Disocijativna fuga – uzroci, simptomi i liječenje

Disocijativna-fuga

Disocijativna fuga je psihički poremećaj koji se u općoj psihopatologiji ubraja u kvalitativne poremećaje svijesti. Osim kvalitativnih poremećaja svijesti (konfuzno-oneroidno stanje, delirij, sumračno stanje, somnabulizam, fuga i hipnotičko stanje), postoje i kvantitativni poremećaji svijesti (somnolencija, sopor i koma, kratkotrajni prekidi svijesti – epilepsijske i vaskularne etiologije).

Zbunjenost
Foto: Photosecrets

Disocijativna fuga – glavna obilježja

Disocijativna fuga (lat. fuga – bijeg, progon) predstavlja stanje u kojem osoba bez vidljivih razloga naglo i neočekivano odlazi od kuće te nemotivirano luta.

S obzirom na to da je u pitanju vrsta amnezije, osoba se ne može prisjetiti određenih dijelova svoje prošlosti i vlastitog identiteta, a dolazi i do stvaranja novog identiteta. Nakon prestanka djelovanja fuge, osoba je zaprepaštena kako se našla na drugom mjestu te se ne može sjetiti kako je tamo došla. Razlog tome je amnezija koja traje tijekom perioda fuge.

Fuga je poremećaj koji nastupa naglo i neočekivano, a najčešće se javlja kod epileptičara i disocijativnih poremećaja. Razlika između disocijativne i epileptogene fuge je u tome što za vrijeme disocijativne fuge postoji motiv, a to je najčešće traumatska ili visokostresna situacija (npr. svađa, bijeg od odgovornosti, nesreća, ratovi, prirodne katastrofe itd.).

Disocijativna fuga se obično javlja kod 2 od 1000 ljudi, ali je mnogo češća kod osoba koje su bile u ratovima ili su doživjele teške nesreće i prirodne katastrofe.

Disocijativna fuga – uzroci

Disocijativna fuga javlja se kao posljedica nekih traumatskih iskustava. Često se javlja i u situacijama u kojima osoba pokušava simulirati, odnosno lažno prikazati neku bolest, zato što fuga, kao vrsta amnezije, oslobađa osobu svjesnosti počinjenih postupaka i preuzimanja odgovornosti za iste.

Međutim, sama fuga nastaje neočekivano, spontano i neplanirano, a najčešće je posljedica nezadovoljstava nekim dijelovima života i zamaskiranih želja. Primjerice, rukovoditelj neke firme koji godinama trpi mobbing na poslu može nakon takvog dugotrajnog stresa i proživljenih trauma doživjeti fugu i „pobjeći“ od takvog života te otići u drugo mjesto raditi kao pomoćni radnik na farmi.

Drugim riječima, disocijativnim fugama se ljudi pokušavaju zaštititi od neželjenih i teških iskustava s kojima se ne mogu u tom trenutku nositi. Čini se da ovakva vrsta „bijega“ iz takvih situacija osobu trenutno može zaštititi od puno gorih posljedica, kao što je samoubojstvo.

Fuga
Foto: Photosecrets

Disocijativna fuga – simptomi

Disocijativnu fugu nije lako prepoznati. Nakon doživljenog traumatskog iskustva, fuga nastaje kao bijeg od negativnih emocija i stanja koje je osoba doživjela. U tom trenutku osoba odlazi od svoje kuće, a ponekad čak napušta i grad u kojem živi.

Pritom ostavlja sve svoje poslovne i obiteljske obveze te odlazi u neko drugo mjesto u kojem započinje novi život s potpuno novim identitetom. Važno je naglasiti da osoba u stanju disocijativne fuge nije svjesna nikakvih promjena u svojemu životu niti se sjeća što joj se dogodilo u prethodnom životu.

Disocijativna fuga može trajati satima ili mjesecima, a ponekad čak i dulje. Jako je teško primijetiti da nešto nije u redu s obzirom na to da se osoba cijelo vrijeme čini normalnom i ne privlači pozornost nikakvim neobičnim obrascima ponašanja. No, to sve traje dok traje i disocijativna fuga. Kada osoba postane svjesna što se dogodilo i kada stanje amnezije prestane, javlja se zbunjenost i nelagoda.

Osoba počinje shvaćati što se dogodilo te postaje svjesna situacije iz koje joj je fuga omogućila „bijeg“. U tim trenucima postaje lakše uočiti simptome kao što su depresija, žaljenje, sram, nelagoda, impulzivnost, a ponekad čak i agresivni postupci. Osoba se prisjeća bolne situacije koja se javila neposredno prije fuge zbog čega se javlja strah, tuga i patnja.

Muška-postporođajna-depresija
Foto: Photosecrets

Disocijativna fuga – dijagnoza i liječenje

Disocijativnu fugu nije lako dijagnosticirati s obzirom na to da ju je nemoguće predvidjeti, a za vrijeme trajanja teško prepoznati. Liječnik može posumnjati na disocijativnu fugu u trenucima neobične zbunjenosti koja se može pojaviti za vrijeme trajanja ili neposredno nakon fuge. Tada može postaviti osobi nekoliko pitanja u vezi trenutnog stanja, prošlosti i svjesnosti vlastitog identiteta. Međutim, dijagnoza se najčešće postavlja retroaktivno, a kod nekih pacijenata se fuga može javiti više puta, što znači da je riječ o poremećaju disocijativne osobnosti.

Liječenje disocijativne fuge se temelji na specifičnim vrstama terapija pomoću kojih se osobu navodi na prisjećanje razdoblja fuge te suočavanje s traumatskim  iskustvom kojega je doživjela.

Ponekad je moguće primijeniti i određene skupine lijekova koje propisuju psihijatri kako bi se prevenirale slične situacije. Pomoću psihoterapijskih postupaka, osobu se može naučiti određene metode i tehnike postupanja u sličnim situacijama kako bi se izbjegla ponovna epizoda fuge.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Disocijativna fuga (2014). MSD priručnik dijagnostike i terapije.
  2. Disocijativna fuga (2014). Medicinski priručnik za pacijente.
  3. Grbešić, S. (2018). Amnezija kod disocijativnih poremećaja (Doctoral dissertation, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences.).
  4. Karlović, D. (2017). Josip Glaser: Opća psihopatologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Ocjenite članak

0 / 5   0

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: disocijativna fuga, fuga poremecaj, oneroidno stanje, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Disocijativna fuga – uzroci, simptomi i liječenje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.