Staračka depresija – kad počinje starenje?

Staračka-depresija

Staračka depresija je česta pojava, a godišnje pogađa više milijuna ljudi starijih od 65 godina. Nažalost, samo 10% njih traži i prima liječenje za depresiju, dok ostali simptome pripisuju faktorima starenja i teškim životnim okolnostima.

Depresija se kod starijih osoba često miješa s učincima višestrukih bolesti i lijekova koji se koriste za liječenje tih bolesti zbog čega se često zanemaruje i ne liječi.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Depresija-kod-starijih
Foto: Unsplash

Staračka depresija – obilježja

Depresija kod starijih osoba se razlikuje od depresije koja se javlja kod mlađih osoba. Kod starijih osoba, depresija se često javlja u kombinaciji s drugim bolestima i poteškoćama te traje dulje. Povezana je i s povećanim rizikom od srčanih bolesti te smanjuje sposobnost rehabilitacije i brzog oporavka od ostalih poteškoća s kojima se osoba susreće.

Nažalost, studije su pokazale da staračka depresija otežava liječenje ostalih bolesti koje osoba ima, odnosno povećava vjerojatnost smrtnosti od tih bolesti. Također je povezana s povećanim rizikom od smrti nakon srčanog udara. Upravo zbog toga je važno osigurati kvalitetnu zdravstvenu skrb starijima, čak i ako su simptomi depresije blagi. Liječnik primarne zdravstvene zaštite može pomoću nekoliko standardnih pitanja zaključiti je li osoba u rizičnoj skupini za razvoj depresije te je tako uputiti psihijatru ili psihologu, ovisno o njezinom stanju.

Kao i kod ostalih dobnih skupina, depresija i u staračkoj dobi povećava rizik od samoubojstva, posebno kod muškaraca. Stopa samoubojstava kod osoba u dobi od 80 do 84 godine je dvostruko veća od stope samoubojstava kod opće populacije. Stručnjaci za mentalno zdravlje smatraju da je depresija u dobi od 65 godina i više glavni zdravstveni problem.

Osim toga, staračka dob je često praćena gubitkom sustava socijalne podrške zbog smrti supružnika ili braće i sestara, odlaska u mirovinu ili preseljenja. Zbog takvih promjena u okolini, često se depresija ne percipira kao problem već kao stanje koje se javlja kao posljedica teških životnih okolnosti. Rezultat toga je odgađanje adekvatnog liječenja što mnoge starije osobe prisiljava da se bore s depresivnim simptomima na načine koji ne mogu usporiti pogoršanje simptoma ovog psihičkog problema.

Depresija-u-staračkoj-dobi
Foto: Unsplash

Staračka depresija – simptomi

Postoje brojni simptomi povezani sa staračkom depresijom, a njihov intenzitet i pojava se razlikuju ovisno o pojedincu. Simptomi bi trebali trajati duže od dva tjedna kako bi se moglo posumnjati na pojavu depresije, a neki od simptoma su:

  • tužno i tjeskobno raspoloženje,
  • osjećaj praznine i bespomoćnosti,
  • razdražljivost i nemir,
  • osjećaj beznađa, krivnje i bezvrijednosti,
  • gubitak interesa za ugodne aktivnosti,
  • smanjena energija i čest umor,
  • teškoće s koncentracijom i pamćenjem,
  • problemi u donošenju odluka,
  • poteškoće sa spavanjem (česta nesanica),
  • gubitak apetita ili emocionalno prejedanje,
  • misli o smrti, samoubojstvu ili pokušaju samoubojstva,
  • glavobolja, grčevi i probavni problemi bez jasnog fizičkog uzroka.

S obzirom na to da se ovi simptomi mogu pojaviti i kao posljedica nekog drugog zdravstvenog problema, ponekad je teško uočiti je li zaista riječ o depresiji ili ne. Stoga je osmišljena Gerijatrijska skala depresije (GDS) koju možete sami ispuniti te zbrojiti odgovore kako biste vidjeli jeste li u rizičnoj skupini za razvoj depresije.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Gerijatrijska skala depresije (GDS)

Gerijatrijska skala depresije ima svoju dužu (30 pitanja) i kraću formu (15 pitanja) koja je prevedena na hrvatski jezik i prilagođena hrvatskoj populaciji. Zahvaljujući Referentnom centru Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, donosimo vam skraćenu verziju skale koju možete sami ispuniti. Na svako pitanje odgovarate s DA ili NE, a zatim svoje odgovore zbrajate prema uputama koje se nalaze ispod pitanja.

  1. Jeste li zadovoljni svojim životom?
  2. Nemate više interesa za svoje aktivnosti?
  3. Osjećate li da je vaš život neispunjen?
  4. Često vam je dosadno?
  5. Jeste li  većinu vremena dobrog raspoloženja?
  6. Strahujete kako vam se može nešto loše dogoditi?
  7. Osjećate li se sretnim većinu vremena?
  8. Osjećate li se često bespomoćno?
  9. Provodite li najveći dio vremena kod kuće i teško prihvaćate nove stvari i spoznaje?
  10. Imate li više problema u pamćenju nego većina drugih ljudi?
  11. Kako je lijepo biti živ čak i bolestan?
  12. Osjećate li se bezvrijedno (ovakvi kakvi ste sada)?
  13. Osjećate li se puni energije i volje za aktivnošću?
  14. Vaša situacija je beznadna?
  15. Smatrate li da se većina ljudi bolje osjeća nego vi?

Tumačenje odgovora

Ukupno ste mogli ostvariti 15 bodova. Ako ste na pitanja broj 1, 5, 7, 11 i 13 odgovorili NE, ostvarili ste po jedan bod za svako pitanje. Ako ste na koje od tih pitanja odgovorili s DA, niste ostvarili bod za to pitanje. Za ostala pitanja (2, 3, 4, 6, 8, 9, 10, 12, 14, 15) odgovor DA nosi po jedan bod za svako pitanje, a ako ste odgovorili na koje od tih pitanja s NE, niste ostvarili bod za to pitanje.

Zatim zbrojite sve bodove koje ste ostvarili na svim pitanjima. Ako ste ostvarili 0 – 4 boda, nema sumnje na depresiju. Ako ste ostvarili 5 – 9 bodova, moguće je da je u pitanju depresija srednjeg intenziteta. Ako je ukupan zbroj vaših bodova 10 – 15, u pitanju je depresija velikog intenziteta te bi svakako bilo dobro da se javite svojem liječniku koji će utvrditi je li riječ o depresiji, a zatim vas poslati na daljnje liječenje ako je potrebno.

Ovaj test nije zamjena za pravu liječničku dijagnozu, a njegovo rješavanje vam može samo okvirno pomoći kako biste mogli ustanoviti jeste li zaista u rizičnoj skupini za razvoj depresije ili ne. Sve ostale detalje, kao i samu dijagnozu depresije, može ustanoviti samo liječnik, stoga nemojte dugo čekati s traženjem pomoći ako osjećate da vam je potrebna.

Veliki-depresivni-poremećaj
Foto: Unsplash

Staračka depresija – rizični faktori

Staračka depresija se češće javlja kod onih osoba koje su i u mlađoj dobi doživjeli slične depresivne simptome. Uz to, osobe starije odrasle dobi koje se suočavaju s teškim životnim okolnostima (npr. smrt bliske osobe, teška oboljenja, dugotrajna liječenja, usamljenost itd.) imaju veću vjerojatnost za razvoj depresije nego osobe koje imaju stabilnu socijalnu podršku i pomoć bližnjih koji se za njih brinu. Također se pokazalo da se depresija češće javlja kod žena nego kod muškaraca, ali i da je češće prisutna kod samaca, razvedenih pojedinaca ili udovaca.

Nadalje, prisutnost različitih bolesti (npr. hipertenzija, dijabetes, rak, demencija, moždani udar, kronična bol itd.) dodatno povećavaju rizik od depresije. Ponekad je problem u lijekovima koji pozitivno utječu na liječenje tih bolesti, ali imaju nuspojave koji utječu na mogućnost nastanka depresije. Uz to, obiteljska anamneza velikog depresivnog poremećaja je također jedan od rizičnih faktora za nastanak depresije.

Kako zaustaviti starenje?

Brojni stariji pojedinci žele otkriti što je potrebno za usporavanje starenja jer osjećaju prevelik strah od smrti i okolnosti koje ih čekaju s godinama. Međutim, odgovor na pitanje kako zaustaviti starenje nije lako dati zato što je u pitanju prirodan proces s kojim se susreće svaka osoba. Ponekad je on brži, a ponekad sporiji što ponajviše ovisi o genetskom nasljeđu i okolinskim čimbenicima.

Nažalost, u današnje vrijeme je sve više starijih osoba koje žive same zbog čega im društvena izolacija, zbog koje se ujedno i najčešće javlja strah, najviše otežava svakodnevno funkcioniranje. Samoća u starijoj dobi je postala učestala, posebno zato što je sve više mladih koji se odlučuju za život izvan obiteljskog doma i osamostaljivanje na nekoj drugoj adresi. Iako mnogi od njih brinu za svoje starije roditelje, osjećaj samoće je neizbježan te nešto što uvelike potiče razvoj depresivnih simptoma, ali i tjeskobe, tuge, zabrinutosti oko budućnosti i straha od smrti.

Zbog te samoće, depresija često ostaje neprepoznata zato što stariji obično sve simptome pripisuju procesu starenja, a nitko oko njih ne boravi dovoljno dugo da uoči koliko je takvo stanje učestalo i teško.

Pogoršanje simptoma neliječene depresije dovodi kod mnogih do najtežih posljedica, a to su upravo pokušaji samoubojstva na različite načine. Upravo zato je važno prepoznati takve simptome na vrijeme. Iako to neće usporiti proces starenja, utjecat će na poboljšanje kvalitete života ako se poduzmu adekvatne mjere liječenja. Osiguravanje kvalitetnog i uspješnog starenja je jedan od glavnih zaštitnih faktora kada je u pitanju suočavanje s izazovima starije dobi.

Depresija
Foto: Photosecrets

Staračka depresija – liječenje

Postoji nekoliko mogućnosti za liječenje staračke depresije, a odabir određenog tretmana liječenja ovisi o intenzitetu simptoma i ozbiljnosti stanja.

Većina tretmana depresije uključuje psihofarmakologiju (antidepresive) te psihoterapiju. Moguće je i liječenje elektrokonvulzivnom terapijom ili nekim drugim oblicima stimulacije mozga (npr. transkranijalna magnetska stimulacija). Ponekad se može koristiti i kombinacija nekoliko tretmana liječenja, ovisno o vrsti i težini simptoma depresije, prošlim tretmanima i drugim medicinskim stanjima koje osoba može imati.

Istraživanja su pokazala da antidepresivi, iako mogu biti korisni za liječenje staračke depresije, ne moraju uvijek biti učinkoviti kao kod mlađih pacijenata. Potrebno je pažljivo razmotriti rizik od nuspojava i mogućih reakcija s drugim lijekovima. Budući da su starije osobe osjetljivije na lijekove, liječnici nerijetko u početku propisuju niže doze zbog čega je trajanje liječenja i oporavka od staračke depresije često dugotrajno.

Psihoterapija je posebno korisna za one koji su pretrpjeli velike životne stresove ili za one koji ne žele uzimati lijekove zbog blagih simptoma. Također je korisna za osobe koje ne mogu uzimati lijekove zbog nuspojava, interakcija s drugim lijekovima i ostalih medicinskih problema. Mnogi liječnici preporučuju i psihoterapiju u kombinaciji s antidepresivima s obzirom na to da se ona bavi širokim rasponom funkcionalnih i socijalnih posljedica depresije.

Staračka depresija – poteškoće u liječenju

Stigma mentalnih bolesti i psihijatrijskog liječenja još je snažnija među starijima nego među mlađim ljudima. Nažalost, zbog te stigme stariji ljudi često ne traže pomoć, a ne žele niti priznati da su depresivni. Njihove obitelji često pogrešno procjenjuju simptome depresije kao “normalne” reakcije na životne okolnosti i proces starenja zbog čega nikada ne dobiju adekvatan tretman za liječenje depresije.

To drastično smanjuje kvalitetu života starijih osoba, a uz ostale bolesti i nesretne životne okolnosti može pogoršati depresivne simptome i dovesti ih do tragičnih posljedica. Stoga je važno reagirati na vrijeme i ne etiketirati one koji traže i trebaju psihijatrijsku i psihološku pomoć te liječenje. Isto tako, bilo bi dobro kada bi se educiralo starije osobe o mentalnom zdravlju i važnosti traženja pomoći ako osjete određene simptome. Tako bi se depresija mogla na vrijeme prepoznati i liječiti što može uvelike utjecati na produljenje života i povećanje zadovoljstva životom.

Izvori:

  1. Alexopoulos, G. S. (2005). Depression in the elderly. The lancet, 365(9475), 1961-1970.
  2. Goldberg, J. (2018). Depression in the Elderly. Web MD.
  3. Krans, B. (2017). Geriatric Depression (Depression in Older Adults). Healthline.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   2
Facebooktwitterpinterestmail
23-07-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: Staračka depresija,