psiholozi u svojim istraživanjima uspjeli pronaći zanimljivu pojavu. Naime, s obzirom na to da ljudi ne vole nesigurnost, posebno u pogledu budućnosti, hipoteza je da ljudi imaju pozitivnu reakciju i više vjeruju informacijama kada je komunikator otvoren oko nesigurnosti u činjenicama i brojkama. Drugim riječima, kada nam osoba kojoj vjerujemo otvoreno prizna da je stanje neizvjesno i da nema konkretnih informacija, ljudi će mu i dalje vjerovati unatoč tome što im nije dao sigurnost koju traže. Poanta je u otvorenosti i prihvaćanju neizvjesnosti, a ne na izbjegavanju i ulijevanju lažnog povjerenja na temelju nerealnih informacija.

No, kada bi pandemija bila jedini problem, možda bi ipak bilo lakše. Osim straha od zaraze i potresa u glavnom hrvatskom gradu koji je potresao brojne živote na ovaj ili onaj način, mnogi građani su ostali bez posla te se suočavaju s ozbiljnom financijskom krizom. Iako se završetak pandemije nazire s obzirom na opadanje broja zaraženih, logično rješenje ekonomskoj krizi još uvijek nije na vidiku. Najizglednije je da ćemo se još godinama pokušavati izvući iz minusa u koje nam je koronavirus priredio, a uz malo sreće ćemo i uspjeti.

Jedino se možemo nadati da će relaksiranje epidemioloških mjera opreza uskoro doći do svoje posljednje faze te da ćemo osjetiti dašak one „normale“ koju smo prije imali, iako je ono što je trenutno izvjesno upravo to da će nam „nova normala“ ipak postati novi obrazac života. Kako prihvatiti činjenicu da je život s maskama, rukavicama i socijalnom distancom normalan? Kako se pomiriti sa životom bez zagrljaja i bliskih kontakata? Kako prevladati strah od zaraze i vjerovati da ćemo se uskoro opet probijati u prve redove nekog ludog koncerta? Ne znamo.

Iščekivanje
Foto: Photo Secrets

Psihičke posljedice pandemije

Iako smo se u povijesti čovječanstva već suočili s različitim pandemijama, podaci ukazuju na to da izvanredna stanja u javnom zdravstvu mogu imati trajne posljedice na psihičko stanje stanovništva. U slučaju pandemije COVID-19, neki od ovih učinaka su očigledni: mnogi su izgubili posao i trenutno imaju značajnih financijskih problema, neki su se suočili s gubitkom voljenih osoba zbog koronavirusa, a nekima su se bliski odnosi pogoršali zbog karantene.

U istraživačkom projektu koji još uvijek traje, američki psiholozi procjenjuju prijavljene razine straha i tjeskobe kod gotovo 7000 odraslih pojedinaca iz Kanade i SAD-a. I dok se čini da se 75% njih odlično suočava s novonastalom situacijom, čak 25% ljudi je razvilo ono što se trenutno popularno naziva sindrom COVID stresa.

Takvi ljudi osjećaju snažan strah od zaraze, intenzivno su zabrinuti za socijalni i ekonomski utjecaj koronavirusa te konstantno provjeravaju internet kako bi saznali najnovije podatke o zaraženima, a to ujedno i pogoršava njihovo stanje. Ti ljudi su također skloni ksenofobiji koja označava intenzivan strah od stranaca i nepoznatih ljudi za koje se boje da bi mogli biti prenositelji virusa.

Uz sve navedeno, prisutna je i tjeskoba zbog vlastite smrtnosti, kao i smrtnosti bliskih ljudi. Strahovi se potiču i masovnim medijima koji koriste sve vrste informacija kako bi manipulirali populacijom i držali ih u neizvjesnosti. Na temelju studija dosadašnjih katastrofa (poput poplava, uragana i zemljotresa), procijenjeno je da 10% ljudi pogođenih traumatičnim događajima razvije ozbiljne psihološke probleme poput poremećaja raspoloženja, anksioznih poremećaja ili posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Ovi simptomi se obično javljaju ubrzo nakon doživljene katastrofe, a za Zagrepčane koji su doživjeli potres uz aktualnu pandemiju, psihičko stanje je još uvijek u procesu stabilizacije, što je sasvim normalno s obzirom na stres kojega su doživjeli.

No, čak je i sama pandemija dovoljna da razvije takve posljedice. Nažalost, dosadašnja istraživanja su potvrdila te rezultate. Brojni ljudi koji su bili hospitalizirani zbog pandemije SARS 2003. godine, kasnije su razvili PTSP. Četverogodišnje praćenje 70 preživjelih otkrilo je da je 44% njih razvilo neku vrstu poremećaja koji se zadržao u svojem punom intenzitetu godinama.

Vjerojatno je i da bi oni koji nisu zaraženi koronavirusom također mogli razviti određene psihološke simptome zbog karantene. Naime, izolacija i zatočenost, pa premda trajala samo nekoliko tjedana, može uzrokovati trajnu anksioznost. Osobe koje su u karanteni duže vrijeme, posebno ako se nalaze u skučenom zatvorenom prostoru ili ako, još gore, žive u kući s osobama koje su sklone agresivnom i nasilnom ponašanju, mogu biti posebno osjetljive na razvoj simptoma PTSP-a za vrijeme ili nakon pandemije.

Briga-oko-koronavirusa
Foto: Photo Secrets

Pandemija u digitalnom dobu

Ostale psihološke promjene imat će više veze s ekološkim i društvenim promjenama. COVID-19 je prisilio društvo na isprobavanje potpuno novog načina života. Nastava u školi preselila se na male ekrane, radni sastanci se održavaju preko videopoziva, a namirnice se dostavljaju na kućni prag.

Mogli bismo reći da smo pravi sretnici jer proživljavamo globalnu pandemiju u digitalnom dobu, gdje je internet omogućio povlačenje iz vanjskog svijeta bez težih posljedica u svakodnevici. I prije pandemije, mnogi su radili od kuće, kupovali putem interneta i naručivali hranu putem dostave. No, kada većina društva funkcionira u takvim uvjetima, nije teško zaključiti da se način života potpuno mijenja.

I nakon što koronavirus postane prošlost, shvatit ćemo da se život nikada u potpunosti neće vratiti u normalu. Mnogi će ipak ostati u „digitalnoj svakodnevici“ i povući se u sigurnost doma, a simptomi opsesivno-kompulzivnih poremećaja i straha od bakterija, zaraze i bilo kakvih onečišćenih površina će biti sve češća posljedica ovoga stanja.

Drugim riječima, kada osoba s određenim genetskim predispozicijama za razvoj određenog poremećaja ima traumatično iskustvo s infekcijama koje predstavljaju okolišne čimbenike nastanka određene bolesti, vrlo je moguće da će razviti takve fobije koje su nažalost kronične.

Ipak, postoji razlog za optimizam. Mnogi ljudi koji su dobrovoljno pomagali drugima tijekom pandemije iskusit će novu svrhu i smisao u svojem životu. Oni koji su se bolje prilagodili izolaciji, tj. ljudi koji su otvoreniji za nova iskustva, koji su optimistični i emocionalno stabilni, imaju veću vjerojatnost da će se dobro snaći za vrijeme trajanja pandemije, ali i poslije nje. Ne posjeduju svi ljudi ove karakteristike, ali ljudi mogu poboljšati svoju otpornost učenjem novih strategija suočavanja, kroz vježbe i metode kognitivno-bihevioralne terapije i slične tehnike.

Zabrinutost
Foto: Photo Secrets

Kako se nositi s neizvjesnim situacijama?

U nekontroliranim okolnostima nije lako ublažiti anksioznost i suočiti se s nepoznatim. Međutim, postoje koraci koji vam mogu pomoći kako biste se s više samopouzdanja suočiti s neizvjesnim situacijama. Ono što je važno odmah naglasiti jest da briga apsolutno ništa neće promijeniti nego vam samo otežati u pronalasku smislenih rješenja.

Ljudi često misle da će ih briga zaštititi i pripremiti za najgore jer ako dovoljno dugo meditiraju nad nekim problemom možda dođu do svih mogućnosti.

Nažalost, to baš tako ne funkcionira, pogotovo ako želite sačuvati psihičko zdravlje. Kronična zabrinutost vam ne može dati veću kontrolu nad događajima koje je nemoguće kontrolirati – kao što je to COVID-19. Ta briga vam samo oduzima uživanje u sadašnjem trenutku, troši vam energiju i ne da vam spavati. Srećom, postoje zdraviji načini za rješavanje neizvjesnosti, a njih ćete postići prilagodbom vlastitog razmišljanja.

Kontrolirajte stvari koje možete kontrolirati

Iako ne možete kontrolirati oporavak ekonomije i širenje virusa na globalnoj razini, niste potpuno nemoćni. Bez obzira na vaš strah ili osobne okolnosti, umjesto da brinete, možete pripremiti svoj um na poduzimanje akcija nad aspektima koje je moguće kontrolirati.

Primjerice, ako ste izgubili posao u ovoj situaciji, možete uložiti svoje vrijeme u traženje poslova, slanje životopisa i umrežavanje s potencijalnim kontaktima koji vam mogu ponuditi poslovne prilike.

Slično tome, ako ste zabrinuti za svoje zdravlje zbog pandemije, pridržavanjem epidemioloških mjera možete utjecati na usporavanje širenja virusa. Kontroliranjem stvari koje možete kontrolirati odmaknut ćete misli od neučinkovite zabrinutosti.

Naravno, svi se ipak nalazimo u nekim drugačijim okolnostima te je ponekad jedino što možete kontrola emocija. Koliko god bilo teško, pokušajte se aktivno nositi sa svojim emocijama te ih nikako nemojte potiskivati jer ćete s time napraviti samo još veću štetu te povećati anksioznost i stres. Iskusite nesigurnost, pomirite se s okolnostima, prihvatite neizvjesnost, pronađite ono što vam pruža mir i dopustite sebi „loše dane“. Zapamtite, loš dan ne znači loš život!

Nemojte pretjerivati u uspostavljanju sigurnosti

Ulaskom u karantenu smo svi shvatili da se život može promijeniti u trenu te da je ispunjen neočekivanim događajima i iznenađenjima. No, to nije uvijek loše. Za svako neugodno iznenađenje postoje i dobre stvari kojih obično budemo svjesni tek s odmakom vremena. Suočavanje s neizvjesnošću može pomoći u prilagodbi na trenutnu situaciju, prevladavanju izazova i povećanju psihološke otpornosti na stres. Pritom se mijenjate, rastete kao osoba i učite neke nove stvari.

Stoga, umjesto da neprestanim provjeravanjem najnovijih informacija o koronavirusu pokušate kontrolirati svoj strah od pandemije, radije to vrijeme provedite u nekim zabavnijim aktivnostima. Jer, ako ćemo baš realno, što je danas uopće sigurno? Ima li netko posao za cijeli život, jamstvo dobrog zdravlja ili apsolutnu sigurnost oko toga što će donijeti sutra? Bez obzira koliko se trudili planirati i pripremiti za svaki mogući ishod, jedina prava istina je da će život uvijek naći način da vas iznenadi. Sve težnje za sigurnošću (koje u realnosti nema) rezultiraju jedino brigom i tjeskobom.

Dok vi razmišljajte o 945. verziji „što ako“ scenarija, 1945. nova prilika je upravo prošla pored vas, a da niste ni primijetili. Briga sa sobom nosi brojne negativne emocije koje vam onemogućuju da iskoristite vrijeme koje trenutno imate i koje više nikada nećete moći vratiti.

Prigrlite neizvjesnost kao način života

Bez obzira koliko se trudili ukloniti svaku sumnju i nestabilnost iz života, istina je da svakoga dana pristajete na bezbroj neizvjesnih kompromisa. Svaki put kada prelazite cestu na zebri, vozite automobil ili jedete hranu iz restorana, prihvaćate određeni rizik. U tom trenutku, niste niti svjesni da imate povjerenja u to da će se promet zaustaviti dok prelazite cestu, da nećete imati automobilsku nesreću i da je sve što jedete iz restorana sigurno. Šanse da se u ovim okolnostima nešto loše dogodi su male, tako da uvijek iznova prihvaćate rizik i nastavljate dalje, ne zahtijevajući sigurnost.

Kako biste lakše prigrlili neizvjesnost, pokušajte prepoznati okidače koji vam izazivaju brigu u određenim situacijama. U ovim vremenima, izvori stresa su obično vanjski. Čitanje pesimističnih članaka i slušanje negativnih vijesti pojačava stres i strah bez ikakvog temelja, a zbog neizvjesnosti u kojoj se nalazimo smo skloni svemu povjerovati. Stoga, ograničite svoju izloženost medijima kako biste vrijeme mogli provesti u nekim ugodnijim aktivnostima.

Usredotočite se na sadašnjost

Umjesto da se upuštate u uzaludne napore kako biste stekli kontrolu nad onim što je nemoguće kontrolirati, prihvatite neizvjesnost kao način života. Usredotočite se na sadašnji trenutak, duboko udahnite i iskoristite dan kojega imate jer onaj sutra nikada neće biti zagarantiran.

Prihvaćanje neizvjesnosti ne znači da ne biste trebali imati plan za neke nepredviđene životne okolnosti. Uvijek je dobro imati ušteđevinu za slučaj neočekivanih troškova, držati zaštitnu opremu pri ruci ako živite na području kojemu prijeti potres ili uragan i sl. Dobro je imati plan A i plan B, ali ovih preostalih 28 slova ipak ostavite jezikoslovlju jer život se događa kada mi radimo planove. Jednostavnije bi ga bilo prihvatiti u njegovoj nepredvidivosti i slučajnosti koliko god je to moguće jer ne mora značiti da nam nekad od tih „slučajnosti“ neće preokrenuti svijet na nešto puno bolje od onoga što uopće možemo zamisliti.

Uz sve navedeno, vrijedno je spomenuti i one klasične metode održavanja psihičkog i fizičkog zdravlja, a to su redovita tjelovježba koja je najučinkovitiji tretman za rješavanje stresa i tjeskobe, zdrava i uravnotežena prehrana koja vam daje energiju za svaki dan te vrijeme za opuštanje koje vam osigurava odmor i predah od životne jurnjave. Krenite već danas jer za sutra još ne znamo sigurno hoće li stići. 🙂

Članak uređen:

Izvori:

  1. Roberts, S. (2020). Embracing the Uncertainties. The New York Times.
  2. Robinson, B. (2020). The Psychology Of Uncertainty: How To Cope With COVID-19 Anxiety. Forbes.
  3. Robinson, L. i Smith, M. (2020). Dealing with Uncertainty During the Coronavirus Pandemic. Help Guide.
  4. Taylor, S. (2020). For the generation shaped by coronavirus, life may never fully return to ‘normal’. The Guardian.

Ocjenite članak

5 / 5   4

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Iščekivanje i neizvjesnost oko budućnosti nakon koronavirusa – kako živjeti u neizvjesnosti?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.