Narcisoidni poremećaj ličnosti na društvenim mrežama

Narcisoidni-poremećaj-ličnosti-na-društvenim-mrežama

Društvene mreže su postale nezaobilazan dio života mnogih ljudi. Iako su u početku bile popularne samo među populacijom mlađe odrasle dobi, izgleda da danas nema pravila. Bake, djedovi, roditelji, adolescenti, predškolci i mnogi drugi – svi su online.

Mnogima od njih društvene mreže služe upravo za ono što im i samo ime kaže – društvo, odnosno online društvenu komunikaciju s prijateljima koje dugo nisu vidjeli ili s kojima jednostavno vole svakodnevno komunicirati.

No, što se događa kada društvene mreže postanu vrsta ovisnosti i jedini način izgradnje vlastitog socijalnog identiteta? Iako je teško za povjerovati, u zadnje vrijeme je sve češći narcisoidni poremećaj ličnosti na društvenim mrežama.

Više o ovoj zanimljivoj temi saznajte u nastavku članka.

Adolescentica
Foto: Photosecrets

Korisnici na društvenim mrežama

Broj online korisnika na društvenim mrežama raste iz dana u dan. Facebook i Instagram su trenutno najpopularnije društvene mreže na svijetu. Iako se još uvijek raspravlja o tome da su mlađe generacije postupno odabrale Instagram umjesto Facebooka, brojke korisnika još uvijek ne bilježe pad.

Naime, Facebook broji oko dvije milijarde ljudi, dok je Instagram s oko milijardu korisnika svakim danom sve bliže toj brojci. Zadnja istraživanja iz 2019. godine pokazuju zanimljive podatke prema kojima je na Instagramu više populacije između 13-17 godina dok na Facebooku uglavnom prevladaju korisnici starosti 25-34 godine.

Pored ovako mnogobrojnih korisnika društvenih mreža, mnogima pada na pamet pitanje što sve te ljude toliko privlači na društvenim mrežama da na njima provedu i po nekoliko sati dnevno. Dok nekima društvene mreže služe za komunikaciju s prijateljima ili obično ubijanje dosade, neki su si u tom virtualnom svijetu izgradili život koji izgleda potpuno savršeno.

Mračna strana društvenih mreža

Postoje dobre i loše strane društvenih mreža, no čini se da se nedovoljno priča o onim lošima. Nerijetko se zloupotrebljavaju prednosti društvenih mreža, ali nažalost, mnogi korisnici toga nisu svjesni. Većina njih nije svjesna da se na društvenim mrežama izlažu drugima, odnosno da izlažu cijelu svoju ličnost ljudima koje možda ni ne poznaju.

U proteklih desetak godina broj istraživanja o povezanosti društvenih mreža i osobina ličnosti se povećava. Istraživanje iz 2009. godine objavljeno u znanstvenom časopisu Social Networks navodi značajnu povezanost između korištenja društvenih mreža te narcisoidnog, histrionskog i antisocijalnog poremećaja ličnosti.

No, najveća se pozornost pridaje upravo narcisoidnosti i narcisoidnom poremećaju ličnosti koji se pokazao najuočljivijim kod pojedinih korisnika Facebook-a i Instagram-a.

Instagram
Foto: Photosecrets

Narcisoidni poremećaj ličnosti

Narcisoidni poremećaj ličnosti obuhvaća prenaglašen i grandiozan osjećaj superiornosti te očekivanje da se prema narcisoidnim pojedincima drugi ljudi moraju ponašati s poštovanjem i udovoljavati njihovim potrebama.

Također, kod tih je pojedinaca uočljiva stalna potreba za divljenjem, izrazito su kritični prema drugima, a istovremeno vrlo osjetljivi na loše komentare o sebi, prilikom čega nerijetko doživljavaju intenzivne neugodne emocije.

Njihova grandioznost se očituje u preuveličavanju vlastitih zasluga i sposobnosti i umanjivanju tuđih te u pričanju o sebi u vrlo pozitivnom kontekstu. Istraživanje objavljeno u poznatom znanstvenom časopisu Personality and Social Psychology Bulletin ističe da osobe s izraženim narcizmom lako uspostavljaju odnose jer se na prvu percipiraju kao vođe, zanimljivi, samouvjereni i zabavni pojedinci, no dugoročno ne mogu stvoriti i održati bliske odnose jer im nedostaje empatije i emocionalne topline.

Muškarac-na-internetu
Foto: Photosecrets

Narcisoidni poremećaj ličnosti na društvenim mrežama

Zbog svega navedenoga, pokazalo se da je narcisoidnost značajno povezana sa specifičnim ponašanjem na društvenim mrežama. Naime, osobe koje imaju istaknutu narcisoidnost kao osobinu ličnosti često imaju potrebu svakodnevno se predstavljati i hvaliti široj publici objavljujući brojne fotografije i statuse te stvarajući veliki broj površnih online prijateljstava čak i s potpunim strancima.

Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Personality and Individual Differences ističe kako je kod takvih osoba također uočeno i svakodnevno ažuriranje objava, komentara i priča od kojih se jasno uočava potreba za pozitivnim komentarima i socijalnom podrškom zauzvrat.

No, problem nastaje kada te osobe ne dobiju očekivanu razinu podrške ili nisu u mogućnosti neprestano pratiti društvene mreže. Tada se javlja anksioznost koja može biti i glavni indikator narcisoidnog poremećaja ličnosti. Istraživanja su također pokazala da narcisoidne osobe, uz osjećaj neograničenog uspjeha, moći i ljepote, često ističu svoje fotografije na kojima su vrlo dotjerane, koriste jaki make-up, uređuju slike te se odijevaju u odjeću koja poboljšava njihov društveni status.

Online
Foto: Photosecrets

Zašto je narcisoidnost na društvenim mrežama problem?

Narcisoidne osobe s vremenom nauče iskorištavati svoje vjerne prijatelje kako bi sebe istaknuli i povećali vlastitu važnost. No, vjerojatno će mnogi od vas pomisliti da je na društvenim mrežama sve to puno jednostavnije izbjeći – prijateljstva se jednostavno prekidaju, a poruke brzo brišu. No, promatrajući osobu koja ima narcisoidni poremećaj ličnosti, uočava se važnost brze intervencije kako bi se takvim pojedincima pomoglo.

Naime, ličnost se intenzivno razvija do punoljetnosti, kada osobine koje steknemo postanu trajne i teško promjenjive. Ako uzmete u obzir da su na društvenim mrežama u velikom broju prisutni adolescenti i mladi odrasli ljudi, njihova želja za predstavljanjem sebe u boljem svjetlu može rezultirati brojnim psihičkim poteškoćama.

Stvaranje savršenog života na društvenim mrežama može kratkoročno izgledati predivno, ali s vremenom se stvari krenu odvijati u drugom smjeru. Mladi shvate da postoji značajan rascjep između „realnog ja“ i „virtualnog ja“ što može značajno utjecati na pojavu depresije, anksioznosti i brojnih ponašajnih smetnji.

Dugoročno gledajući, može se razviti i narcisoidni poremećaj ličnosti te stalna potreba za uzdizanjem sebe do te mjere da se iskorištavaju drugi kako bi se pokazala vlastita važnost. Isto tako, postoji povezanost između narcisoidnog poremećaja ličnosti i internetskog zlostavljanja zato što su osobe s naglašenim narcisoidnim crtama često sklone privlačenju pozornosti korištenjem grubog jezika te izravnih verbalnih napada na druge korisnike društvenih mreža.

Facebook
Foto: Photosecrets

Kako pomoći osobama koje pate od narcisoidnog poremećaja ličnosti?

Osobe s izraženim narcisoidnim crtama ličnosti mogu imati brojnih problema u stvarnom životu, ali i na društvenim mrežama. Osim upadanja u brojne verbalne virtualne sukobe, mogu postati i virtualni zlostavljači kako bi osigurali svoju nadmoć i superiornost.

Pritom su sklone isključivanju iz stvarnoga svijeta znajući da im je na društvenim mrežama život kakvoga žele i koji hrani njihove patološke potrebe. Zbog toga je važno odmah reagirati te brzo intervenirati čim uočite da su osobe u problemu te da im se život svodi na Instagram, Facebook ili neku drugu društvenu mrežu.

Ako su u pitanju maloljetne osobe, posebno je važna brza reakcija zato što se na određene crte ličnosti može značajno utjecati do punoljetnosti i ulaska u odraslu dob. Odgovarajuća i kvalitetna psihoterapija može biti izrazito korisna za osobe s narcisoidnim poremećajem ličnosti.

Isto tako, nakon stabiliziranja stanja osobe putem individualnog savjetovanja, korisne mogu biti i grupe podrške na kojima osoba može svoje probleme podijeliti s ljudima koji su prošli slične poteškoće (npr. ovisnost o internetu) te naučiti korisne vještine suočavanja s takvim problemima u budućnosti.

Društvene-mreže
Foto: Photosecrets

Društvene mreže – savjeti za korištenje

Društvene mreže su danas dostupne svima. Gotovo je nemoguće svakodnevno ne primijetiti osobu koja pregledava sadržaje na nekoj društvenoj mreži. Zaista su svi online! Ubrzo i njihov cijeli život postane dostupan javnosti putem samo jednog klika. No, koliko je to pametno?

Osim razvoja brojnih psihičkih smetnji navedenih u prethodnom tekstu, društvene mreže mogu imati još tragičnije posljedice (npr. krađa identiteta, otmice) za koje uvijek smatramo da se nama ili nekom nama bliskom sigurno neće dogoditi. Međutim, kako možemo biti sigurni da netko svakodnevno ne pregledava naše posljednje objave i prati što se s nama događa iz nekih potpuno krivih razloga?

Društvene mreže same po sebi nisu problem, već naš način korištenja istih. Postoje dobre i loše strane društvenih mreža, ali sve ovisi o tome kako ih koristite. Pokušajte bolje kontrolirati vrijeme provedeno na društvenim mrežama te analizirajte vaše aktivnosti.

Svakako obratite pozornost na sljedećih nekoliko stvari:

  • zaštitite svoje podatke na društvenim mrežama – postavite svoje fotografije, objave, broj mobitela, adresu i ostale osjetljive podatke na opciju „privatno“, a ne „javno“),
  • nemojte sklapati virtualna prijateljstva s ljudima koje nikada u životu niste vidjeli,
  • pratite koliko vremena dnevno provodite na društvenim mrežama te si pokušajte ograničiti vrijeme kako ne biste zapostavljali ostale životne aktivnosti i obveze zbog virtualnog svijeta,
  • nemojte objavljivati svaki trenutak svojega života na društvene mreže – živite život,
  • dijeljenje lokacije sa strancima može biti opasno, posebno za one ljude koji nemaju dobre namjere,
  • iako tako ponekad izgleda na društvenim mrežama, nije sve tako savršeno u životima drugih ljudi – svi imamo svoje slabosti i mane i ne znači da ste manje vrijedni ili da se ništa zanimljivo ne događa u vašem životu ako ga držite dalje od očiju javnosti,
  • iza profila drugih ljudi može biti bilo tko i lažno se predstavljati stoga budite oprezni,
  • ako imate djecu, poštedite ih javnog objavljivanja njihovih podataka i fotografija od prvoga dana života – djeca su posebno osjetljiva skupina i njihov život ne bi trebao biti izložen očima široke javnosti sve dok sama ne budu dovoljno zrela pristupiti društvenim mrežama i podijeliti s drugima ono što žele.

Izvori:

  1. Buffardi, L.E. i Campbell, W.K. (2008). Narcissism and social networking web sites. Personality and Social Psychology Bulletin, 34(10), 1303-1314.
  2. Carpenter, C. J. (2012). Narcissism on Facebook: Self-promotional and anti-social behavior. Personality and Individual Differences, 52(4), 482-486.
  3. Clifton, A., Turkheimer, E. i Oltmanns, T. F. (2009). Personality disorder in social networks: Network position as a marker of interpersonal dysfunction. Social Networks, 31(1), 26-32.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   5
Facebooktwitterpinterestmail
21-05-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni