Strah od vađenja krvi kod djece i odraslih – zašto se javlja i kako ga prevladati?

Strah-od-vađenja-krvi

Osjećate li mučninu, tjeskobu ili strah pri samoj pomisli na vađenje krvi? Pokušavate li svoje zdravstvene preglede odgoditi samo zbog straha od vađenja krvi?

U novom izdanju Dijagnostičkog i statističkog priručnika za duševne poremećaje postoji kategorija specifičnih fobija u koju se ubraja i hemofobija, odnosno iracionalni strah od krvi, bilo da je u pitanju filmska scena u kojoj je prikazana krv, stvarna ozljeda ili vađenje krvi koje je potpuno siguran i rutinski postupak koji se obavlja kod većine zdravstvenih pregleda.

Iako se neki ljudi mogu nelagodno osjećati gledajući krv, hemofobija je ekstremni strah od krvi koji može značajno utjecati na vaš život, posebno zato što dovodite svoje zdravlje u opasnost izbjegavajući ozbiljne liječničke preglede.

Strah
Foto: Photo Secrets

Strah od vađenja krvi – hemofobija kod djece i odraslih

Fobije svih vrsta imaju slične fizičke i emocionalne simptome. Uz hemofobiju, simptomi se mogu pojaviti i zbog nerealnih situacija kao što je gledanje filmova s prizorima krvi. Neki ljudi mogu osjetiti simptome i nakon same pomisli na vađenje krvi zbog čega odustaju od razmišljanja o bilo kakvim medicinskim postupcima.

Fizički simptomi najčešće uključuju poteškoće s disanjem, ubrzan rad srca, stezanje ili bol u prsima, drhtavicu, osjećaj mučnine, znojenje itd. Emocionalni simptomi mogu uključivati ekstremne osjećaje tjeskobe ili panike, strašnu potrebu za bijegom iz nelagodne situacije, osjećaj gubitka kontrole i nemoći nad izvorom straha.

Hemofobija je specifična po tome što često rezultira vazovagalnom sinkopom. U pitanju je neurološki odgovor na gledanje krvi zbog čega dolazi do pada krvnog tlaka i otkucaja srca. Kada se to dogodi, dolazi do vrtoglavice i nesvjestice. Prema istraživanju iz 2014. godine, čak 80% ljudi s ovom fobijom doživljava vazovagalnu sinkopu. Ovo stanje je samo po sebi bezopasno, ali problemi se mogu pojaviti ako se osoba zbog vrtoglavice ili nesvjestice ozlijedi. Vazovagalna sinkopa nije slučaj kod ostalih fobija.

Djeca fobije često doživljavaju na drugačije načine. Kod neke djece s hemofobijom može doći do tantruma, plača, skrivanja i bježanja iz nelagodne situacije, agresivnog odbijanja bilo kakvih pretraga koje se povezuju s krvi itd. U tim situacijama je teško pronaći pravo rješenje, posebno kod male djece koja ne shvaćaju što su faktori rizika i izvor straha.

Zašto se javljaju ovakvi strahovi?

Ovakve vrste specifičnih fobija se najčešće javljaju još u djetinjstvu, u dobi između 10 i 13 godina. Mogu se pojaviti u kombinaciji s drugim psihoneurotskim poremećajima, poput agorafobije ili paničnih poremećaja. Ponekad su u pitanju i genetski faktori nastanka fobije, npr. ako ste posebno osjetljivi na određenu vrstu boli ili pojave.

Hemofobija najčešće nastaje zbog „naučenog“ odgovora na neku situaciju. Naime, ako ste vidjeli nekoga tko se jako boji vađenja krvi (npr. ako dijete vidi majku koja se jako boji krvi) ili je doživio komplikacije s krvnim pretragama (npr. vazovagalnu sinkopu), postoji vjerojatnost da ćete i sami razviti strah iako niste direktno imali susret s izvorom straha.

Ponekad hemofobija nastaje kao rezultat traumatskih iskustava. Osobe koje su dugo boravile u bolnici ili imale teške operacije u kojima su bile izložene gledanju velikih količina krvi, mogu to negativno iskustvo prenijeti i na svaki susret s izvorom straha čak i kada su u pitanju potpuno bezopasni postupci (npr. vađenje krvi).

Fobije kod male djece se uglavnom povezuju sa strahovima od mraka, stranaca, glasnih zvukova ili izmišljenih čudovišta. Međutim, odrastanjem djeca postaju svjesnija sebe i svojega tijela zbog čega se u dobi između 7 i 16 godina mogu pojaviti strahovi vezani za tjelesne ozljede i zdravlje općenito. To može uključivati i hemofobiju.

Vađenje-krvi
Foto: Photo Secrets

Strah od vađenja krvi – dijagnoza

Ako sumnjate da patite od hemofobije, recite to svojem liječniku. Dijagnoza ne uključuje nikakve igle niti medicinsku opremu. Umjesto toga, samo ćete razgovarati s liječnikom o svojim simptomima i njihovom trajanju. Budući da je hemofobija službeno priznata kod kategorijom specifičnih fobija, liječnik će se vjerojatno voditi kriterijima iz stručnih priručnika za postavljanje formalne dijagnoze.

Obvezno zapišite sve simptome i poteškoće koje ste imali po pitanju ovoga straha, kao i bilo kakva pitanja i nedoumice koje želite riješiti tijekom razgovora s liječnikom.

Strah od vađenja krvi – kako se riješiti straha?

Liječenje specifičnih fobija nije uvijek potrebno, pogotovo za izvore strahova koji nisu dio svakodnevnog života. Primjerice, ako osoba ima fobiju od zmija, malo je vjerojatno da će se susresti sa zmijama toliko često da bi joj bilo potrebno intenzivno liječenje. S druge strane, hemofobija može uzrokovati preskakanje liječničkih pregleda, tretmana ili drugih postupaka. Dakle, liječenje fobije može biti presudno za vaše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Također biste trebali razmisliti o liječenju ako vas vaš dugotrajni strah od vađenja krvi dovodi do paničnih i tjeskobnih stanja te raznih iracionalnih postupaka.

Liječenje se provodi na nekoliko načina. Najčešće je u pitanju terapija postepenog izlaganja izvoru straha koja uključuje vježbe vizualizacije straha i njegovih posljedica te, na samom kraju, i samo izlaganje izvoru straha. Ove terapije su nevjerojatno učinkovite, ali obično traju neko vrijeme. Također je korisna i kognitivno-bihevioralna terapija u kojoj vam terapeut može pomoći u identificiranju osjećaja koje povezujete sa strahom od vađenja krvi, a cjelokupna ideja terapije je zamjena anksioznih, negativnih i nerealnih automatskih misli s realističnim razmišljanjima o onome što se zapravo može dogoditi tijekom bilo kakvih susreta s vađenjem krvi ili ozljeda koje uključuju krv.

Terapija relaksacije i pravilnog disanja može pomoći u liječenju brojnih fobija, a ujedno stabilizira fizičke simptome. U najtežim slučajevima, liječnik može propisati određene lijekove. No, to nije uvijek prikladan tretman liječenja za specifične fobije te je potrebno još dodatnih istraživanja o tome kako bi farmakološko liječenje moglo utjecati na probleme s fobijama.

Sve vrste liječenja su primjenjive i za djecu i za odrasle. Naravno, kod djece neki postupci traju puno duže zato što je djeci teško objasniti što su fobije, strahovi, panični napadaji i slični pojmovi. Stoga je najvažnije roditeljima posvijestiti da pred djecom ne predstavljaju vađenje krvi kao bilo kakav ozbiljan pothvat te da oni sami ostanu smireni i bezbrižni tijekom takvih liječničkih postupaka. Možete pokušati i s vrlo jednostavnim metodama koje gotovo uvijek pomažu, a to je neka vrsta pozitivnog ponašanja nakon vađenja krvi (npr. odlazak na sladoled, u kino, omiljeni park itd.). Djetetu je najvažnije na kreativan i jednostavan način pokazati da je u pitanju rutinski postupak koji ih neće ozlijediti niti uzrokovati probleme već im pomoći u očuvanju zdravlja.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Choy, Y., Fyer, A. J. i Lipsitz, J. D. (2007). Treatment of specific phobia in adultsClinical psychology review, 27(3), 266-286.
  2. Marcin, A. (2018). What is Hemophobia? Healthline.
  3. Oliveira, E. (2019). A Serious Game for Hemophobia Treatment Phobos: First Insights.Interactivity, Game Creation, Design, Learning, and Innovation: 7th EAI International Conference, ArtsIT 2018, and 3rd EAI International Conference, DLI 2018, ICTCC 2018, Braga, Portugal, October 24–26, 2018, Proceedings (Vol. 265, p. 231). Springer.

Ocjenite članak

5 / 5   2

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Strah od vađenja krvi kod djece i odraslih – zašto se javlja i kako ga prevladati?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.