Nedostatak zraka (otežano disanje, dispneja) – uzroci, dijagnoza i liječenje

Nedostatak zraka

Medicinski izraz za otežano disanje i nedostatak zraka je dispneja. Uglavnom je bezopasna, npr. kod tjelesne aktivnosti. Uz druge simptome može upućivati na bolesti kao što su astma, kronične opstrukcijske bolesti pluća, anemija, bolesti srca (srčani udar) itd. Česta pojava zahtijeva kliničko utvrđivanje uzroka, a liječenje je sukladno dijagnozi.

U Centru za hitnu medicinu KB „Sveti Duh“, 2016. godine je provedeno istraživanje o dispneji. Dispneja je relativno čest problem u odjelima hitne medicine. Istraživanjem se nastojalo utvrditi najugroženije skupine bolesnika. U istraživanje je bilo uključeno 60 bolesnika. Svi ispitanici su na odjel hitne medicine primljeni s dijagnozom dispneje. Prvu skupinu je činilo 30 bolesnika s dijagnozom dispneje respiracijskog podrijetla, a drugu skupinu 30 bolesnika s dispnejom kardijalnog podrijetla. 

Učestalost muškaraca zaprimljenih s dijagnozom dispneje je veća nego je to slučaj kod žena u obje skupine. Muškarci i žene u skupini s kardijalnom dispnejom su bili značajno stariji nego osobe u skupini respiracijske dispneje. Bol u prsima je češće zabilježena kod bolesnika s kardijalnom dispnejom, dok su se simptomi kao što su povišena tjelesna temperatura i kašalj češće javljali kod bolesnika s respiracijskom dispnejom.

Osobe s kardijalnom dispnejom su češće zadržavane na bolničkom liječenju. Temeljitim uzimanjem anamneze uz kliničke pokazatelje može se pravovremeno dijagnosticirati uzrok dispneje te se može unaprijediti liječenje bolesnika. 

Nedostatak zraka – kratak dah

Nedostatak zraka je uobičajeni simptom koji može biti povezan s ozbiljnim bolestima ili se može javiti kao simptom ako osoba nije u tjelesnoj formi. Medicinskim se pregledom određuje može li se otežano disanje izliječiti promjenom životnog stila, npr. prestankom pušenja ili gubitkom viška kilograma.

Smanjivanje težine

Što je nedostatak zraka?

Nedostatak daha je neugodan osjećaj koji podrazumijeva nedovoljno zraka za disanje. Do nedostatka zraka može doći tijekom hodanja, penjanja stepenicama, trčanja, čak i tijekom sjedenja. Može doći naglo ili kroz nekoliko tjedana ili mjeseci.

Osjećaj nedobivanja zraka opisuje se različitim izrazima:

  • kratak dah,
  • gubitak zraka na sekundu,
  • osjećaj gušenja u grlu,
  • nedostatak zraka i lupanje srca,
  • stezanje u prsima i nedostatak zraka,
  • pritisak u prsima i nedostatak zraka,
  • nemogućnost dobivanja dovoljno zraka.

Osjećaj nedostatka zraka može biti neugodan i ponekad zastrašujuć, ali ne oštećuje pluća. Međutim, može biti znak ozbiljnijeg medicinskog stanja.

Penjanje stepenicama

Nedostatak zraka – ozbiljnost simptoma

U zdravih osoba otežano disanje mogu izazvati vrlo naporna tjelovježba, ekstremne temperature, loša kakvoća zraka, pretilost i visoka nadmorska visina. U neekstremnim situacijama kratkoća daha može biti znak medicinskog problema.

Ako se pojave neobjašnjeno otežano disanje i apneja (nedostatak zraka u snu), pogotovo iznenada, potrebno je što prije posjetiti liječnika. Ako se pojave bol u prsima, pritisak ili stezanje u prsnom košu, preskakanje srca, nesvjestica ili mučnina koji  prate nedostatak daha, može biti riječ o simptomima srčanog udara ili nekog drugog ozbiljnog zdravstvenog stanja.

Bolesti

Nedostatak zraka – uzroci

Uzroci kratkog daha uglavnom su srčana i plućna oboljenja. Naime, srce i pluća uključeni su u transport kisika kroz tijelo i izbacivanje ugljičnog dioksida, a problemi s bilo kojim od tih procesa utječu na disanje.

Disanje regulira mozak i složene interakcije različitih kemikalija u krvi i zraku koji se udiše. Razina kisika i ugljičnog dioksida, kao i količina hemoglobina u krvi imaju također važnu ulogu.

Ako se razina ugljičnog dioksida u krvi poveća, mozak govori tijelu da poveća stopu disanja što može rezultirati dubljim ili bržim disanjem. To može dovesti do osjećaja otežanog disanja.

Isto tako, previše kiseline u krvi zbog infekcije ili stvaranja mliječne kiseline može povećati brzinu disanja i potaknuti osjećaj kratkog daha. Uzroci akutne kratkoće daha mogu biti:

Nedostatak zraka kod djece može se javiti kao simptom astme (uz svrbež, vodenastu sekreciju iz nosa, kihanje, crvenilo i svrbež očiju), uz buđenje koje izaziva noćni kašalj, ali i kod potiskivanja osjećaja. Ako se pojavi otežano disanje, važno je dijete što prije odvesti liječniku.

Astma

Kronično otežano disanje najčešće je posljedica:

Nedostatak zraka – rizični čimbenici

Nedostatak zraka moguć je ako se u anamnezi pojavljuju plućne bolesti, slabost mišića, niski hemoglobin, rijetka tjelovježba, teška pretilost i kontinuirana izloženost astmi. Pušenje je glavni čimbenik rizika jer uzrokuje bolesti koje dovode do otežanog disanja.

Stetoskop

Nedostatak zraka – popratni simptomi

Neki ljudi s respiratornim problemima mogu osjećati nedostatak zraka i prilikom obavljanja normalnih aktivnosti, poput ustajanja sa stolca ili hodanja. Posjet liječniku je obavezan ako se uz nedostatak zraka pojave i sljedeći simptomi:

  • otečene noge i gležnjevi,
  • otežano disanje u ležećem položaju,
  • groznica i kašalj,
  • plave usnice i vrhovi prstiju,
  • abnormalni zviždavi zvuk kod udisaja i izdisaja,
  • stridor (visokofrekventni zvuk koji se javlja s disanjem),
  • pogoršanje postojećeg otežanog disanja nakon uporabe inhalatora,
  • kratak dah koji ne odlazi nakon 30 minuta odmora.

Prestanak pušenja

Napad žučnih kamenaca, ukliještena hijatalna hernija (želučano-dijafragmalna kila) i uvećana jetra mogu izazvati nedostatak zraka i podrigivanje. Navedena stanja pritišću pluća i ometaju disanje.

Nedostatak zraka – dijagnoza

Obuhvatom popratnih simptoma nedostatak daha zahtijeva brzu dijagnozu uz pronalaženje uzroka. Povijest bolesti, kao i pregled, često mogu dati dobro objašnjenje, ali ponekad su potrebni posebni testovi.

Liječnik će ispitati prirodu kratkoće daha, okolnosti pogoršanja ili poboljšanja simptoma i popratne simptome kao što su bol u prsima, vrtoglavica ili kašalj.

Obavezno je slušanje srca i pluća stetoskopom, a dodatna ispitivanja mogu uključivati skeniranje prsnog koša, testiranje plućne funkcije, krvne pretrage ili ultrazvuk srca.

Nedostatak zraka – liječenje

Liječenje ovisi o uzroku i trajanju simptoma. Ako je jasno da problem dolazi od pluća ili dišnih putova, od pomoći mogu biti bronhodilatatori, tj. lijekovi za širenje dišnih putova.

Bronhodilatator

S druge strane, ako je u pitanju anemija, pacijentu je potreban dodatak željeza. Nedostatak zraka može se prevenirati na nekoliko načina:

Prestanak pušenja običnih cigareta nemojte zamijeniti pušenjem električnih. Američki znanstvenici su otkrili da pare iz e-cigareta pogađaju stanice u plućima na isti način na koji to čini i dim obične cigarete. Dugotrajno izlaganje tim parama može dovesti do emfizema pluća, stanja poznatog pod nazivom kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB). 

Izvori: 

  1. Vukman Domana. (2016). Dispneja-čest problem u odjelima hitne medicine. CROSBI-Hrvatska znanstvena bibliografija
  2. (2014). E-cigarettes-to fast, too young? The Lancet Respiratory Medicine
  3. Dispneja. MSD Priručnik simptomi i bolesti.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

29-10-2018
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Ocjena članka:

3.50 / 5   6
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: nedostatak zraka, nedostatak vazduha pri naporu, nedostatak daha pri govoru, kratki gubitak zraka, kratki dah, kratak dah kod dece, kako poboljsati otezano disanje, Gusenje u snu od srca, gušenje nakon napora, gubljrnje daha,