Ples i mozak – kako se plesom mijenjaju i jačaju funkcije mozga?

Ples-i-mozak

Glazba i ples su temeljni dijelovi ljudske povijesti već tisućljećima. Glazba aktivira sva područja našeg mozga, a mozak plesača je još kompleksniji. Kretanje aktivira cijelu neurološku mrežu te potiče rad svih moždanih struktura.

Ples je oblik izvedbene umjetnosti u kojoj se tijelo kreće ritmički kako bi izrazilo osjećaje i ideje. Osim što je u pitanju umjetnička ljepota u kojoj svi uživaju, ples je zaslužan za brojne zdravstvene prednosti, uključujući jačanje snage i funkcija mozga.

„Plešemo dok se smijemo, plešemo dok plačemo, plešemo iz ludila, plešemo iz straha, plešemo za nadu, plešemo za vrisak. Mi smo plesači, mi kreiramo snove.” (Albert Einstein)

Ples
Foto: Photosecrets

Ples i mozak – kako ples utječe na mozak?

Proučavajući ples i glazbu, stručnjaci su došli do zanimljivih spoznaja. Jedno znanstveno istraživanje donosi usporedbu moždanih funkcija profesionalnih plesača i glazbenika s ljudima bez iskustva plesa ili glazbe tijekom gledanja snimki plesnih izvedbi. Moždana aktivnost plesača je bila različita od moždane aktivnosti glazbenika, ali i kontrolne skupine sudionika.

Ti rezultati podržavaju ranija otkrića koja ukazuju da se slušni i motorni korteks plesača razvija na jedinstven način. U ovom radu, rezultati su pokazali da je mozak plesača reagirao brže na promjene u glazbi u odnosu na glazbenike i ostale sudionike. Promjena u mozgu je bila očita kao refleks, odnosno prije nego što je plesač uopće bio svjestan promjene. Također se pokazalo da plesači pokazuju jaču sinkronizaciju na niskoj theta frekvenciji, a theta sinkronizacija je povezana s emocionalnim procesima te procesima pamćenja koji su središnji za sve međuljudske interakcije i razumijevanje.

Međutim, neuroznanost plesa je još uvijek nedovoljno istraženo područje. Ono što se još uvijek istražuje je način na koji ples kombinira kreativne i precizne pokrete uključujući u akciju cijelo tijelo. Ples je također povezan s fenomenom flow-a, odnosno psihološkim konstruktom zanesenosti, a riječ je o tome da se osoba potpuno uranja u neku aktivnost te se posvećuje onome što u tom trenutku radi. Otkriveno je i da takvo iskustvo povećava zadovoljstvo i produktivnost osobe kao i samu kvalitetu aktivnosti.

Plesanje
Foto: Photosecrets

Mozak plesača – karakteristike

Studije provedene na plesačima otkrivaju kako su se njihovi mozgovi specijalizirali za obradu plesnog pokreta. Upravo zato se moždane strukture glazbenika i plesača razlikuju od moždanih struktura opće populacije, posebno u područjima odgovornima za obradu pokreta i zvuka. Plesači koji vježbaju precizne i graciozne pokrete te kretanje svojega tijela moraju vježbati i biti svjesni svakog pokreta bez ikakve verbalne komunikacije. Te vještine su posebno važne danas kada provodimo toliko vremena u virtualnoj stvarnosti. Tehnološko vrijeme odvelo nas je dalje od vlastitih fizičkih iskustava i razumijevanja emocionalnih poruka drugih ljudi.

Međutim, kod plesača je malo drugačije. Kontakt putem dodira i suradnje tjera plesače da pažljivo slušaju poruke kretanja njihovih partnera, a za dodir je poznato da smanjuje bol, strah i tjeskobu. Funkcionalno snimanje mozga pokazalo je da su ti efekti dodira vidljivi i u mozgu. U jednom istraživanju, dodir značajne druge osobe je smanjio intenzitet aktivacije boli u mozgu tijekom električnih podražaja u usporedbi s boli koju je pojedinac doživljavao sam.

Bol, stres i anksioznost dolaze u kombinaciji s depresivnim simptomima. Ples, glazba i slični ekspresivni oblici terapije mogu smanjiti i ublažiti te simptome. Fizička aktivnost se općenito preporučuje kao oblik liječenja depresije. Vježbanje oslobađa hormone koji stvaraju osjećaj blagostanja što zauzvrat pojačava pozitivne emocionalne procese u mozgu. Također smanjuje aktivnost amigdale koja predstavlja strukturu odgovornu za doživljavaj straha i stresa. Plesna terapija može pomoći kod mnogih poremećaja, od anksioznosti do Parkinsonove bolesti.

Ples je snažno subjektivno iskustvo, a neuroznanost plesa nam može pomoći kako ljudi mogu iskoristiti dobrobiti plesa kako bi se osjećali bolje, zdravije i povezanije s drugima.

Ples-kao-umjetnost
Foto: Photosecrets

Dobrobiti plesa u životu čovjeka

Iako se možda čini da su već svi plesni benefiti otkriveni, neuroznanost plesa se još uvijek razvija i ima mnogo prostora za napredak. Ovo je samo nekoliko glavnih zaključaka o dobrobiti plesa u životu čovjeka:

1. Ples ublažava simptome depresije

Ples donosi brojne prednosti za tjelesno zdravlje pojedinca, a istraživanja su pokazala i obećavajuće rezultate koji potvrđuju dobrobiti plesa za mentalno zdravlje ljudi. Depresija je mentalna bolest koja se povezuje sa simptomima kao što su emocionalne poteškoće te gubitak interesa ili zadovoljstva za inače ugodne aktivnosti.

Depresija pogađa više od 350 milijuna ljudi širom svijeta. Danas je najčešći i najučinkovitiji način liječenja depresije kombinacija lijekova uz savjetovanje i psihoterapiju. U jednoj studiji, istraživači su otkrili da ekspresija kroz terapiju plesom i pokretom pomaže u ublažavanju simptoma depresije.

2. Ples potiče razvoj motoričkih, emocionalnih i intelektualnih funkcija mozga

Terapija plesom i pokretom je vrsta psihoterapije koja koristi tjelesne pokrete za održavanje i poboljšanje intelektualnih, motoričkih i emocionalnih sposobnosti tijela. Tjelesni pokreti u obliku improvizacije plesnim pokretima otkrivaju dubinu psihičkog funkcioniranja osobe, a pokret može biti alat za primarni način intervencije u različitim oboljenjima.

Otkriveno je i da ova vrsta psihoterapije ima pozitivan učinak na kognitivni razvoj djece, a ples može potaknuti i razvoj inteligencije. Više o terapiji plesom i pokretom možete saznati ovdje.

3. Ples poboljšava pamćenje

Ples jača rad mozga i poboljšava pamćenje. Nekoliko studija je pokazalo da je ples povezan sa smanjenim rizikom od nastanka demencije. Jedna znanstvena studija je otkrila da je ples povezan sa 76% smanjenim rizikom od demencije među sudionicima istraživanja. Ples poboljšava jednu važnu kognitivnu funkciju, a to je prostorno pamćenje. Studija također sugerira da održavanje aktivnog načina života u starosti može sačuvati motoričke, kognitivne i percepcijske sposobnosti.

4. Ples jača neurološku mrežu

Ples utječe na stvaranje neurona i jačanje neuronskih veza. U studiji objavljenoj u časopisu Journal of Neuroscience and Biobehavioral Reviews, istraživači su zaključili da ples može pojačati povezanost obje hemisfere mozga, a dugotrajna plesna praksa pozitivno utječe na moždanu aktivnost.

Sve je to povezano s neuroplastičnošću, sposobnošću mozga da formira nove neuronske veze za promjenu i prilagođavanje. Kombinacija vježbanja i osjetilnog obogaćivanja tijekom plesa može poboljšati neuroplastičnost. Stoga se ples može koristiti kao intervencija za mnoge neurološke bolesti, poput moždanog udara, Parkinsonove bolesti i cerebralne paralize.

5. Ples i glazba pokreću cijeli mozak

U znanstvenoj studiji iz 2008. godine objavljenoj u časopisu Scientific American, neuroznanstvenica sa Sveučilišta Columbia izjavila je da sinkronizacija glazbe i pokreta predstavlja dvostruku igru zadovoljstva. Glazba stimulira moždane centre za nagrađivanje, dok ples aktivira osjetilne i motoričke sklopove u mozgu.

Studije koje su uključivale PET snimanje mozga su identificirale regije mozga koje doprinose plesnom učenju i performansama. Te regije uključuju motorni korteks, somatosenzorni korteks, bazalne ganglije i leđnu moždinu. Motorni korteks je odgovoran za planiranje, kontrolu i izvršavanje dobrovoljnog kretanja.

Somatosenzorni korteks, smješten u srednjem dijelu mozga, odgovoran je za motoričku kontrolu i također igra ulogu u koordinaciji očiju i ruke. Bazalni gangliji, skupina struktura duboko u mozgu, djeluju s drugim regijama mozga kako bi precizno i glatko koordinirali kretanje, dok leđna moždina pomaže u planiranju finih i složenih motoričkih akcija.

Ples-i-glazba
Foto: Photosecrets

Kako ples mijenja mozak?

Dok su neke znanstvene studije otkrile koje dijelove mozga je moguće aktivirati plesom, druge su istražile kako fizički i ekspresivni elementi plesa mijenjaju mozak. Velik dio istraživanja o prednostima tjelesne aktivnosti povezane s plesnim elementima dovode do poboljšanja pamćenja i jačanja neuronskih veza. Studija iz 2003. godine koju su proveli istraživači s Medicinskog fakulteta Albert Einstein, otkrila je da ples može poboljšati zdravlje mozga.

Studija je istraživala učinak slobodnih aktivnosti na rizik od nastanka demencije kod starijih osoba. Istraživači su proučavali učinke 11 različitih vrsta tjelesnih aktivnosti, uključujući biciklizam, golf, plivanje i tenis, ali otkrili su da samo jedna od tih aktivnosti smanjuje rizik od nastanka demencije kod sudionika, a riječ je bila upravo o plesu zato što uključuje i mentalni i fizički napor, ali i socijalnu interakciju.

Ples također poboljšava raspoloženje i određene kognitivne vještine, poput vizualnog prepoznavanja i odlučivanja. Brojna istraživanja ističu da ples pomaže u smanjenju stresa, povećava razinu hormona serotonina i pomaže razvijati nove neuronske veze, posebno u regijama uključenim u izvršne funkcije, dugoročno pamćenje i prostorno prepoznavanje.

Pored svih ovih zanimljivih otkrića, jedino što je potrebno nadodati jest – svi na ples!

Članak uređen:

Izvori:

  1. Edwards, S. (2019). Dancing and the Brain. Harvard Medical School.
  2. Karpati, F. J., Giacosa, C., Foster, N. E., Penhune, V. B. i Hyde, K. L. (2015). Dance and the brain: a review. Annals of the New York Academy of Sciences, 1337(1), 140-146.
  3. Laguipo, A. B. (2019). Is Dancing Good for the Brain? News-Medical.Net.
  4. Poikonen, H. (2017). A dan­cer’s brain de­vel­ops in a unique way. University of Helsinki. 

Ocjenite članak

4.75 / 5   8

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: ples i anksioznost, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Ples i mozak – kako se plesom mijenjaju i jačaju funkcije mozga?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.