Bolovi u lijevoj strani glave – uzroci, simptomi i liječenje

glavobolja

Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma današnjice. Gotovo 50% odraslih ljudi pati od neke vrste glavobolje.

Najčešće je uzrok u načinu života, prevelikoj količini stresa, konzumaciji alkohola i nedostatku sna. Mali postotak glavobolje uzrokovan je ozbiljnim problemima.

Glavobolja počinje postepeno ili naglo. Može biti oštra i probadajuća ili tupa i mukla bol. Nekada bol počinje u vratu, zubima ili iza očiju. Bol može biti difuzna, po cijeloj glavi ili lokalizirana, samo na jednu stranu.

Glavobolje dijelimo na primarne glavobolje (migrena, tenzijska, cluster glavobolja) i sekundarne glavobolje koje su uzrokovane nekim drugim stanjem.

Primarne glavobolje

U primarne glavobolje svrstavaju se migrena, tenzijska glavobolja i cluster glavobolja.

Migrena

Gotovo 15% ljudi boluje od migrene, a žene obolijevaju dva puta češće.

Migrenu karakteriziraju napadaji glavobolje koji traju određeno vrijeme i nakon toga nastupa remisija – period bez simptoma. Prvi napadaj se obično javlja u pubertetu, ali kod nekih žena tek u menopauzi.

Klasična migrena ima tri faze:

  • auru (simptomi prije same boli) – nekoliko minuta do 1 h,
  • stadij glavobolje (pulsirajuća bol jedne strane glave) – nekoliko sati do 3 dana,
  • postglavobolju (mukla bol po cijeloj glavi) – do 24 h.

Aura je uvod u glavobolju, to je simptom tipičan za svakog pojedinačno. Po auri, osobe s migrenom mogu znati da „migrena dolazi“. Aura je prolazno stanje i simptomi se u potpunosti povlače.

Simptomi aure:

  • smetnje vida,
  • smetnje govora,
  • vrtoglavica,
  • senzacija nekog nepostojećeg okusa ili mirisa – slušne i njušne halucinacije,
  • trnci po licu.

Obična migrena nema auru. Kod istog bolesnika mogu se javiti i klasična migrena i obična migrena.

Nakon aure slijedi jako intenzivna, pulsirajuća bol, najčešće u području sljepoočnice.

Uz samu bol mogu se javiti i sljedeći simptomi:

Provocirajući čimbenici koji mogu pokrenuti migrenu:

  • stres (obično nakon što prođe),
  • promjene u razini hormona (kod žena često u vrijeme menstruacije ili ovulacije),
  • pad razine glukoze u krvi (poslije fizičkog napora, dužeg spavanja),
  • alkohol,
  • hrana koja sadrži vazoaktivne tvari poput sira, čokolade ili veće količine limunovog soka,
  • previše ili premalo sna,
  • jarko bljeskajuće svjetlo,
  • jaki zvukovi,
  • jaki mirisi poput parfema,
  • neki lijekovi (oralni kontraceptivi, antihipertenzivi, rezerpin, nitroglicerin).

Liječenje migrene

Prva faza liječenja je prekinuti napadaj migrene, a druga faza označava liječenje bolesnika koji pati od migrene ali trenutno je bez simptoma da se napadaj ni ne dogodi – profilaksa.

Prva faza liječenja zahtijeva davanje lijekova odmah na početku napadaja jer kasnije slabo pomažu.

Neki od lijekova:

  • opći analgetici (npr. acetilsalicilna kiselina 4x500mg odjednom) i antiemetik (protiv mučnine i povraćanja), sedativi,
  • kod jačih napadaja  daju se triptani – lijekovi za liječenje migrene.

Profilaksa (lijekovi koji se daju da bi se spriječilo nastajanje napadaja) se daje ako bolesnik ima minimalno 2 napada mjesečno i traju kontinuirano 6 mjeseci. Neki od lijekova: propranolol, acetilsalicilna kiselina, ptizofen, metisergid.

Dugogodišnja istraživanja o ovoj vrsti glavobolje donose zanimljivu metaanalizu objavljenu u znanstvenom časopisu PloS one. Naime, učinkovitost profilakse kod osoba oboljelih od migrene je različita. Stručnjaci u ovom području naglašavaju važnost opreznog odabira lijekova.

Postoje slabi dokazi koji potvrđuju da je lijek amitriptilin za liječenje neuropatske boli kod odraslih superiorniji nad nekim drugim lijekovima, no ono što se posebno naglašava je odabir profilaktičkih lijekova koji treba biti prilagođen preferencijama pacijenata, svojstvima samih lijekova te mogućim nuspojavama.

Za bolesnike s migrenom jako je važno izbjegavati navedene provocirajuće čimbenike.

O akupunkturi kao načinu liječenja migrene pročitajte ovdje.

Više o migreni i razlikama od glavobolje pročitajte ovdje.

bolovi-lijevo-glava

Foto:Photospin

Tenzijska glavobolja

Tenzijska glavobolja najčešći je oblik glavobolje i čini gotovo 50% svih glavobolja. Bitno je češća kod žena. Uzrok tenzijske glavobolje je spazam mišića.

To je kontinuirana, svakodnevna glavobolja, a bol se opisuje kao stezanje obruča oko glave i gornjeg dijela leđa. Tenzijska glavobolja može se javiti kao bol u lijevoj strani glave, ali je češće obostrana.

Ovaj oblik glavobolje nije tako intenzivan, ali svakako može uzrokovati mnogo problema.

Simptomi tenzijske glavobolje:

  • jaka mukla bol koja najčešće počinje iza očiju i širi se kroz čelo do stražnjeg dijela glave,
  • osjećaj pritiska poput obruča,
  • ukočeni mišići vrata i ramena,
  • bol je češće gora na kraju dana,
  • depresija,
  • nesanica.

Provocirajući čimbenici tenzijske glavobolje:

  • stres,
  • napeti mišići vrata ili ramena,
  • loše držanje,
  • ozljede vrata.

Istraživanja o tenzijskoj glavobolji najčešće obuhvaćaju pitanja o najučinkovitijim lijekovima. Poznati izdavač znanstvenih članaka Springer donosi zanimljivo istraživanje iz područja tenzijska glavobolja koje je objavljeno u djelu Pharmacological Management of Headaches, a riječ je o ispitivanju najboljih metoda liječenja tenzijske glavobolje.

Iako ju najčešće obilježava osjećaj napetosti u području glave, ova vrsta glavobolje se može ublažiti najjednostavnijim analgeticima kao što su ibuprofen, aspirin, paracetamol, ketoprofen, naproksen i diklofenak. Dosadašnja istraživanja su pokazala određenu razinu učinkovitosti svih navedenih lijekova, ali se pritom posebno naglašava izbjegavanje čestih i prekomjernih primjena analgetika kako bi se spriječio razvoj glavobolje zbog prekomjerne upotrebe lijekova.

Ako je u pitanju kronična tenzijska glavobolja, korisnim su se pokazali i triciklički antidepresivi (npr. amitriptilin), no za bilo koji od ovih lijekova je svakako bolje potražiti savjet liječnika prije bilo kakvih vlastitih metoda liječenja.

Cluster glavobolja

Cluster glavobolje su iznimno bolne i najčešće se javljaju samo na jednoj strani glave. Točan uzrok nije poznat, ali smatra se da je povezan s dijelom mozga koji se zove hipotalamus.

90% osoba s cluster glavoboljom su muškarci srednje dobi

Bolesnik ima glavobolje u razdoblju od nekoliko tjedana do 2 mjeseca koje se javljaju svaki dan ili po nekoliko puta dnevno.  Nakon toga nastupi remisija (stanje bez simptoma) koja može trajati i više mjeseci. Napadaji se najčešće javljaju u proljeće.

Glavobolja se obično javlja svaki dan u isto vrijeme, najčešće po noći.

Karakteristike cluster glavobolje:

  • bol s jedne strane glave, uvijek na istom mjestu,
  • bol je najčešće u području oka,
  • bol postane najintenzivnija nakon 5-10 minuta,
  • najjači bolovi traju između 30 do 60 minuta,
  • manje intenzivna bol može trajati i do 3 sata.

Ostali simptomi koji se mogu pojaviti u cluster glavobolji:

  • začepljenost nosa,
  • suzenje oka,
  • spušteni kapak,
  • crvenilo očiju,
  • znojno i crveno lice.
glavobolja-lijevo

Foto:Photospin

Nedavna znanstvena studija objavljena u časopisu The journal of headache and pain donosi zanimljive rezultate ispitivanja nekoliko pacijenata koji se bore s ovakvom vrstom glavobolje. Naime, uzrok cluster glavobolje se još uvijek ne zna, ali mnogi stručnjaci ovu vrstu glavobolje opisuju bolovima u jednoj strani glave.

Srećom, razvoj i primjena funkcionalnih tehnika oslikavanja mozga omogućili su više dokaza koji podupiru hipotezu da cluster glavobolja nije poremećaj isključivo perifernog područja glave, a čini se da središnja područja glave kod pojave cluster glavobolje ponekad mogu biti još važnija u određivanju ozbiljnosti stanja pacijenta.

Sekundarne glavobolje / bolovi u lijevoj strani glave uzrokovani drugim stanjem

Velik broj stanja može uzrokovati povremenu glavobolju kod svakog čovjeka, a ovo su neki od navedenih uzroka bolova u lijevoj strani glave:

  • napadaj panike,
  • mamurluk induciran alkoholom,
  • “brain freeze” – glavobolja uzrokovana hladnoćom, tipa sladoledom,
  • dehidracija,
  • glaukom,
  • potres mozga i druge ozljede,
  • hipertenzija,
  • trovanje ugljičnim monoksidom,
  • sinusna glavobolja – kada se začepe dišni putevi, a sinusi napune sekretom, javlja se sinusna glavobolja; najčešće se pojavljuje kao osjećaj pritiska oko očiju, na čelu i jagodicama te između obrva,
  • prehlada i gripa,
  • upala srednjeg uha,
  • meningitis – upala moždanih ovojnica (naglo nastala glavobolja praćena povraćanjem uz ukočen vrat i uz koju bolesniku smeta svjetlo),
  • encefalitis – upala mozga (intenzivna glavobolja uz neurološki ispad),
  • alergija,
  • prekomjerno korištenje lijekova (aspirin, ibuprofen, paracetamol, naproksen, sumatriptan, tramadol),
  • tumori mozga (dobroćudni i zloćudni),
  • krvožilne bolesti – aneurizma arterije, ruptura aneurizme, av malformacije (iznenadna glavobolja, mučnina i povraćanje, zakočen vrat).
zena-sinusi

Foto:Photospin

Neuralgija trigeminusa

Bol u području petog moždanog živca (n. trigeminus) izrazito je jaka (kao udarac bičem) i javlja se s jedne strane lica, od oka do brade. Bol je vrlo kratka i jaka, javi se više puta u tijeku dana.

Može se javiti spontano ili biti isprovocirana žvakanjem i govorom. Okidač može biti i dodir određenog područja lica, npr. donje usne, donje vjeđe.

Napadaji traju neko vrijeme i nakon toga se prorjeđuju i nestaju.

Terapija lijekovima uključuje antiepileptike, npr. karbamazepin.

U malom postotku slučajeva, bolovi se ne mogu izliječiti te jako ugrožavaju način života pojedinca. U tom slučaju, neki se odluče na kirurško liječenje.

Temporalni arteritis

Temporalni arteritis (gigantocelularni arteritis) je kronična upala velikih krvnih žila, posebno karotidne arterije i njene grane temporalne arterije.

Simptomi temporalnog arteritisa:

  • glavobolja u području sljepoočnica, pulsirajuća i jaka bol,
  • smetnje vida,
  • bolovi tijekom žvakanja,
  • bol u tjemenu pri češljanju,
  • vrućica,
  • umor,
  • mršavljenje.

Dijagnoza se postavlja biopsijom temporalne arterije.

Liječenje ove bolesti sprječava sljepoću, zato je izuzetno važno krenuti s terapijom na vrijeme.

Daju se kortikosteroidi, npr. prednizon.

Kada posjetiti liječnika?

Velika većina glavobolja nije zabrinjavajuća i ljudi ih najčešće i sami opravdaju nekim razlogom. Patite li od glavobolje, recite to Vašem liječniku i dobit ćete preporuku za liječenje.

Da bi znali točno opisati svoje simptome i dane kada se javljaju, vodite dnevnik glavobolje gdje opišite točno vrijeme nastanka i trajanje, javljaju li se još kakvi dodatni simptomi, jeste li popili lijek i koji, je li djelovao.

Ako primijetite sljedeće simptome, odmah posjetite liječnika:

  • ako se prvi put javi u osoba starijih od 50 godina,
  • ako se javi iznenada, jaka bol „kao nikada do tada“,
  • ako Vam je trenutna glavobolja bolnija od prethodnih, ako ne popušta na tablete protiv bolova,
  • ako imate simptome poput: zamućenog  vida, vrućice, znojenja, povraćanja, poremećaja ravnoteže,
  • ako ih prati epileptični napadaj ili promjene u mentalnom zdravlju ili osobnosti,
  • ako ste doživjeli ozljedu,
  • ako vas glavobolje sprječavaju u normalnoj svakodnevici.

Liječenje bolova u lijevoj strani glave

Većina glavobolja može se ublažiti tabletama protiv bolova poput ibuprofena ili aspirina.

Liječnik Vam može prepisati jače tablete protiv bolova ili mišićne relaksatore kada je bol nekontrolirana.

Jako važan segment liječenja je i promjena životnog stila koja uključuje:

  • tehnike relaksacije,
  • izbjegavanje hrane koja provocira napadaj,
  • vježbanje i razgibavanje mišića vrata i ramena,
  • pravilno držanje,
  • izbjegavanje alkohola,
  • pravilan ritam spavanja.
  • prehranu koja može ublažiti glavobolju

Pročitajte više: Prirodna rješenja za ublažavanje glavobolje.

Izvori:

  1. Bendtsen, L. i Ashina, S. (2016). Drug treatment for episodic and chronic tension-type headache.Pharmacological Management of Headaches (str. 89-99). Springer, Cham.
  2. Jackson, J. L., Cogbill, E., Santana-Davila, R., Eldredge, C., Collier, W., Gradall, A. i Kuester, J. (2015). A comparative effectiveness meta-analysis of drugs for the prophylaxis of migraine headachePloS one, 10(7), e0130733.
  3. Wang, R., Dong, Z., Chen, X., Liu, R., Zhang, M., Wu, J. i Yu, S. (2014). Cognitive processing of cluster headache patients: evidence from event-related potentials. The journal of headache and pain, 15(1), 66.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

4.88 / 5   16
Facebooktwitterpinterestmail
23-04-2019
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: bolovi u glavi sa lijeve strane, bol u levoj strani glave, polipoza sinusa, bol na levoj strani glave, bol u lijevoj strani glave, bol iza uha na glavi, bol glave oko uha i osjetljivost vrata na dodir, bol na lijevoj strani lica, žiganje glave, Bol na temenu glave s leve strane i pozadi,