Kako razviti kreativnost?

Kako-razviti-kreativnost

Kreativnost, kao jedna od najsloženijih kognitivnih funkcija, ne može se jednoznačno definirati niti potpuno istražiti. Stručnjaci je proučavaju kao vještinu, odnosno ljudsku kvalitetu koja je povezana s individualnim sposobnostima pojedinca, a kojoj je glavno obilježje proizvodnja nečeg novog, originalnog i potencijalnog korisnog većem broju ljudi.

Kreativnost-u-poslovanju
Foto: Photo Secrets

Kreativnost kao vještina

Mnogi ljudi smatraju da imaju vrlo ograničene kreativne sposobnosti. Kreativnost se može opisati kao inovativno razmišljanje koje se očituje kroz stvaranje novih ideja ili novih veza između postojećih ideja kako bi se stvorilo nešto novo. Međutim, stručnjaci naglašavaju da je kreativnost vještina koja se može poticati i s vremenom unaprijediti. Da bi se to dogodilo, moraju se poduzeti određeni pothvati koji su mnogima prevelik zalogaj.

Kreativnost zahtijeva promjenu svoje uobičajene rutine, izlazak iz zone komfora i obraćanje pažnje na sadašnji trenutak. Ljudi često zaboravljaju da nakon što nauče neke nove informacije, mozgu trebaju dopustiti vrijeme odmora i distrakcije od toga sadržaja kako bi sam mogao stvoriti nove veze među njima i smisliti nešto novo.

Kreativnost je povezana i s osobinama ličnosti pojedinca, njegovim načinom razmišljanja te strategijama samoregulacije. No, s vremenom se razvija, ali to iziskuje napor i konkretne korake u praksi. Veliki violončelist Pablo Casals nastavio je intenzivno vježbati sviranje svojega instrumenta i u svojim 80. godinama, a kada su ga u jednom intervjuu pitali zašto, rekao je da vjeruje da mu ide sve bolje. Iako se to može protumačiti kao šala, ima puno istine.

U nastavku članka vam donosimo savjete pomoću kojih možete razviti svoju kreativnost u različitim područjima života.

Kako razviti kreativnost?

Ne biste vjerovali, ali kreativnost je nešto što se na nekoliko univerzalnih načina može potaknuti i kod djece i kod odraslih. Kako?

1. Igra – postavite probleme i pronađite rješenje

Studije koje su pokušavale pronaći koliko je kreativnost prisutna u dječjoj dobi i kako se može definirati, otkrile su da je mašta u dječjoj igri povezana s njihovim kreativnim razmišljanjem ne samo u toj dobi, već predviđa kreativno razmišljanje i za desetak godina unaprijed. Ne možete se vratiti u djetinjstvo i „popraviti“ maštu, ali možete pomoći svojoj djeci ili učenicama u nastavi pružanjem više mogućnosti za nestrukturiranu igru koja pušta maštu na volju.

Odrasli se također mogu igrati i to čine u svojem poslu. Stručnjaci smatraju da proces pronalaženja problema čini najvažniji aspekt kreativnosti. Naime, smatra se da kreativnost dolazi iz nedovoljno strukturiranih otvorenih problema kojima se može pristupiti na mnoštvo načina. Istraživanje svih mogućih načina može se činiti gubitkom vremena u našoj kulturi opsjednutoj produktivnošću koja želi obuzeti svaki trenutak našega dana, ali ako želite biti kreativni, omogućite sebi vrijeme za igru s mogućnostima.

2. Mijenjajte perspektive iz kojih gledate na stvari oko sebe

Psiholozi razvijaju testove kreativnog razmišljanja već više od 70 godina. Takvi testovi uglavnom traže od ljudi da razmisle o što većem broju odgovora na neko otvoreno pitanje, kao što je primjerice upotreba limenke ili što bi se dogodilo kada bi ljudi postali nevidljivi kada to požele. Kada se ispitanicima objasni uputa za rješavanje, odnosno da je potrebno pronaći što više kreativnih odgovora, ljudi imaju tendenciju tražiti i dati što više kreativnih odgovora. To je moguće i u svakodnevici.

Kada se nađete u nekom životnom problemu, pokušajte mu kreativno pristupiti i promijenit ćete perspektivu gledanja na sami problem. Da biste bili kreativniji, izazovite sami sebe da budete kreativniji. Postoji još jedan način, a to je da zamislite da ste netko drugi ili da zamislite da se nalazite u nekom drugom vremenu.

Jedno znanstveno istraživanje baziralo se na tome da grupa učenika opiše što bi radili kada bi škola bila otkazana jedan dan, a druga grupa učenika se morala predstaviti u istoj situaciji, ali kao sedmogodišnjaci. Nakon zauzimanja svojih perspektiva, sudionici su bili originalniji na testu kreativnog razmišljanja, a ta je perspektiva posebno pomogla onima koji su bili više introvertirani i manje spontani u svakodnevnom životu.

Zbog toga se od najranije dobi u dječjoj igri potiče igranje uloga, odnosno djeca se često vole igrati „mama i tata“ ili jednostavno zamišljati da su zapravo u ulozi svojih roditelja. Ne biste vjerovali koliko vam toga djeca mogu izreći putem takvih igara te koliko su otvoreniji i iskreniji sa svojim osjećajima nego kada ih takve stvari pitate direktno.

3. Usudite se stvoriti nešto novo

Kreativnost zahtijeva rizik. Dobra vijest je da su kreativni pojedinci po svojoj prirodi dosta neustrašivi ili skloni prihvaćanju rizika. To se u teoriji prikladnije opisuje kao toleriranje rizika ili neugodne dvosmislenosti koja se javlja prilikom sudjelovanja u otvorenim problemima. Kada se nađete u moru dobrih ideja, uvijek je teško odlučiti koju ideju odabrati jer postoji stvarni rizik da ćete odabrati nešto loše. Dok ljudi razmišljaju hoće li slijediti svoje ideje ili pratiti logiku i povući se iz rizika, kreativni pojedinci su spremni istupiti i istaknuti se u masi.

Usuditi se stvoriti nešto novo znači biti spreman prihvatiti povremenu nelagodu kritičkih povratnih informacija te izdržati povremene misli „što će ljudi misliti“. Emocije koje se javljaju u tim situacijama su snažne, ali ne moraju nas kontrolirati. Kreativnost je složen proces, a to znači da se neće dogoditi preko noći nego ćete se s vremenom pronaći u situacijama koje će vam uvijek pružati mogućnost izbora kreativnosti. Na vama je hoćete li se usuditi stvoriti nešto novo i originalno ili ćete ipak odustati od rizika i ići sigurnim, ali možda manje originalnim i zabavnim stazama.

Kreativnost-kod-djece
Foto: Photo Secrets

Kreativnost u poslovanju

Otvorenost prema iskustvima je najvažnija osobina ličnosti kreativnih pojedinaca. Opisuje ljude koji su znatiželjni i koji uživaju u istraživanju novih ideja, koji su spremni isprobati novu i nepoznatu hranu, putovati u nova mjesta, koji su zainteresirani za ljepote prirode i kulture i koji su u stanju razmišljati sa širokim rasponom gledišta. Psiholozi ličnosti pokazali su da je otvorenost prema iskustvima povezana s kreativnošću u svim područjima rada i poslovanja, od umjetnosti pa sve do tehnologije i znanosti. Koji će aspekti otvorenosti biti najvažniji, ovisi o području rada.

Otvorenost prema širokom rasponu emocija, kao i otvorenost prema estetskim iskustvima, osobito je važna u umjetnosti, dok je otvorenost prema različitim idejama i interesima posebno važna u znanosti. Naručujete li u restoranu uvijek isto jelo? Putujete li svake godine u isto mjesto u kojem ste već bili? Možda otvorenost nije osobina koja je u srži vaše ličnosti, ali to ne znači da morate raditi samo ono što vam je prirodno. Pokušajte se oduprijeti rutini i otvoriti vrata otvorenosti.

To ćete također postići pomoću već navedenih ideja putem igre, odnosno nestrukturirane opuštajuće aktivnosti koja će vam ostaviti dovoljno vremena da pustite maštu na volju i pronađete mnoštvo zanimljivih rješenja za neki problem. No, ne zaboravite da je najvažnije definirati problem. Ljudi danas često traže rješenja, a uopće ni ne znaju koji je točno problem u pitanju. Zašto? Zato što imamo tendenciju odmah tražiti rješenja čim se nađemo u nekom problemu, a to je evolucijski povezano s našim percipiranjem problema kao nečega što nas ugrožava i što nam može otežati preživljavanje.

Albert Einstein je rekao: „Da imam jedan sat da spasim planet, potrošio bih 59 minuta na definiranje problema i jednu minutu na njegovo rješavanje.“ Drugim riječima, ako ne uspijevate pronaći rješenje za problem, vrlo je moguće da niste dobro razumjeli sami problem. Pokušajte promijeniti perspektivu. Ovo je također povezano s vašom stručnošću. Naime, kreativnost je usko povezana s pojmom koji se u psihologiji naziva ekspertnost. Potrebno je mnogo iskustva i znanja kako biste mogli prepoznati „dobre probleme“ koji će vam omogućiti kreativna rješenja. Ako ste previše usko specijalizirani za određeno područje, to bi moglo biti ubitačno za kreativno razmišljanje. Kao što jedna izreka kaže: „Ako je sve što imate čekić, sve izgleda kao čavao.“ Usmjerenost samo na ono što već znate može ograničiti vašu kreativnost.

Kreativnost kod djece

Osim već navedene igre uloga kao izvora kreativnosti, mnogi roditelji danas zaboravljaju da je dosada često savršen izvor kreativnosti. S obzirom na to da je odgoj nekad i danas potpuno drugačiji, vrlo vjerojatno ćete se složiti da su danas mnogi roditelji pretjerano angažirani oko toga kako ispuniti djetetov dan tako da niti nema vremena za dosadu. Mozak je izrazito aktivan organ i zna se izboriti s dosadom na prilično kreativne načine.

Izbjegavanje pretjeranog razmišljanja i dopuštanje nestrukturiranih aktivnosti, odnosno aktivnosti u kojima možemo pustiti „mozak na pašu“, ujedno dozvoljava našem mozgu da se zaigra. Kreativnost proizlazi iz iracionalnog nesvjesnog uma, a nametanje bilo kojeg određenog gledišta ograničava otvorenost i fleksibilnost.

Dozvolite djeci da istražuju i sami pronalaze uzročno-posljedične veze. Naravno da ćete ih upozoriti ako je u pitanju opasnost, ali ne biste im trebali vi otkrivati rješenja nego im dozvoliti da sami dođu do njih. Kreativnost je povezana i s fluidnom inteligencijom koja je jako važna u dječjem rastu i razvoju, a o kojoj više možete pročitati ovdje.

Znatiželja
Foto: Photo Secrets

Kreativnost u nastavi

Jedna bitna stvar koja se često zaboravlja i kod djece, ali i kod odraslih, upravo je odmor. Nakon svake naučene informacije, kojih je danas mnoštvo u nastavi, potreban je odmor, odnosno vrijeme inkubacije koje dopušta kreativnosti da ispliva na površinu. Tijekom razdoblja inkubacije, nesvjesni dio našeg mozga se suočava s problemom tamo gdje svjesnost prestaje te otvara mogućnost još mnogim rješenjima koje racionalni segment ograničava. Činjenica je da ne možemo sebi dopustiti iracionalno postupanje zato što je ono često izvan društvenih normi i onoga što većina danas smatra normalnim, ali pronalaženje onog zajedničkog svjesnom i nesvjesnom, odnosno onog prostora koji održava ravnotežu i koji se nalazi točno između kaosa i savršenog reda, upravo je trenutak u kojem kreativnost dolazi do izražaja.

Još jedan problem koji se danas često javlja u nastavi je usko specijaliziranje određenog područja. Čast profesorima koji su iznimka, ali nažalost, rijetki su oni koji u svoj predmet dodaju od svega pomalo i koji zahtijevaju povezivanje teorije s praksom iz svakodnevice. Najčešće se usmjeravamo samo na jednu striktnu formulu te učimo stvari „po šablonama“. Djeca to shvaćaju kao jedino ispravno te u situacijama koje zahtijevaju improvizaciju ne znaju kako postupiti. Stoga je uvijek bitno pokušati sagledati širu sliku i stvar iz više kuteva. Široka pozornost, a ne uska pažnja, izrazito pomaže kreativnom razmišljanju upravo zato što nam omogućuje razmatranje višestrukih aspekata neke situacije.

Važno je posvijestiti i činjenicu da je kreativnost hrabrost. Kreativnost je odmak od pravila i zakona zato što dozvoljava radikalnim idejama da ugledaju svjetlo dana. Kreativan pojedinac je samopouzdan i hrabar te se ne boji kritike, stoga je nužno djecu poticati na izražavanje vlastitog mišljenja. Ponekad je teško prihvatiti da netko do rješenja dolazi na potpuno drugačiji način, ali ako tom pojedincu dopustimo da se izrazi i pokaže svoj način razmišljanja, obogatit ćemo i sebe i druge.

Kod učenika je izrazito važno poticati znatiželju. Kreativni pojedinci su izrazito znatiželjni. Njih sve zanima, od slikarstva i kiparstva do programiranja i matematičkih operacija. Temeljito razumijevanje i istraživanje bilo koje teme zahtijeva radoznalost i motivaciju. Filozof Kant je rekao: „Nikad ništa veliko nemoj raditi bez strasti.“ Tamo gdje proradi znatiželja, strast je vodilja. Pojedinci koji si dopuste istraživati područja koja ih zanimaju mogu daleko dogurati. Uz to, poticanje intrinzične motivacije je nužno, a više o njoj možete saznati ovdje.

Zapamtite da je kreativnost postupna, a ne iznenadna. Ljudi se postupno približavaju rješenjima, a kreativni rad je ispunjen napornim radom, sumnjama, rizikom, oklijevanjem i neizvjesnostima. Velike stvari se ne događaju preko noći. Dajte sebi vremena!

Više o kreativnosti, odlikama divergentnog mišljenja te obilježjima kreativnih pojedinaca pročitajte ovdje.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Goldstein, E. B. (2011). Cognitive Psychology: Connecting Mind, Research a Everyday Experience. Belmont, CA: Wadsworth.
  2. Heshmat, S. (2019). Want to Think Creatively? Psychology Today.
  3. Ivčević Pringle, Z. (2020). Build Your Creative Muscle. Psychology Today.
  4. Reed, S.K. (2007). Cognition: Theory and applications. Belmont: Wadsworth.

Ocjenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: kreativnost, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Kako razviti kreativnost?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.