Trening za mozak – kako aktivirati mozak?

Trening-mozga

Mnoge ljude brine slabljenje kognitivnih funkcija u starijim razdobljima života zbog čega posežu za različitim načinima usporavanja tog kognitivnog pada. S druge strane su oni koji nastoje svakodnevno napredovati i poboljšavati svoje kognitivne sposobnosti te ubrzati moždane procese. Neovisno o tome kakvi su razlozi u pozadini, mnoge od nas privlače zadaci pomoću kojih aktiviramo moždane vijuge i promišljamo o najboljem rješenju nekog problema.

Kako-aktivirati-mozak
Foto: Photosecrets

Trening za mozak

Trening za mozak je danas jako popularan, a često se promovira kao način izoštravanja uma i povećanja inteligencije. Dok mnogi kognitivni znanstvenici sugeriraju da su tvrdnje koje opisuju trening mozga pretjerane i obmanjujuće, postoji mnoštvo istraživanja koja sugeriraju da određene vrste aktivnosti mogu biti korisne za zdravlje mozga.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Plastičnost mozga, odnosno njegova neprestana prilagodljivost i promjenjivost, traje cijeli život, čak i dok starimo. Sve dok smo spremni učiti nove stvari znači da smo u mogućnosti stvarati i jačati neuronske mreže i putove. To jača mozak, a također pomaže ljudima da postanu fleksibilniji i prilagodljiviji na brojne okolinske promjene.

Učinkovitost treninga mozga

Stručnjaci još uvijek raspravljaju o tome koliko je trening mozga efikasan te koliko zapravo ovakva vrsta aktivnosti može nekoga učiniti pametnijim. No, ono oko čega se definitivno slažu jest činjenica da nove izazovne vježbe mozga mogu biti neka vrsta aktiviranja, jačanja i zaštite kognitivnih funkcija.

Ove prednosti treninga mozga su posebno važne za osobe koje starenjem prirodno doživljavaju pad kognitivnih funkcija. To je potvrdilo i istraživanje koje je obuhvatilo 2800 sudionika starijih od 65 godina koji su sudjelovali u jednom od tri različita oblika kognitivnog treninga. Vrste treninga su uključivale brzinu procesiranja informacija, pamćenja i rasuđivanja. Istraživači su otkrili da su ovakve vrste aktivnosti potaknule širu aktivaciju mozga te tako pružile brojne benefite sudionicima štiteći ih od kognitivnog pada povezanog sa starenjem.

Tjelovježba
Foto: Photosecrets

Kako aktivirati mozak?

Postoji mnogo načina kako aktivirati mozak, ali problem je što većina ljudi poseže samo za učenjem novih informacija i rješavanjem problemskih zadataka ne uočavajući tako širu sliku pokretanja i održavanja zdravlja mozga koja se ne temelji samo na kognitivnim zadacima.

U nastavku vam donosimo tri važna načina kako aktivirati mozak i održavati ga zdravim svakodnevno:

1. Tjelovježba je važna za zdravlje mozga!

Ako želite brinuti o kognitivnim funkcijama, morate početi brinuti i za tjelesne funkcije. Brojna istraživanja iznova pokazuju da su ljudi koji se bave tjelesnom aktivnošću i konzumiraju uravnoteženu zdravu prehranu manje podložni kognitivnim padovima povezanima s procesima starenja.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Studije također sugeriraju da vježbanje može zaštititi mozak od propadanja u starijoj dobi te povećati neurogenezu, tj. stvaranje novih moždanih stanica u strukturama mozga. Jedna studija objavljena 2013. godine proučavala je zdrave obrasce ponašanja kod gotovo 2300 muškaraca tijekom trideset godina. Istraživači su promatrali ponašanje sudionika i njihove kognitivne sposobnosti.

Uočili su da su oni muškarci koji su redovito vježbali i zdravo se hranili imali oko 60% manje vjerojatnosti da će doživjeti pad kognitivnih funkcija i demenciju tijekom starenja. Osim što su redovito vježbali i zdravo se hranili, ovi muškarci su također bili nepušači, konzumirali su puno povrća i voća te jako malo alkohola. Dakle, ako želite izgraditi i održavati stalnu aktivnost mozga, prvo poradite  na svojem fizičkom zdravlju, jer „u zdravom tijelu, zdrav je duh!“

2. Naučite neku novu vještinu!

Učenje nove vještine zahtijeva mnogo predanosti i truda. Stručnjaci smatraju da je najbolja vježba za trening mozga ona koja je nova, izazovna i složena, a učenje nove vještine je upravo jedan od načina da zadržite svoj mozak aktivnim.

U jednoj studiji, istraživači su starijim odraslim osobama omogućili učenje različitih novih vještina, od fotografiranja do šivanja. Zatim su im testirali pamćenje te usporedili eksperimentalne grupe (osobe koje su učile nove vještine) s kontrolnim skupinama (osobe koje uopće nisu učile nove vještine već sudjelovale u nekim zabavnim aktivnostima kao što je gledanje filmova, slušanje radija itd.).

Sudionici koji su učili nove vještine su imali znatno bolje rezultate na testovima pamćenja. Ono što je još zanimljivije je informacija da su poboljšanja pamćenja ostala postojana i nakon godinu dana kada se pamćenje ponovno testiralo. Osim fotografiranja i šivanja, sudionici su također učili svirati neke glazbene instrumente, novi jezik i brojne druge nove hobije s kojima su se mnogi od njih i nastavili baviti.

3. Družite se s prijateljima!

Istraživanja su pokazala da su ljudi koji su socijalno aktivni također niskorizični za razvoj demencije i Alzheimerove bolesti u starijoj dobi. Druženje s drugim ljudima uključuje više područja mozga, a mnoge društvene aktivnosti uključuju i fizičke elemente (npr. šetnja, bavljenje sportom) što je također korisno za rad mozga.

Čak i ako ste introvert, traženje društvenih interakcija može biti korisno, a ako se uz to uključite u rad nekih volonterskih skupina kako biste pomogli zajednici u kojoj živite, možete dugoročno poboljšati brojne moždane aktivnosti.

Testovi-za-mozak
Foto: Photosecrets

Testovi za mozak

Trening mozga je postao popularan unazad zadnjih nekoliko godina, a sukladno tome su se razvili brojni edukativni programi koji nude ljudima mogućnost učenja načina kako aktivirati mozak pomoću brojnih kvalitetno osmišljenih kognitivnih testova. Naravno, cijene takvih programa su nerijetko jako visoke te samim time i nedostupne mnogim ljudima koji si to ne mogu priuštiti.

No, čini se da je većina tih testova osmišljena na sličnim temeljima stoga bi bilo dobro kada biste znali barem nekoliko najjednostavnijih te kako biste ih mogli redovito prakticirati:

  • brojite od 100 unazad oduzimajući po 3 (npr. 100, 97, 94, 91…) – osim oduzimanja, možete koristiti i zbrajanje, dijeljenje i množenje, a važno je samo da sve radite usmeno i čim brže možete bez korištenja ikakvih pomagala,
  • zadajte si jedno slovo i pokušajte osmisliti što više imena ili stvari koje počinju tim slovom – pokušajte si ograničiti vrijeme potrebno za smišljanje riječi, a ako imate s kim igrati, bit će vam još zabavnije,
  • nacrtajte kartu vašeg kvarta ili grada u kojem živite – pokušajte se dosjetiti najmanjih mogućih detalja i ucrtajte ih u kartu, a nakon toga provjerite koliko ste bili točni uspoređujući svoju kartu s onom pravom,
  • rješavajte križaljke, osmosmjerke, puzzle i brojne druge zadatke – nemojte odmah posezati za rješenjima već se potrudite doći do rješenja postepeno i vlastitim naporima,
  • koristite nedominantnu ruku – neurobiolozi smatraju da postoji povezanost između korištenja nedominantne ruke i jače aktivacije mozgovnih hemisfera stoga bi bilo zanimljivo kada biste pokušali neke stvari raditi rukom koja vam inače nije dominantna (npr. pisati, slagati majice, čistiti itd.),
  • igrajte strateške društvene igre – osim što se zabavljate i socijalizirate, igranjem strateških društvenih igara pokrećete rad brojnih mozgovnih struktura.

Iako testovi i kognitivne vježbe za trening mozga nisu osmišljene da bi vas učinile inteligentnijima, možda ćete se osjećati kognitivno ojačani ako ih redovito prakticirate. Važno je napomenuti da ovakvi testovi nisu znanstveno utemeljeni te nemaju nikakve veze sa službenim psihološkim testovima kojima je svrha puno drugačija. Stoga, imajte na umu da neće svakome biti korisne ove vježbe, ali možda ćete nakon nekih ipak osjećati određene benefite.

Izvori:

  1. Cherry, K. (2019). 5 Brain Exercises to Strengthen Your Mind. Verywell mind.
  2. Colcombe, S. J., Erickson, K. I., Scalf, P. E., Kim, J. S., Prakash, R., McAuley, E. i Kramer, A. F. (2006). Aerobic exercise training increases brain volume in aging humans. The Journals of Gerontology Series A: Biological Sciences and Medical Sciences, 61(11), 1166-1170.
  3. Weems, S. (2018). Three Things to Know About “Brain Training” Programs. Psychology Today.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   5
Facebooktwitterpinterestmail
09-07-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni