Postporođajna depresija – kako je prepoznati i koje su metode liječenja

postpartalna-depresija

Postporođajna ili postpartalna depresija je poremećaj raspoloženja koji može pogoditi žene nakon poroda. Osjećaji tuge, tjeskobe i iscrpljenosti pritom mogu biti vrlo jaki i značajno utjecati na sposobnost žene da se brine za sebe, svoje dijete i obitelj.

Te osjećaje iskusi oko 10-20% majki, a poremećaj doseže svoj vrhunac najčešće između 4. i 8. tjedna nakon poroda. Ako se ne liječi, postporođajna depresija može potrajati i dulje od 14 mjeseci.

Postpartalna-depresija
Foto: Photosecrets

Što uzrokuje postporođajnu depresiju?

Postpartalna depresija nema jedan uzrok. Ona je rezultat kombinacije fizičkih i emocionalnih čimbenika. Ne javlja se zbog nečega što majka radi ili ne radi. Nakon porođaja, razine hormona (estrogena i progesterona) u ženskom tijelu brzo padaju. To dovodi do kemijskih promjena u mozgu koje mogu izazvati promjene raspoloženja, a više o hormonima nakon poroda i njihovom funkcioniranju možete pročitati ovdje.

Osim toga, mnoge se majke ne stignu u potpunosti oporaviti od samog porođaja. Na to mogu utjecati osobe u njezinoj blizini, svakodnevne okolnosti, ali i novorođenče. Neispavanost može dovesti do fizičke nelagode i iscrpljenosti koja može doprinijeti simptomima postporođajne depresije.

Kako prepoznati depresiju nakon poroda?

S obzirom na to da su simptomi raznoliki i da mogu varirati od jedne do druge žene, samo liječnik može dijagnosticirati postporođajnu depresiju. Savjetovanje s liječnikom pomaže otkloniti sumnje radi li se o postpartalnoj depresiji ili nečem drugom.

Neki od uobičajenih simptoma koje žena može doživjeti su:

  • osjećaj tuge, beznadnosti, praznine ili preplavljenosti različitim emocijama,
  • često plakanje bez ikakvog posebnog razloga,
  • pretjerana zabrinutost i osjećaj opterećenosti,
  • razdražljivost,
  • problemi sa spavanjem (prekomjerno spavanje ili deprivacija sna),
  • problemi s koncentracijom, sjećanjem pojedinosti i donošenjem odluka,
  • ljutnja i bijes,
  • gubitak interesa za aktivnosti koje su obično ugodne,
  • tjelesni bolovi (glavobolje, problemi s probavom, bol u mišićima, infekcije),
  • prejedanje ili suprotno,
  • povlačenje ili izbjegavanje članova obitelji i prijatelja,
  • poteškoće u stvaranju emocionalne veze s djetetom,
  • sumnja da nije sposobna brinuti se za svoje dijete,
  • strah od osude drugih,
  • razmišljanje o tome da ozlijedi sebe ili dijete.
Depresija
Foto: Photospin

Je li postpartalna depresija isto što i baby blues?

Nije. Baby blues je izraz kojim se opisuje osjećaj brige, tuge i umora koji većina žena, gotovo 75-80% njih, doživi nakon poroda. Bebe zahtijevaju veliku pažnju i normalno je da majke budu zabrinute ili umorne od pružanja njege. Baby blues traje tjedan ili dva i prolazi sam od sebe.

S postporođajnom depresijom je drugačije. Zbog ozbiljnosti simptoma ona zahtijeva liječenje. Osjećaji tuge i tjeskobe vezani uz nju mogu biti vrlo ekstremni i značajno oslabiti žene te umanjiti njihovu sposobnost da se brinu za sebe i druge.

Postporođajna depresija može početi prije poroda ili u bilo kojem trenutku nakon njega, najčešće tjedan ili mjesec dana nakon poroda. Osim toga, traje puno dulje od baby bluesa.

Što je postpartalna psihoza?

Treći i najrjeđi poremećaj raspoloženja vezan uz postpartalno razdoblje je postpartalna psihoza. Pojavljuje se kod 1-2 od 1000 majki, a karakterizira ga gubitak kontakta sa stvarnošću. Zbog velikog rizika za samoubojstvo ili čedomorstvo, on obično zahtijeva hospitalizaciju, a liječi se antipsihoticima i psihoterapijom.

Postporođajna psihoza javlja se iznenada, obično unutar prva dva tjedna nakon poroda, a ponekad i unutar 48 sati. Simptomi uključuju halucinacije, iracionalna uvjerenja, suicidalne misli i djelovanje, bizarno ponašanje i odbijanje hrane i spavanja.

Pokazalo se da mnoge žene koje dožive postpartalnu psihozu s prvim djetetom imaju iste simptome i nakon svakog sljedećeg poroda. Upravo zbog toga je nužan dodatni nadzor i briga za takve majke.

Mama-i-beba
Foto: Photosecrets

Što je postpartalna anksioznost?

Osim baby bluesa,  postporođajne depresije i postporođajne psihoze, postoji još jedan poremećaj koji se može javiti kod žena nakon poroda, a riječ je o postpartalnoj ili postporođajnoj anksioznosti. Iako su anksiozni poremećaji nakon poroda česti, dijagnosticiraju se rijetko zato što majke tjeskobu i brigu pripisuju novoj situaciji u kojoj se nalaze.

Međutim, postoje dva oblika ovog poremećaja, a to su panični postporođajni poremećaj i opsesivno-kompulzivni postporođajni poremećaj. Panični postporođajni poremećaj doživi oko 10% žena, a riječ je o čestim paničnim napadajima koji uz sebe nose i fizičke simptome kao što su problemi s disanjem, bolovi u prsima, osjećaj uznemirenosti, straha i tjeskobe.

Opsesivno-kompulzivni postporođajni poremećaj se javlja kod 3-5% žena, a karakteriziran je nametljivim mislima i ritualiziranim ponašanjima kako bi se smanjila opsesija. Majke najčešće doživljaju misli ili mentalne slike ozljeđivanja vlastitog djeteta zbog čega ga često znaju provjeravati dok spava, kupati ili presvlačiti kako bi umanjile pojavu opsesije i uvjerile se da je dijete dobro. 

S obzirom na to da su ovakvi anksiozni poremećaji specifični i izrazito neugodni, majke se često boje potražiti pomoć jer smatraju da će liječnici misliti da zaista žele nauditi svojem djetetu. Međutim, svjesne su da to nikada neće napraviti, no bilo bi dobro preventivno potražiti individualnu psihoterapiju. 

Koje su žene sklonije postporođajnoj depresiji?

Postporođajna depresija može utjecati na svaku ženu bez obzira na dob, rasu, etničku pripadnost ili ekonomski status. No neke su žene ipak sklonije ovom obliku depresije. Osobito ako se prepoznaju u nekoliko faktora rizika koje navodimo:

  • simptomi depresije tijekom ili nakon prethodne trudnoće,
  • depresija ili bipolarni poremećaj u drugom razdoblju u životu,
  • osobe s depresijom i drugim mentalnim bolestima u obitelji,
  • stresni događaj u životu tijekom trudnoće ili neposredno nakon poroda (gubitak posla, smrt voljene osobe, obiteljsko nasilje ili druga bolest),
  • trudnički dijabetes,
  • komplikacije tijekom poroda, uključujući preuranjeni poremećaj ili rađanje djeteta s poteškoćama,
  • neželjena trudnoća ili nesigurnost po tom pitanju,
  • nedostatak emocionalne podrške od svoga supružnika, partnera, obitelji ili prijatelja,
  • samohrane majke,
  • problemi s alkoholom ili zlouporaba droga,
  • nezaposlenost i loša ekonomska situacija.
nesretna-majka
Foto: Photospin

Kako se liječi postporođajna depresija?

Postoje učinkoviti tretmani za postpartalnu depresiju. Među njima su savjetovanje s terapeutom, psihologom, psihijatrom ili socijalnim radnikom i lijekovi. Dvije vrste savjetovanja pokazale su se posebno učinkovitima u liječenju postporođajne depresije. To su kognitivno-bihevioralna terapija i interpersonalna terapija:

  • Kognitivno-bihevioralna terapija pomaže ljudima da prepoznaju i promijene tijek svojih negativnih misli i uzroke ponašanja.
  • Interpersonalna terapija pomaže ljudima da razumiju i riješe problematične odnose s bližnjima. 

Antidepresivi djeluju na kemikalije u mozgu kojima se regulira raspoloženje. Mnogi antidepresivi počnu djelovati tek nakon nekoliko tjedana. Dok se ovi lijekovi općenito smatraju sigurnima tijekom dojenja, svaka bi žena trebala razgovarati sa svojim liječnikom o rizicima i prednostima koje oni nose za nju i dijete.

Terapija se može koristiti s lijekovima, ali i bez njih. Ako se ne liječi, postporođajna depresija može trajati mjesecima ili godinama. Osim što utječe na zdravlje majke, ona umanjuje njezinu sposobnost povezivanja s djetetom. Također, zbog nje beba može imati problema sa spavanjem, prehranom i ponašanjem dok raste.

Uloga prijatelja i članova obitelji

Članovi obitelji i prijatelji mogu biti ti koji će prepoznati prve simptome postporođajne depresije kod mlade majke. Oni mogu razgovarati s njom, pružiti joj emocionalnu i logističku podršku ili je potaknuti na razgovor sa stručnjacima. Kao i u mnogim drugim psihičkim poteškoćama, njihova je uloga vrlo značajna i može biti od velike koristi u oporavku žene.

Osim razgovora i riječi podrške, bilo bi dobro kada bi joj mogli pružiti podršku i u malim svakodnevnim stvarima koje mogu biti od velike važnosti tijekom postporođajne depresije (npr. čuvanje bebe, kuhanje ručka, pospremanje kuće itd.). 

Majke također trebaju vašu ljubav i razumijevanje, ali i vrijeme da se priviknu na nove uloge i zadatke koji dolaze uz novog člana obitelji. Stoga ih poštedite svojih čestih savjeta o odgoju djeteta ako ih one ne traže i pomognite im svojim prisustvom i podrškom koju im možete pružiti. 

Članak uređen:

Izvori:

  1. Barston, S. (2016). What Postpartum Depression Feels Like? Psychology Today.
  2. Brummelte, S. i Galea, L. A. (2016). Postpartum depression: etiology, treatment and consequences for maternal care. Hormones and behavior, 77, 153-166.
  3. Stewart, D. E. i Vigod, S. (2016). Postpartum depression. New England Journal of Medicine, 375(22), 2177-2186.

Saznajte više o anksioznosti u sljedećim tekstovima:

Saznajte više o depresiji u sljedećim tekstovima:

Saznajte više o trudnoći u sljedećim tekstovima:

Ocjenite članak

5 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: postporođajna depresija, postporodjajna depresija, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Postporođajna depresija – kako je prepoznati i koje su metode liječenja

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.