Moždani udar – uzroci, simptomi i liječenje

mozdani-udar

Moždani udar nastaje kada je dotok krvi i hranjivih tvari u dio vašeg mozga prekinut ili jako smanjen, lišavajući moždano tkivo kisika. U roku od nekoliko minuta, moždane stanice počinju umirati. Moždani udar je hitan slučaj. Brza reakcija je presudna.

Poremećaji mogu nastati zbog jedne od tri vrste vaskularnih smetnji: tromboze, embolije ili krvarenja.

Rano djelovanje može smanjiti oštećenje mozga i moguće komplikacije. Dobra vijest je da se može liječiti i spriječiti. Bolja kontrola glavnih čimbenika rizika – visok krvni tlak, pušenje i visoki kolesterol – može biti odgovorna za smanjenje rizika od moždanog udara.

frankov znak

Frankov znak (Foto: Photospin)

Moždani udar – uzroci

Moždani udar može nastati zbog ishemije (nedostatak protoka krvi) uzrokovane blokadom (tromboza, arterijska embolija) ili zbog krvarenja (istjecanja krvi). Kod nekih ljudi se može pojaviti privremeni prekid protoka krvi kroz mozak (akutni ishemijski napad), a najčešće traje oko 5 minuta.

Oko 85% moždanih udara je ishemijske naravi. Mogu biti uzrokovani krvnim ugruškom (tromb) koji onemogućuje dostatan protok kisika do mozga.

Hemoragijski moždani udar uzrokovan je krvarenjem krvnih žila ili puknućem istih u mozgu, a najčešće se pojavljuje kod ljudi s dijagnosticiranim visokim krvnim tlakom ili aneurizmom.

Doznajte kako spriječiti moždani udar!

Pratite svoje tijelo i nemojte dopustiti da vas simptomi koji traju i 24 sata prije nego se moždani udar dogodi, zavaraju i da cijela situacija završi kobno. Upozoravajući prolazni simptomi moždanog udara su: osjećaj utrnulosti nekog dijela tijela, poremećaji govora, nagla magljenja i gubitak vida, jaka glavobolja, gubitak ravnoteže i vrtoglavice.

Frankov znak je dijagonalna crta na ušnoj resici koja može značiti povećani rizik od moždanog udara. Znanstvenici su ukupno ispitali 241 osobu koja je pretrpjela moždani udar. Gotovo tri četvrtine ispitanika imalo je dijagonalnu crtu na ušnoj resici odnosno Frankov znak.

Više o Frankovom znaku doznajte u linku.

mozdani udar

Foto: Photospin

Simptomi moždanog udara

Ako doživite moždani udar (ponekad se dogodi u snu), može vam se dogoditi da se probudite i ustanovite kako ne možete govoriti ili pokretati dio tijela. Ako ste pri svijesti, možete osjetiti kako vam ruka ili noga postaju teške i beskorisne. Ponekad moždani udar može uzrokovati gubitak svijesti.

Često je i zatajenje funkcije na jednoj strani tijela, u takvim slučajevima se najčešće radi o oštećenju na jednoj strani mozga. Desna strana mozga upravlja lijevom stranom tijela, a lijeva strana mozga upravlja desnom stranom tijela. Na površini svake strane mozga nalaze se specifična područja koja upravljaju određenim dijelovima tijela ili funkcijama kao što su vid, pokret ili govor.

Ako je pogođen jedan od ključnih upravljačkih centara (moždano deblo) može se pojaviti složena kombinacija simptoma. 

Najčešći simptomi moždanog udara su:

  • Problemi s hodanjem – nagla vrtoglavica, gubitak ravnoteže, gubitak koordinacije.
  • Problemi u govoru i razumijevanju – zbunjenost, nemogućnost govora.
  • Paraliza ili utrnulost lica, ruke ili noge – slabost ili oduzetost osobito na jednoj strani tijela.
  • Problemi s vidom – mutan vid, dvostruka slika ili crnjenje pred očima.
  • Glavobolja – može biti popraćena vrtoglavicom i povraćanjem.
    mozdana kap

    Foto: Photospin

U zapadnim zemljama moždani udar uzrokuje više smrtnih slučajeva nego bilo koja druga bolest. Osobe koje dožive moždani udar u prosjeku su starije od 60. godina.

Moždani udar češće se pojavljuje kod muškaraca nego kod žena. Najčešće žrtve su ljudi koji imaju tegobe uzrokovane povišenim krvnim tlakom. Abnormalno visok krvni tlak, može u svakoj dobi uzrokovati moždani udar – zbog toga ima mnogo evidentiranih slučajeva kod mlađe populacije

Vjerojatnost moždanog udara raste ako ste strastveni pušač. Otprilike jedna trećina moždanih udara je fatalna. Jedna trećina ih uzrokuje trajno oštećenje ili invaliditet, dok preostala trećina nema značajnih posljedica. 

Osobe koje prežive moždani udar, mogu mjesecima nakon udara osjećati paralizu prije nego dođe do poboljšanja. Blaži moždani udar, često je upozorenje težem stanju. 

FAST test za rano prepoznavanje moždanog udara

Američka organizacija za prevenciju moždanog udara dala je u obliku mnemotehnike upute za brzo dijagnosticiranje moždanog udara. To je takozvani FAST test, akronim engleskih riječi face – lice, arms – ruke, speech – govor i time – vrijeme.

  1. Lice – provjeriti je li jedna strana lica nepokretna ili “visi” u odnosu na drugu; pitati osobu da se nasmiješi kako bi se to moglo utvrditi.
  2. Ruke – provjeriti je li jedna ruka slaba ili nepokretna; pitati osobu da podigne obje ruke u zrak kako bi se vidjelo ima li s kojom rukom problem.
  3. Govor – provjeriti može li osoba govoriti i je li joj govor razumljiv; zamoliti osobu da ponovi jednostavnu rečenicu popur “Nebo je plavo.”
  4. Vrijeme – ako je osoba pokazala probleme s bilo kojim od prethodna tri dijela testa, odmah pozvati hitnu pomoć jer se posljedice moždanog udara najviše mogu umanjiti unutar prva 4 sata.

Emergency Medical News piše kako je ova metoda provođena na svim bolesnicima koji su dovedeni u bolnicu u Newcastleu od kolovoza 2001. do srpnja 2002. godine. Od 278 osoba koje su imale pozitivan odgovor na FAST test, njih 217 odnosno 78 % zaista i je imalo moždani udar.

Dijagnoza moždanog udara

Ako primijetite simptome koji ukazuju na mogućnost moždanog udara, posjetite liječnika što je brže moguće. Sve osobe koje su doživjele moždani udar, treba hospitalizirati i analizirati oštećenja, u slučaju težeg udara – potrebno je bolničko liječenje.

Kako bi u potpunosti procijenio situaciju, liječniku će vjerojatno trebati elektrokardiogram (EKG) i rendgenska snimka lubanje i grudnog koša. Iako je liječenje kod bilo koja od tri uzročnika moždanog udara jednako, potrebni su različiti testovi odnosno pretrage. 

Ako se smatra da je moždani udar posljedica moždane embolije, liječniku će trebati posebne rendgenske snimke vratnih arterija (karotidni arteriogram).

Prije bilo kakvih pretraga utvrđuje se opće stanje pacijenta, te se postupa metodama koje će ”održati život” (održavanje disanja i cirkulacije).

Moždani udar – liječenje

Za liječenje ishemijskog moždanog udara, liječnici moraju brzo vratiti protok krvi do mozga. Brzi tretman ne samo da poboljšava vaše šanse za preživljavanje već može smanjiti i komplikacije uzrokovane njime.

Terapija je usmjerena na uklanjanje zapreke razbijanjem ugruška (tromboliza) ili njegovim mehaničkim uklanjanjem (trombektomija). Što se brže protok krvi vrati u mozak manje će moždanih stanica umrijeti.

Ostale medicinske terapije usmjerne su na smanjivanje povećanja ugruška ili sprječavanje formiranja novih. U tu svrhu, mogu se dati lijekovi kao što su aspirin, klopidogrel i dipiridamol kako bi se spriječilo zgrušavanje krvi.

oporavak od mozdanog

Foto: Photospin

Moguće je i izravno odstranjivanje tromba. To se postiže umetanjem katetera u bedrenu arteriju, njegovim usmjeravanjem u cirkulaciju mozga te korištenje uređaja nalik vadičepu koji uhvati ugrušak koji se potom izvadi iz tijela.

Liječenje hemoragijskog moždanog udara fokusirano je na kontrolu krvarenja i smanjenje tlaka u mozgu. Ponekad se pacijent podvrgava operaciji kako bi se smanjili budući rizici, popravile određene abnormalnosti krvnih žila uzrokovane moždanim udarom. Nakon što je krvarenje zaustavljeno, daljnji tretman obično uključuje mirovanje i medicinsku skrb.

Posljedice moždanog udara ovise o području mozga koji je pogođen te o količini tkiva koje je oštećeno. Ono može za posljedice imati probleme s disanjem, gutanjem, koordinacijom te vidom, a liječenje i oporavak su kod svake osobe drugačiji.

Prevencija je jedini prirodni lijek protiv moždanog udara

Ako vas je pogodila kap, nećete moći učiniti ništa. Upravo zbog toga bitna je prevencija ovog stanja. Također, ako ste već preživjeli moždani udar, vrlo je važno da se držite ovih pravila jer su recidivi vrlo česti. Redovito provjeravanje tlaka u ovakvim situacijama može spasiti život. Ne zaboravite uzimati lijekove za održavanje krvnog tlaka. Nemojte pušiti niti jesti suviše masnu hranu. Bitno je baviti se umjerenom tjelesnom aktivnošću. 

  • Najmanje tri puta tjedno trebate jesti plavu ribu koja sadrži velike količine nezasićenih masnih kiselina. 
  • Jedite zeleno povrće koje obiluje vitaminom E – snažnim prirodnim antioksidansom.
  • Konzumirajte orašaste plodove koji su bogati omega-3 kiselinama. Dnevna doza – 1 šalica orašastih plodova. 
  • Šumsko voće će vam također biti od koristi jer sadrži velike količine vitamina C.
  • Rajčica je odličan izbor jer ima izrazito pozitivno djelovanje na srca, krvne žile te smanjenje krvnog tlaka.
  • Češnjak – snižava kolesterol te sprječava zgrušavanje krvi.
  • Tamna čokolada ima pozitivan utjecaj na krvožilni sustav (birajte onu s najvećim udjelom kakaa).
  • Za detoksikaciju organizma poslužit će vam zeleni čaj
  • Ako ste ljubitelji vina, dnevni preporučeni unos su dvije čaše crnog vina jer sprečava stvaranje ugrušaka. 
  • Svakog dana vježbajte ili hodajte najmanje 30 minuta.

Zašto se zimi povećava broj slučajeva moždanog udara?

Srčani i moždani udari češći su zimi. Posljedica je to skupljanja krvnih žila i smanjenja njihovog obujma. Takvo stanje krvnih žila učestalo je zimi zbog hladnoće. Pacijenti s kardiovaskularnim bolestima trebali bi biti posebno oprezni.

Nagle promjene temperature također mogu dovesti do srčanog udara ili moždanog udara. Pridržavajte se savjeta koje vam je vaš liječnik dao, pazite na svoje zdravlje jer tako najbolje čuvate svoj život. 

Učestalost moždanog udara 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je povodom Svjetskog dana moždanog udara koji se obilježava 29. listopada sljedeću zabrinjavajuću statistiku:

  • Svakih 6 sekundi nekoga usmrti moždani udar.
  • U svom životnom vijeku 1 od 6 osoba doživjet će moždani udar.
  • Na svijetu je 26 milijuna ljudi imalo i preživjelo moždani udar, a većina ih snosi posljedice istoga.

Međutim, gotovo svi rizični faktori mogu se ukloniti promjenom životnih navika, odnosno prevencijom, što je bolje učiniti što ranije kako biste smanjili vlastiti rizik od moždanog udara!

Izvori:

  1. Stroke (2017) National Health Service (UK).
  2. Stroke: also known as Cerebrovascular accident (2017) National Heart, Lung, and Blood Institute. U.S. Department of Health & Human Services.
  3. National Collaborating Centre for Chronic Conditions (UK). Stroke: National Clinical Guideline for Diagnosis and Initial Management of Acute Stroke and Transient Ischaemic Attack (TIA). London: Royal College of Physicians (UK); 2008. (NICE Clinical Guidelines, No. 68.) 5, The rapid recognition of symptoms and diagnosis.
  4. FAST Test (2018) American Heart Association / American Stroke Association.
  5. Face, Arm, Speech Tests for Stroke Diagnosis (2004) Emergency Medicine News. Wolters Kluwer Health, Inc.
  6. Svjetski dan moždanog udara (2017) Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
  7. 7 things you can do to prevent a stroke (2018) Harvard Health Publishing. Harvard Medical School.
  8. Brain Basics: Preventing Stroke (2018) National Institute of Neurological Disorders and Stroke.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

29-11-2018
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Ocjena članka:

4.20 / 5   15
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: moždani udar, moždani udar simptomi, mozdani udar posljedice, moždani udar uzroci, mozdani, simptomi mozdanog udara, uzrok moždanog udara, ishemijski mozdani udar posljedice, ishemijski moždani udar simptomi, hemoragajski moždani udar,