Bullying u školi – fizičko i verbalno nasilje među vršnjacima

Bullying-u-školi

Bullying u hrvatskim školama

Zlostavljanje je prisutno i u Hrvatskoj, ali mnogi to još uvijek ne žele sebi priznati jer je teško prihvatiti da se takve strašne stvari događaju djeci u našoj okolini. Tek kada se dogodi nešto loše, primorani smo prihvatiti tu strašnu istinu, a zapravo bismo je trebali na vrijeme posvijestiti i drugima kako bi se intenzivnije radilo na prevenciji nasilja.

Zlostavljanje u hrvatskim školama je središnja tema raznih istraživanja u zadnjih nekoliko godina. Istraživanjem iz 2007. godine, objavljenom u znanstvenom časopisu Društvena istraživanja, htjelo se ispitati u kojoj se mjeri učenici različitog spola, dobi i drugih obilježja razlikuju u počinjenom nasilju u školi.

Istraživanje je provedeno na  4904 učenika četvrtih, petih, šestih, sedmih i osmih razreda u 25 osnovnih škola u 13 gradova Republike Hrvatske. Rezultati su pokazali značajne razlike u počinjenom nasilju među djecom, tako što dječaci čine puno više nasilja od djevojčica, učenici 7. i 8. razreda značajno su agresivniji od mlađih, a najagresivniji su oni učenici koji se osjećaju odbačeno u školi.

Još jedno zanimljivo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Psihologijske teme, provedeno je u Hrvatskoj 2012. godine na 558 učenika i učenica srednjih škola u Ogulinu, Velikoj Gorici, Zaboku i Oroslavju.

Rezultati pokazuju kako svaki tjedan 37.8% učenika doživljava barem jedan oblik vršnjačkog nasilja. Ako uzmemo u obzir da je od ovog istraživanja prošlo već sedam godina unutar kojih je tehnologija strašno napredovala i donijela neke druge oblike komunikacije, ali i druge oblike verbalnog zlostavljanja putem interneta, možemo biti sigurni da je ovaj postotak danas još i veći.

Prevencija nasilja u školama

Čini se da je nasilje u školama uvijek postojalo, ali nije se pokazivala prevelika svjesnost mogućih posljedica koje takve situacije ostavljaju na djecu.

Zahvaljujući sve većoj zainteresiranosti psihologa i pedagoga diljem Hrvatske za stanje djece u školama po pitanju zlostavljanja, provode se mnoge intervencije (edukacije, radionice, savjetovanja itd.) koje pokušavaju posvijestiti važnost sigurnosti djece i suzbiti nasilje i zlostavljanje u školi.

Nažalost, postoji i druga strana ove problematike, a to je nedostatak psihološke pomoći zlostavljanoj djeci, kao i nedostatak prevencije zlostavljanja što je ujedno i najgori oblik zanemarivanja i dopuštanja ovakvih stvari.

Iako se neke vrste zlostavljanja ne mogu tako lako uočiti (npr. virtualno nasilje), bilo dobro kada bi učitelji i profesori malo više pratili što se događa po hodnicima i pokazuju li njihovi učenici neka zabrinjavajuća ponašanja ili iznenadne promjene u ponašanju. Bilo kakva pravovremena reakcija ili obavijest roditeljima o stvarima koje se u školi događaju njegovom djetetu, upravo može spasiti život njihovom djetetu.

Škola bi trebala biti odgojno-obrazovna institucija, a čini mi se da je danas ostala samo obrazovna. Naglasak je na učenju, uspjehu, postignuću, visokim prosjecima ocjena i borbi protiv prepisivanja, a ne vidi se nešto puno važnije u pozadini.

Ono što je izrazito važno napomenuti je to da su u procesu usvajanja osnovnih obrazaca ponašanja kod djeteta ipak najvažniji roditelji s kojima djeca provode najviše vremena i koji su im jedini modeli učenja sve dok ne krenu u školu. Nakon polaska u školu, učitelji izrazito utječu na psihički razvoj djeteta jer samim time i oni dobiju ulogu modela učenja ponašanja za dijete.

Učenica
Foto:Unsplash

Kome se djeca mogu obratiti u školi?

Zlostavljanje je jako osjetljiva tema i djeca koja su zlostavljana jako teško otkrivaju bolnu istinu nekom drugom. Stoga je važno razviti odnos pun povjerenja i iskrenosti.

Ako djeca smatraju da im učitelji, školski psiholozi ili pedagozi mogu pružiti podršku i da će im pomoći kad im se jave s problemima, zlostavljanje u školama bi se puno ranije otkrilo, a i znalo bi se na vrijeme pomoći svim učenicima, a posebno onim učenicima koji su žrtve zlostavljanja i kojima je najviše narušeno fizičko i mentalno zdravlje.

Nažalost, mnoga djeca još uvijek ne znaju kome se prvom obratiti kada dožive neku vrstu zlostavljanja u školi. Razlog tome je vjerojatno činjenica da se još uvijek premalo govori o nasilju u školama koje je itekako prisutno, zbog čega dijete smatra da je ono jedino kojemu se takvo nešto dogodilo i da mu možda nitko neće vjerovati ako potraži pomoć.

Stoga bi djecu trebalo upoznati s radom djelatnika u školi te im jasno dati do znanja kome se mogu javiti i zatražiti pomoć kada im je potrebna. Pritom bi bilo dobro djeci osigurati anonimnost i određenu vrstu zaštite kako bi se lakše otvorila i rekla što ih muči zato što mnogi od njih ne žele prijaviti nasilje jer se boje da će njihov zlostavljač za to saznati i učiniti im nešto još gore. Stoga je svaki oblik zaštite dostojanstva i zdravlja djeteta važan kako bi ga se potaknulo da zatraži pomoć u školi.

Tekst se nastavlja na idućoj stranici 1 2

Članak uređen:

Izvori:

  1. Buljan Flander, G., Durman Marijanović, Z. i Ćorić Špoljar, R. (2007). Pojava nasilja među djecom s obzirom na spol, dob i prihvaćenost/odbačenost u školi. Društvena istraživanja Zagreb, 87-88(1-2), 157-174.
  2. Puzić, S., Baranović, B. i Doolan, K. (2011). Školska klima i sukobi u školi. Sociologija i prostor, 335–358.
  3. Rajhvajn Bulat, L. i Ajduković, M. (2012). Obiteljske i psihosocijalne odrednice vršnjačkoga nasilja među mladima. Psihologijske teme, 167-194.
  4. Rigby, K. (2006). Zlostavljanje u školama i što možemo učiniti? Zagreb: Mosta Viridis.

Ocjenite članak

5 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Bullying u školi – fizičko i verbalno nasilje među vršnjacima

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje
  1. Svi govore o nasilju vršnjaka i da se obrate nastavnicima i ostalom osoblju ,a šta kada jedno dijete vrši nasilje nad cijelim razredom a razrednica i ravnateljica kazu da 21 đak laže a da to dijete govori istinu .A šta onda .