Pavlovljev refleks – ruski eksperiment sa psima

Pavlovljev-refleks

Ivan Petrovič Pavlov bio je ruski psiholog koji se smatra utemeljiteljem klasičnog uvjetovanja u psihološkom području biheviorizma. Mnogi su čuli za Pavlovljeve pse na kojima je radio istraživanja, a što točno Pavlovljev refleks kojega je dobio u tim istraživanjima, saznajte u nastavku članka.

Gladan-pas

Klasično uvjetovanje – Pavlovljev eksperiment sa psima

Klasično uvjetovanje se smatra najjednostavnijim oblikom učenja koje nastaje uparivanjem podražaja koji izazivaju refleksne reakcije.

Klasično uvjetovanje se najlakše može shvatiti kroz primjer uparivanja podražaja koje je koristio Pavlov u svojim eksperimentima sa psima:

  • prije uvjetovanja: pas na hranu (neuvjetovani podražaj) refleksno izlučuje slinu (neuvjetovana reakcija),
  • tijekom uvjetovanja: hrana (neuvjetovani podražaj) se uparuje sa zvukom zvona (neutralni podražaj) kako bi se postiglo izlučivanje sline (neuvjetovana reakcija),
  • nakon uvjetovanja: pas na zvuk zvona (neutralni podražaj koji je postao uvjetovani podražaj) izlučuje slinu (uvjetovana reakcija).

Ono što je Pavlov uspio dokazati putem klasičnog uvjetovanja na psima je to da su psi na neutralni podražaj koji im prije nije ništa značio počeli izlučivati slinu. Drugim riječima, zbog uparivanja hrane i zvona, psi su počeli na zvono reagirati isto kao i na hranu. Tako je nastao pojam Pavlovljev refleks.

Pavlovljev refleks – značenje

Pavlovljev refleks je zapravo uvjetovani refleks ili podražaj koji se formira uparivanjem podražaja. Uz bezuvjetni podražaj, Pavlov je naučio pse na novi, uvjetovani podražaj kojega oni prethodno nisu znali. Drugim riječima, pas je postao gladan kad je čuo zvuk zvona.

Taj uvjetovani refleks je ono što ih je Pavlov naučio, a što prethodno nisu znali. Pavlov je trebao dosta vremena da nauči pse reagirati na uvjetovani podražaj, ali time je dokazao svoju teoriju o klasičnom uvjetovanju. Pas kojemu je nekad hrana uvjetovala lučenje sline postao je pas kojemu zvuk zvona uvjetuje lučenje sline.

Pavlovljev refleks – psihologija

Ovaj Pavlovljev refleks je još uvijek jako popularan u psihologiji. Mnogi su smatrali da je ovaj ruski eksperiment sa psom bio čisto maltretiranje pasa, no teorija koja je dokazana kasnije je bila korisna u mnogim situacijama u kojima se želi uvjetovati određeni refleks.

Pavlovljev efekt je utjecao na mnoge druge psihologe, a pojavio se i Skinner koji je svojim instrumentalnim uvjetovanjem pokušao dokazati da se učenje određenog ponašanja najbolje odvija na temelju zadobivanja nagrada i kazni.

Naime, određeno ponašanje će se češće pojavljivati ako nakon njega slijedi nagrada što znači da neko ponašanje možemo smanjiti ako za njega dobijemo kaznu.

Zvuk-zvona

Klasično uvjetovanje – primjena i primjeri

Klasično uvjetovanje se još uvijek može koristiti za procese učenja kod životinja i ljudi. Za njega je samo potrebno dosta strpljenja i truda uloženog u uparivanje podražaja do onog trenutka kad će takvi upareni podražaji izazvati uvjetovanu reakciju, odnosno do onog trenutka kad će se pojaviti Pavlovljev refleks.

Iako toga nismo svjesni, svugdje oko nas su prisutni primjeri klasičnog uvjetovanja. Većina ljudi će se, nakon što uđe u autobus, primiti za neki držač prije nego autobus krene. Iako još uvijek nismo osjetili nikakav trzaj niti gubitak ravnoteže, naučili smo da je vrlo moguće da se to dogodi stoga smo nesvjesnim uzastopnim uparivanjem tih podražaja naučili da se moramo primiti za držač svaki put kad uđemo u autobus.

Klasično uvjetovanje – problemi i uvjeti

Iako se ovakav način učenja čini jako jednostavan, Pavlov je bio svjestan određenih problema koje je uspio kontrolirati pri izvedbi svojega eksperimenta.

Naime, ako neutralni podražaj nije dovoljno jak i prepoznatljiv, vrlo vjerojatno se neće pojaviti uvjetovani refleks. Pavlov je dobro znao da je zvuk zvona dovoljno upečatljiv podražaj kojega su psi mogli lako prepoznati i zapamtiti.

Isto tako, uvjetovani podražaj se mora pojaviti 1 – 7 sekundi nakon neuvjetovanog podražaja, a pritom je važno imati na umu da će veći broj ponavljanja rezultirati bržim uspostavljanjem uvjetovane reakcije.

Ako prestanemo uparivati uvjetovani podražaj s neuvjetovanim, pojavit će se spontano gašenje. To znači da psi više neće reagirati na zvuk zvona ako ga već dugo nisu čuli u kombinaciji s hranom.

Nadalje, moguće je i uvjetovanje višeg reda. To znači da nakon uspješnog uparivanja jednog podražaja možemo uvesti još jedan podražaj višeg reda.

Ako su psi dobro naučili reagirati na zvuk zvona te lučiti slinu svaki put kad ga čuju, s vremenom možemo početi uparivati zvuk zvona i svjetlo. Na taj način će psi početi lučiti slinu čak i kad se upali svjetlo.

Postoje još mnogi uvjeti na koje je važno obratiti pažnju ako se netko zaista upušta u proces primjene klasičnog uvjetovanja, no treba naglasiti da ipak nije riječ o tako jednostavnoj metodi učenja drugih određeno ponašanje.

Pas-s-povezom

Babinski refleks

Babinski refleks je još jedan zanimljiv refleks u razvojnoj psihologiji koji je vezan uz novorođenčad. U pitanju je primitivni refleks kojega karakterizira istezanje nožnog palca prema gore i istovremeno širenje ostalih nožnih prstiju.

Babinski refleks je sasvim normalna pojava kod novorođenčadi, no trebao bi nestati nakon prve godine života. Ako se zadrži i poslije, ukazuje na neurološki poremećaj, odnosno na oštećenje kortikospinalnih puteva ili čak samog mozga.

Članak uređen:

Ocjenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: pavlovljev reflex, pavlovljev eksperiment, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Pavlovljev refleks – ruski eksperiment sa psima

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.