Razvoj težeg oblika COVID-19 bolesti – koje skupine su pod povećanim rizikom?

COVID-19 - rizična skupina

COVID-19 je bolest uzrokovana novootkrivenim koronavirusom, SARS-CoV 2. Najprije je zamijećen u kineskom gradu Wuhanu, s čijih se tržnica, na kojim se trguje egzotičnim životinjama, smatra da se dogodio skok virusa sa životinje na čovjeka. Virus se otada proširio brzo cijelim svijetom i zahvatio sve kontinente te je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju.

S obzirom na to da je Kina prva zemlja pogođena ovim virusom, većina istraživanja koja zasad postoje o ovoj bolesti su temeljena na rezultatima i podacima pacijenata iz te regije. Kako sve više zemalja biva pogođeno, sve je veći broj pacijenata izvan Kine te se istraživački timovi iz cijelog svijeta uključuju u analizu podataka i ishoda liječenja COVID-19.

Rizični čimbenici

Nakon inkubacije (period od kontakta s virusom do pojave simptoma) koja traje 1 – 14 dana, dolazi do pojave simptoma bolesti, koji uključuju:

Rjeđe dolazi i do:

Teža klinička slika uključuje pojavu upale pluća te oštećenja plućnog tkiva burnom reakcijom organizma na virus. Tijelo aktivira stanice za borbu protiv virusa, koje luče razne tvari da se zaraza suzbije. Djelovanjem tih čimbenika upale može doći do ARDS-a (akutnog respiracijskog distresnog sindroma), odnosno akutnog plućnog zatajenja uslijed oštećenja plućnih alveola i kapilara.

COVID-19 i ARDS
Foto: Unsplash

Oštećenjem stanica dolazi do edema, nakupljanja tekućine bogate proteinima u plućnom tkivu te slabije mogućnosti za razmjenom plinova i disanjem što se očituje smanjenom razinom kisika u krvi. Moguć je i nastanak sepse i septičkog šoka u zadnjoj fazi upale, koji mogu odvesti pacijenta u najgori ishod. Pri ovakvim težim stanjima potrebna je pomoć pri održavanju disanja mehaničkim respiratorima. 

Na temelju sadašnjeg znanja o COVID-19, osobe koje su pod visokim rizikom za razvoj teške kliničke slike su: 

  • ljudi stariji od 65 godina,
  • ljudi koji žive u domu za starije i nemoćne ili ustanovi za dugotrajnu njegu.

Ljudi svih dobnih skupina koji imaju sljedeća zdravstvena stanja, posebice ako su lošije regulirana:

  • kronične plućne bolesti ili umjerena do teška astma,
  • bolesti srca i krvnih žila,
  • dijabetes,
  • pretilost (BMI viši od 40),
  • kronične bubrežne bolesti,
  • imunokompromitirana stanja – pad imunološkog sustava može biti uzrokovan mnogim stanjima od kojih su neka: terapija malignih bolesti, imunosupresija radi transplantacije organa i koštane srži, loše kontrolirani AIDS, pušenje, dugotrajna upotreba kortikosteroida i drugih lijekova čija je svrha umanjiti odgovor imunološkog sustava.

Kronične plućne bolesti

Povišeni rizik od upale pluća COVID-19 kod ljudi koji puše cigarete ili imaju kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) može se barem djelomično objasniti povećanom razinom enzima koji virusu omogućuje lakši ulazak u stanice njihovih pluća, stoji u istraživačkom pismu objavljenom u Europskom respiracijskom časopisu.

U prvom poznatom istraživanju na ovu temu kanadski istraživači su pokušali utvrditi imaju li pacijenti koji puše ili boluju od KOPB-a u svojim donjim dišnim putevima više razine angiotenzin konvertirajućeg enzima 2 (ACE 2). Znanstvenici su otkrili znatno veću razinu ekspresije ACE 2 kod bolesnika s KOPB-om u odnosu na bolesnike bez KOPB-a te više razine kod trenutnih pušača u odnosu na one koji nikad nisu bili pušači. Svoja otkrića su potvrdili s onima iz dvije druge istraživačke skupine te s podacima o još 249 pušača, bivših i sadašnjih. Ovo dijelom može objasniti povećani rizik od virusnih infekcija dišnih puteva kod aktivnih pušača i pogoršanja bolesti kod osoba s KOPB-om.

Koronavirus i pušenje
Foto: Pixabay

 “Pacijentima s KOPB-om trebalo bi se savjetovati da se strogo pridržavaju socijalnog distanciranja i pravilne higijene ruku kako bi se spriječila infekcija“, izjavila je u priopćenju za medije dr. sc. Janice Leung.

Također smo otkrili da su bivši pušači imali sličnu razinu ACE-2 kao i ljudi koji nikada nisu pušili. To sugerira da nikad nije bilo boljeg vremena da prestanete pušiti da biste se zaštitili od COVID-19.

Dijabetes

Prema zasad prikupljenim podacima, bolesnici koji boluju od dijabetesa nisu u povećanom riziku da se zaraze novim koronavirusom, no ako se zaraze vjerojatnije je da će kod njih klinička slika biti teža. Nisu pronađene razlike u tijeku bolesti kod tipa 1 i tipa 2.

Dijabetičari su inače skloniji infekcijama, zbog hiperglikemije (povišene razine šećera u krvi) koja mijenja odgovor imunološkog sustava i uzrokuje dugotrajnu upalu koja uzrokuje komplikacije šećerne bolesti. Smatra se da je taj mehanizam odgovoran i za teže stanje kod COVID-19.

Dobra regulacija koncentracije glukoze u krvi izrazito je važna da se izbjegnu komplikacije bolesti.

Pretilost

Novo pismo istraživača sa Sveučilišta u New Yorku pokazuje da je pretilost faktor rizika za hospitalizaciju COVID-19 kod pacijenata mlađih od 60 godina.

Bolesnici mlađi od 60 godina s BMI indeksom između 30 i 34 imali su 2 puta veću vjerojatnost da će biti primljeni u jedinicu za akutnu i kritičnu skrb, u usporedbi s pojedincima iste dobi s BMI indeksom manjim od 30. Isto tako, bolesnici s BMI većim od 35 i koji su mlađi od 60 godina imali su 2,2  puta veću šansu da će biti primljeni u jedinicu za intenzivnu njegu u usporedbi s pacijentima iste dobne kategorije koji su imali BMI <30.

Iako se pacijenti mlađi od 60 godina obično smatraju nižom rizičnom skupinom za razvoj težeg oblika COVID-19, na temelju analize podataka bolnice u New Yorku, pretilost se čini kao ranije nepriznat faktor rizika za prijem u bolnicu i potrebom za intenzivnom skrbi. To je važno i praktično znanje jer je i Hrvatska zemlja s visokim postotkom pretilosti u populaciji te prepoznavanje novog epidemiološkog faktora može pomoći pri odluci liječenja svakog bolesnika. 

Bolesti srca i krvnih žila

Koronavirus i bolesti srca
Foto: Unsplash

Netko tko se s već postojećom srčanom bolešću razboli od COVID-19 može pretrpjeti srčani udar ili razviti kongestivno zatajenje srca.

Ovo brzo pogoršanje zdravlja kardiovaskularnog sustava vjerojatno je posljedica kombinacije teške virusne bolesti i njezinih povećanih potreba za srčanim radom (vrućica uzrokuje ubrzan rad srca), što je povezano s niskom razinom kisika zbog pneumonije (slabija razmjena plinova u plućima zbog oštećenja stanica) i povećanom sklonošću stvaranju ugrušaka u krvi.

Zapažen je i veći broj stanja zvano miokarditis kod bolesnika sa COVID-19.

Neki bolesnici s COVID-19 za koje se čini da imaju srčani udar umjesto toga pate od izrazite upale srčanog mišića, zvane miokarditis.

Elektrokardiogrami kod ovih bolesnika pokazuju promjene koje ukazuju na veliki srčani udar, a krvne pretrage otkrivaju povišenu razinu troponina, srčanog enzima koji se oslobađa kada je oštećen srčani mišić. Srčani mišić postaje slab i mogu se razviti opasni srčani ritmovi. Teške ozljede srčanog mišića, mjereno razinama troponina, snažno su povezane s povećanim rizikom od smrti kod osoba s COVID-19, navodi se u pregledu objavljenom u časopisu JAMA Cardiology.

Nije još jasno je li miokarditis posljedica izravnog utjecaja virusa na srčani mišić ili je miokarditis posljedica prekomjernog imunološkog odgovora na virus, tako da liječnici još ne znaju kako najbolje liječiti ove bolesnike.

Hipertenzija

Metaanaliza osam studija koja je uključivala 46 248 bolesnika u Kini s laboratorijski potvrđenom COVID-19 infekcijom pokazala je da su oni s najtežom bolešću 2,3 puta češće imali hipertenziju, 2,4 puta češće kroničnu respiratornu bolest i 3,4 puta češće kardiovaskularnu bolest.

Osobe s povišenim krvnim tlakom mogu biti izložene povećanom riziku za razvoj težeg oblika bolesti, pogotovo ako tlak nije pod kontrolom i imaju druge zdravstvene probleme. No, ako je njihov krvni tlak pod nadzorom i nemaju druge rizične čimbenike, vjerojatno nisu u opasnosti.

“Nema puno smisla da, ako je netko inače zdrav i mlad te ima samo hipertenziju, bude pod povećanim rizikom”, kaže dr. Mariell Jessup, glavna znanstvenica i medicinska službenica iz American Heart Association.

Koronavirus i hipertenzija
Foto: Pixabay

U skladu s tim, Jessup je naglasila da se o novom virusu zna malo te bi svi trebali poduzeti mjere zaštite kako bi se zaštitili, uključujući i ljude s visokim krvnim tlakom. “Imali hipertenziju ili ne, svi bi trebali slijediti upute o socijalnom distanciranju i pranju ruku te ne dirati lice”, kaže Jessup.

Napominje da mnogi ljudi s povišenim krvnim tlakom imaju i druge zdravstvene probleme pa ostaje nejasno koliku ulogu sama hipertenzija igra u tom povišenom riziku. Osim toga, u istraživanju nije bilo jasno je li povećan rizik među ljudima čiji je visoki krvni tlak bio pod nadzorom lijekova ili ne.

Pismo nedavno objavljeno u časopisu The Lancet Respiratory Medicine izazvalo je zabrinutost jer tvrdi da neki lijekovi koji se koriste za liječenje povišenog krvnog tlaka utječu na enzim koji virus koristi za ulaz u stanice. No srčane udruge American College of Cardiology i Američko društvo zatajenja srca izdali su zajedničku izjavu da nema dokaza da je to slučaj te pozivaju pacijente da ne prekidaju uzimanje lijekove.

Bitno je spriječiti infekciju

Ne postoje posebni protokoli za bolesnike visokog rizika za razvoj teškog oblika COVID-19, ali te bi osobe trebale biti posebno oprezne u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu, uključujući učestalo pranje ruku i socijalno distanciranje.

Važno je također biti u tijeku s cjepivima protiv gripe i upale pluća jer svaka bolest može oslabiti sposobnost tijela da se bori protiv COVID-19. Srčani bolesnici trebali bi izbjegavati bliski kontakt s djecom do 18 godina starosti, jer iako djeca rijetko razviju ozbiljnu bolest COVID-19, oni mogu biti asimptomatski nosioci koji mogu prenijeti bolest na ranjive članove obitelji.

Uz ove preporuke, od vitalnog je značaja:

Ove zdrave navike će ojačati imunološki sustav kako bi se spriječio COVID-19, ali i pomoći u borbi protiv drugih bolesti.

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Van Beusekom, M. (2020). Studies: Smoking, age, other factors raise risk of COVID-19 death. Center for Infectious Disease Research and Policy.
  2. Berković Cigrovski, M. (2020). Šećerna bolest u doba epidemije COVIDa-19. E-medikus.
  3. Mikulić, D. (2020). Zašto su transplantirani pacijenti u većem riziku od zaraze? E-medikus.
  4. Groups at Higher Risk for Severe Illness. Centers for Disease Control and Prevention.
  5. Rong-Hui Du i suradnici. (2020). Predictors of Mortality for Patients with COVID-19 Pneumonia Caused by SARS-CoV-2: A Prospective Cohort Study. European Respiratory Journal.
  6. Lighter, j. i suradnici (2020). Obesity in patients younger than 60 years is a risk factor for Covid-19 hospital admission. Clinical Infectious Diseases.
  7. Lee Lewis, D.K. (2020). How does cardiovascular disease increase the risk of severe illness and death from COVID-19? Harvard Health Publishing.
  8. Jordan, J.E. i Adab, P. (2020). Covid-19: risk factors for severe disease and death. The BMJ.
  9. Mu, Z. i McGoogan, J.M. (2020). Characteristics of and Important Lessons From the Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) Outbreak in China. JAMA.
  10. Wilkinson, I.B. i suradnici (2017). Oxford Handbook of Clinical Medicine. Oxford University Press, New York, odabrana poglavlja.
  11. Damjanov, I. i suradnici. (2014). Patologija. Medicinska naklada, Zagreb, odabrana poglavlja.

Saznajte više o dijabetesu u sljedećim tekstovima:

Ocjenite članak

0 / 5   0

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Razvoj težeg oblika COVID-19 bolesti – koje skupine su pod povećanim rizikom?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.