Adolescencija – kakve se promjene javljaju i kako se s njima nositi?

Adolescencija

Adolescencija je prijelazno razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi. Iako dobne granice adolescencije nisu jednoznačno definirane, okvirno se može zaključiti da adolescencija započinje u dobi od oko 10 godina, a završava u ranim dvadesetim godinama.

Ono što zasigurno možemo potvrditi jest da je adolescencija razdoblje brojnih promjena s kojima se pojedinac mora znati uspješno nositi kako bi jednog dana obavljao puno veće odgovornosti.

Prijateljstvo-adolescencija

Kada započinje i završava adolescencija?

Može se smatrati da adolescencija započinje kada osoba:

  • uđe u pubertet (biološko stajalište),
  • počne se odvajati od roditelja (emocionalno stajalište),
  • uspije razvijati naprednije sposobnosti rasuđivanja (kognitivno stajalište),
  • stekne zakonski status maloljetnika (zakonsko stajalište).

S druge strane, može se smatrati da adolescencija završava kada osoba:

  • postane sposobna za spolnu reprodukciju (biološko stajalište),
  • razvije vlastiti identitet (emocionalno stajalište),
  • učvrsti naprednije sposobnosti rasuđivanja (kognitivno stajalište),
  • stekne zakonski status punoljetnika (zakonsko stajalište).
Adolescentica

Adolescencija – psihologija 

U današnje vrijeme, razdoblje adolescencije traje duže nego u ranijim povijesnim razdobljima. Razlog tome je upravo činjenica da mladi ranije ulaze u pubertet, a sve kasnije se osamostaljuju i preuzimaju uloge odraslih. Sukladno tome, adolescencija u psihologiji se dijeli u tri veća razdoblja, a to su:

  • rana adolescencija (10 – 13 godina),
  • srednja adolescencija (14 – 17 godina),
  • kasna adolescencija (18 – 21 godina). 

Od nedavno postoji i razdoblje odraslosti u nastajanju, a odnosi se na dob od 18 do 25 godina.

Prijateljice

Adolescencija – razdoblje bure i stresa?

Većina istraživanja adolescencije predstavlja adolescenciju kao razdoblje bure i stresa. Kad je u pitanju adolescencija, problemi su prva asocijacija. No, zašto je to tako?

Adolescenti su često prikazivani kao problematični, buntovni i nepredvidivi, a takva slika o njima je prisutna u medijima, školama, obiteljima i društvu općenito. Nažalost, takva stereotipna slika adolescenata se pronalazi i u brojnim znanstvenim istraživanjima zato što se većina njih bazira na proučavanju problema u adolescenciji.

Takva stereotipna slika o adolescentima kao problematičnim osobama na kraju ispada kao samoispunjavajuće proročanstvo. Drugim riječima, društvo prema adolescentima ima mišljenje kao o problematičnim pojedincima zbog čega se prema njima tako i odnosi što na kraju rezultira time da se adolescenti sami počnu ponašati onako kako smo im mi u početku pripisali.

Jedno zanimljivo znanstveno istraživanje je potvrdilo da što je majka uvjerenija da je njezin sin adolescent problematičan, to je bila veća vjerojatnost da će se adolescent zaista tako i ponašati.

S vremenom je društvo shvatilo rizike svojih očekivanja od adolescenata te ih počelo doživljavati kao mlade ljudi koji se bliže svojem odraslom dobu. Doživljaj adolescenata se mijenja ovisno o potrebama i zahtjevima društva, a čini se da je danas posebno naglasak na problemima.

Odgovor na pitanje iz naslova je teško ustanoviti zato što je razdoblje adolescencije definitivno popraćeno i pozitivnim i negativnim obilježjima. Ono što sigurno možemo zaključiti je to da je razdoblje adolescencije obilježeno brojnim promjenama koje se događaju poprilično brzo i stresno.

Adolescentice

Adolescencija – socijalne promjene

Osim bioloških i kognitivnih promjena koje prate razvoj adolescencije (npr. adolescencija i pubertet, odnosno pojava puberteta kod dječaka i puberteta kod djevojčica), adolescencija predstavlja razdoblje socijalnih promjena, odnosno socijalnog prijelaza.

Pojedinac koji je do jučer bio dijete se odjedanput susreće s brojnim zahtjevima društva koje ga počinje doživljavati kao odraslu osobu. Ponekad je taj socijalni prijelaz prekratak, odnosno mladi nisu niti svjesni što ih sve čeka i za što sve dobivaju nove odgovornosti.

Nadalje, događa se društvena redefinicija – društvo redefinira status pojedinca tako što ga počinje doživljavati kao odraslog čovjeka. U nekim društvima postoje različite formalne ceremonije u kojima se jasno očituje taj socijalni prijelaz.

Na primjer, u nekim južnoameričkim zemljama se posebno slavi 16. rođendan nakon kojega dijete postaje odrasla osoba. Povodom 16. rođendana se organiziraju velike zabave na koje se pozivaju stotine ljudi, od članova obitelji do prijatelja, a sve povodom obilježavanja socijalnog prijelaza i društvene redefinicije.

Mogli bismo reći da je u takvim zemljama prijelaz jasan i kontinuiran što je u nekim drugim zemljama potpuno drugačije.

Čak je i u Hrvatskoj još uvijek naglašena važnost 18. rođendana kao trenutka koji obilježava samostalnost, ali s vremenom se pokazalo da je Hrvatska među prvima u svijetu po broju mladih koji čak do svoje 35. godine još uvijek žive s roditeljima.

Treba uzeti u obzir da je tome doprinijelo i financijsko stanje građana kao i otežana potražnja posla, no to svakako utječe na prirodne procese koji se događaju u adolescenciji.

Adolescenti

Kako se adolescenti nose sa socijalnim promjenama?

Adolescenti su posebno ranjiva skupina s obzirom na to da se pomoću društva pokušavaju definirati i stvoriti vlastitu sliku sebe. Nažalost, društvo im danas poprilično otežava zato što im stvara slike koje nisu prave vrijednosti zbog čega mladi često posežu za stvarima koje ih sputavaju u normalnom funkcioniranju (npr. djevojke se izgladnjuju da bi imale savršeno tijelo i bile popularne u društvu).

No, ima i onih mladih koji se uspješno nose sa socijalnim promjenama u adolescenciji. Pronalazak društva koje dijeli iste ili slične interese uvelike olakšava nošenje s brojnim drugim promjenama, a nerijetko takva prijateljstva potraju godinama.

Adolescencija i prvi ljubavni problemi

S vremenom se javljaju i prve ljubavi, a adolescenti sve češće počinju osjećati leptiriće u trbuhu. Nakon pojave prvih simpatija, počinje vrijeme zaljubljenosti koje najčešće u razdoblju adolescencije nikad ne prijeđe u razdoblje ljubavi nego završi nakon nekoliko tjedana ili čak mjeseci. 

Bilo bi dobro kad bi adolescenti mogli imati neku stariju osobu od povjerenja koja bi im mogla dati savjete oko stupanja u bliske intimne odnose i kojoj bi se mogli povjeriti oko sličnih problema. Sve je veći broj trudnica adolescentica koje potpuno nepripremljene prerano ulaze u razdoblje majčinstva, a sve to je posljedica premale educiranosti i prevelike nepromišljenosti prilikom stupanja u intimne odnose.

Još veći problemi nastaju kad se pojave prva slomljena srca koja mladi adolescenti, a posebno djevojke, shvaćaju kao kraj svijeta. Iako su u tom razdoblju potpuno normalne takve reakcije, problemi nastaju kad one rezultiraju ulaskom u rizična ponašanja kako bi se izbjeglo suočavanje s pravim problemima.

Naravno, uvijek je otvorena opcija psiholoških savjeta čak i oko ovakvih situacija. Mnogi mladi nisu niti svjesni da mogu potražiti pomoć oko svojih ljubavnih problema bez obzira na to što drugi oko njih kažu da to nije važna stvar u životu.

Ako na bilo koji način sputava osobu da se nosi s drugim obvezama, znači da je za njega izrazito važna stoga bi bilo dobro kad bi mladi znali da se zaista s povjerenjem mogu povjeriti nekome tko će im pomoći.

Ljubav-u-adolescenciji

Kakva je uloga roditelja u adolescenciji?

Osim prijatelja, koji postaju središte društvenih zbivanja, adolescentima mnogo znači povjerenje roditelja.

Ako se roditelji još uvijek ne odnose prema njima kao prema osobama koje ulaze u svijet odraslih, adolescenti se obično zatvaraju u sebe, sve promjene i probleme sami proživljavaju ili traže rješenja na internetu, a s roditeljima najčešće prestaju biti toliko bliski kao prije.

Stoga bi bilo dobro roditeljima posvijestiti kako trebaju tretirati svoju djecu adolescente. Neki od korisnih savjeta bi mogli biti sljedeći:

  • odnosite se prema njima kao prema odraslim osobama,
  • budite strpljivi u suočavanju s brojnim promjenama,
  • dajte im povjerenje u obavljanju određenih poslova,
  • nemojte se bojati prepustiti im određene odgovornosti,
  • poštujte njihovu privatnost i želju za osamostaljenjem,
  • nemojte im strogo planirati i kontrolirati vrijeme,
  • poštujte njihovo mišljenje i dajte im potrebnu slobodu,
  • budite mudri u suptilnom nadziranju njihovog ponašanja,
  • provodite vrijeme zajedno i upoznajte njihove želje i potrebe,
  • budite im prvenstveno prijatelj, a zatim roditelj.
Adolescenti-i-roditelji

Kako adolescenti shvaćaju vrijeme adolescencije?

Na ovo pitanje su brojni stručnjaci željeli pronaći odgovore, stoga je nevjerojatno jednostavno pronaći mnoštvo znanstvenih istraživanja na ovu temu. Adolescencija i mentalno zdravlje adolescenata te njihovo shvaćanje razdoblja u kojem se nalaze, posebno su proučavane teme u psihologiji.

Psiholog Jeffrey Arnett je 2001. godine proveo istraživanje shvaćanja prijelaza u odraslu dob među 519 adolescenata (13-19 godina), pojedinaca na prijelazu u odraslu dob (20-29 godina) i osoba u mlađoj i srednjoj odrasloj dobi (30-55 godina).

Pojedinci u svim dobnim skupinama najvažnijim pokazateljima prijelaza u odraslu dob procijenili su:

  • prihvaćanje odgovornosti za vlastite postupke,
  • odabir vlastitih uvjerenja i vrijednosti,
  • uspostavljanje ravnopravnog odnosa s roditeljima,
  • financijsku neovisnost.

Najmanje važnim pokazateljima pojedinci su smatrali promjene uloga (npr. stupanje u brak, ulazak u poslovne vode).

Općenito se u suvremenim društvima pokazalo da je adolescentima najmanje važno preuzimanje određenih uloga kako bi se osjećali odraslo, a najviše vrijednosti pronalaze u razvijanju određenih osobina koje ukazuju na samostalnost (npr. razvoj odgovornosti, neovisnosti, samokontrole).

Članak uređen:

Ocjenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: adolescencija, trajanje adolescencije, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Adolescencija – kakve se promjene javljaju i kako se s njima nositi?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.