Respiratorna terapija

Respiratorna terapija

Respiratorna terapija podrazumijeva čitav niz terapijskih mogućnosti kod pacijenata s bolestima pluća, kao i drugim stanjima i bolestima koje za posljedicu imaju narušenu funkciju pluća.

Terapija može biti farmakološka (npr. antibiotici za infekcije, bronhodilatatori za sužene dišne puteve i dr.) te nefarmakološka (terapija kisikom, fizioterapija, metode invazivne i neinvazivne ventilacije).

Respiratorna fizioterapija

Fizioterapijski proces se sastoji od procjene i intervencije.

Procjenom pacijenta, odnosno pregledom utvrđuje se stanje pacijenta, odnosno procjena postojanja simptoma, podnošenje svakodnevnih aktivnosti i fizičkog napora i dr.

U intervenciji se primjenjuju različite manualne tehnike, edukacija pacijenta vježbama (npr. vježbe disanja te vježbe za mobilnost prsnog koša i gornjih ekstremiteta) te primjena uređaja i instrumenata, kao što su respifit, biofeedback, acapella i dr.

Procjena pacijenta

Elementi procjene:

  • povijest bolesti s osvrtom na obiteljsku anamnezu o plućnim bolestima, povijest bolesti dišnog sustava;
  • procjena simptoma (zaduha, kašalj i iskašljavanje, bol i „sviranje“ u prsima itd.);
  • procjena fizičke spremnosti, podnošenja napora i aktivnosti svakodnevnog života;
  • pušenje i prehrambene navike;
  • visina, težina, frekvencija disanja, srčana frekvencija, krvni tlak, tjelesna temperatura;
  • saturacija kisikom pulsnim oksimetrom;
  • pregled prsnog koša;
  • način disanja;
  • upotreba pomoćne dišne muskulature;
  • znakovi srčane dekompenzacije;
  • procjena svakodnevnih aktivnosti (zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, tehnika disanja, funkcija snage gornjih ekstremiteta, kondicija, potreba za pomoćnom opremom, nabavljanje i priprema hrane, iskoristivost slobodnog vremena).
Stetoskop
Foto: Unsplash

Metode respiratorne fizioterapije

Neke od metoda respiratorne fizioterapije koje bolesnici provode u kućnim uvjetima, koje ne zahtijevaju nužno aparaturu i pomagala, su:

Relaksacija

Tehnika je opuštanja mišića vrata, kralježnice, prsnog koša i ramenog obruča.

Vježbe disanja

Cilj vježbi disanja:

  • povećanje plućne ventilacije,
  • smanjenje potroška energije,
  • povećanje pokretljivosti prsnog koša i dijafragme,
  • korekcija deformiteta i pleuralnih priraslica,
  • uklanjanje bronhalnog sekreta,
  • sprečavanje dispnoičnih ataka.

Oblici vježba disanja:

  • dijafragmalno i bazalno kostalno s dubokim udahom i polaganim produženim izdahom kroz usnu prepreku (kod pacijenata s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti – KOPB);
  • kontrolirano bazalno disanje s relaksiranim udahom i izdahom (kod akutne dispneje);
  • vježbe disanja s maksimalnim udahom (kod pleuralnih bolesti);
  • vježbe disanja s maksimalnim udahom i izdahom za povećanje snage i izdržljivosti dišne muskulature (kod mišićnih distrofija, pareza ili paraliza, deformacija prsnog koša, kontraktura);
  • vježbe segmentalnog disanja s dubokim udahom i forsiranim izdahom (kao pomoć kod drenaže).
Pluća i bolesti
Foto: Unsplash

Položajna drenaža

Postupak je postavljanja bolesnika u položaj tako da je segmentalni bronh (bronh koji ide u zahvaćeni segment pluća) što okomitije položen. Služi za izbacivanje sekreta iz pluća.

Provodi se 2 do 4 puta dnevno, po 15 – 30 minuta, ujutro prije obroka, između obroka i prije spavanja.

Respiratorna fizioterapija u jedinicama intenzivnog liječenja

Proces fizioterapije u jedinici intenzivnog liječenja ima višestruki značaj, jer se procesom aktivnih i pasivnih vježbi preveniraju brojne komplikacije kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji.

Od posebnog značaja je prevencija respiratornih komplikacija kao što su VAP (upala pluća izazvana respiratorom), upala pluća, plućna kondenzacija i sl.

Fizioterapeuti se u rehabilitaciji pacijenata na mehaničkoj ventilaciji koriste:

  • relaksacijom,
  • drenažnim položajem,
  • respiratornim vježbama,
  • vježbama mobilizacije prsnog koša.

Najčešće primjenjivane metode respiratorne terapije su pozicioniranje i posturalna drenaža.

Intervencija pozicioniranja omogućava:

  • pasivno dreniranje sekreta dišnih puteva (pod utjecajem gravitacije),
  • poboljšanje krvotoka u gornjim dijelovima tijela uključujući bolju prokrvljenost središnjeg živčanog sustava (primarno mozak),
  • osigurava bolji protok krvi u plućima, osobito u njihovim gornjim segmentima.

Od ostalih manualnih tehnika i zahvata u fizikalnoj terapiji respiratornog sustava provodi se vježba potpomaganja disanja i iskašljavanja, a vrši se vanjskim pritiskom na prsni koš, perkusijom, odnosno, intermitentnim udarcima šaka na prsni koš, vibracijom, odnosno, intermitentnim pritiscima šaka na zid prsnog koša koji proizvodi vibracije prsnog koša i pluća ispod njega tijekom izdisaja.

Fizioterapijske intervencije kod bolesnika s infekcijama dišnih puteva uzrokovanima virusom SARS-COV-2

Koronavirus i infekcije dišnih puteva
Foto: Pixabay

Prema preporukama stručnjaka Hrvatskog društva za kardiorespiratornu fizioterapiju i neinvazivnu ventilaciju i Hrvatskog torakalnog društva iz Specijalne bolnice za plućne bolesti i Klinike za plućne bolesti Jordanovac, kod pacijenata s blagim oblikom bolesti, odnosno bez komplikacija, kao i kod pacijenta s blagom pneumonijom preporučuju se:

  • tehnike pozicioniranja (postavljanja u pravilan položaj),
  • vježbe disanja,
  • vježbe mobilizacije gornjih ekstremiteta,
  • disanje protiv otpora,
  • neuromišićna stimulacija (ako postoji atrofija mišića),

Kod pacijenata s teškom pneumonijom, uključujući i pacijente na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji (respiratoru), preporučuju:

  • metode pozicioniranja,
  • intervencije za eliminaciju sekreta,
  • neuromišićna stimulacija.

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.

Članak uređen:

Ocjenite članak

5 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: polozajna drenaza, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Respiratorna terapija

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.