Normalna razina šećera u krvi nakon jela – granica, vrijednosti i mjerenje

Hipoglikemija

Tijelo održava vrijednosti šećera u krvi u poprilično uskom intervalu, od 70 do 110 mg/dl krvi. To je važno za normalno odvijanje tjelesnih procesa, izlučivanje hormona i regulaciju metabolizma. Razine šećera u krvi se tijekom dana mijenjaju pa tako dva sata nakon jela mogu porasti na 120 do 140 mg/dl krvi.

U nastavku članka saznajte normalne vrijednosti krvnog šećera nakon jela, kod djece i u trudnoći.

Normalna razina šećera u krvi

Inzulin je hormon kojeg izlučuje gušterača, i koji održava razinu krvnog šećera u normalnim granicama. On se veže na posebne receptore na stanici i signalizira stanicama da je razina glukoze u krvi visoka. Na taj način omogućuje glukozi ulaz u stanice kako bi se mogla pohraniti u obliku glikogena ili razgraditi.

Glukagon je hormon kojeg izlučuje gušterača kada je razina šećera u krvi niska. Glukagon je stanicama signal za otpuštanje glukoze u krv. Adrenalin također utječe na lučenje glukagona, pa u uvjetima stresa može doći do povećanja razine glukoze u krvi.

Šećer u krvi

Foto: Photospin

Tijelo održava normalnu razinu šećera od oko 70 do 110 miligrama po decilitru krvi, a to je vrijednost koja se može izmjeriti ujutro ili više sati nakon jela. Izraženo u milimolima, te razine su 3.8 do 6.9 mmol/L krvi. Te vrijednosti mogu porasti i do 120 – 140 mg/dcl dva sata nakon uzimanja hrane i pića.

Normalna razina šećera u krvi kod djece

Dozvoljene razine glukoze u krvi ne razlikuju se za djecu i odrasle. Naravno, koncentracija šećera u djetetovoj krvi ovisi o vremenu mjerenja, odnosno je li dijete nedavno jelo ili pilo.

Zbog sve veće učestalosti dijabetesa tipa II kod djece, treba paziti da dijete jede zdravo i bude fizički aktivno. Dijabetes se kod djece najčešće otkrije u dobi između 10. i 13. godine, u doba puberteta kada su povećane potrebe za inzulinom.

Normalne vrijednosti šećera u krvi kod trudnica

Normalne vrijednosti krvnog šećera kod trudnica su:

  • do 20. tjedna trudnoće – manje od 5.1 mmol/L krvi,
  • od 24. – 32. tjedna trudnoće – manje od 5.1 mmol/l krvi natašte i 8.5 mmol/L krvi dva sata nakon jela.

Kod trudnica koje su već prije trudnoće imale dijabetes, normalne vrijednosti šećera u krvi su:

  • prije jela – 60 – 99 miligrama glukoze po decilitru krvi,
  • sat do dva nakon jela – manje od 140 miligrama glukoze po decilitru krvi.

Trudnicama se preporučuje redovna prehrana koja uključuje pet do šest manjih obroka dnevno. Također, prehrana za trudnice bi trebala uključivati puno vlakana i cjelovitih žitarica.

Trudnice mogu razviti gestacijski dijabetes ili šećernu bolest trudnoće. Pretraga kojom se otkriva ova bolest naziva se OGTT ili oralni test tolerancije glukoze, a radi se svim trudnicama između 24. i 32. tjedna trudnoće. Ako je koncentracija glukoze ispod 7.8 mmol/L test je uredan, a iznad 11 mmol/L je pozitivan na gestacijski dijabetes.

Mjerenje šećera u krvi

Šećer u krvi može se mjeriti kod kuće pomoću glukometra ili na redovnom pregledu kod liječnika.

Mjerenje šećera u krvi kod kuće se preporučuje osobama koje pate od dijabetesa, a mjeri se pomoću kapljice krvi dobivene ubodom u vršak prsta. Dijabetičari trebaju redovno mjeriti razine šećera u krvi i provoditi redovne kontrole kod liječnika.

Kako točno izmjeriti razinu šećera u krvi saznajte ovdje

Mjerenje šećera u krvi

Foto: Photospin

Liječnici testiraju šećer u krvi na razne načine, koji su:

  • testiranje krvi – obično 8 sati nakon jela,
  • testiranje mokraće,
  • oralni test tolerancije glukoze (OGTT) – prvi uzorak krvi se uzima natašte, a zatim se popije otopina glukoze i uzimaju se uzorci krvi više puta nakon dva do tri sata,
  • mjerenje razine glukoze u krvi nakon gladovanja od 72 sata – česta pretraga kod ljudi za koje se sumnja da pate od nekih vrsta tumora.

Šećer u krvi – granica

Sasvim je normalno da razina krvnog šećera poraste nakon jela, a ta će se vrijednost zadržati otprilike dva sata nakon uzimanja hrane ili pića. Ipak, tijelo održava vrijednosti glukoze u krvi u poprilično uskim intervalima u kojima vlada normalno odvijanje procesa u tijelu.

Ako je razina šećera u krvi konstantno niska ili visoka, može doći do poremećaja u radu gušterače. Gušterača može početi proizvoditi prevelike količine inzulina, što dovodi do razvoja dijabetesa tipa II. Također, dijabetes tipa I smatra se genetički uzrokovanom bolešću, a manifestira se premalom ili nikakvom proizvodnjom inzulina.

Istraživači Sveučilišta u Edinburghu su još 2004. godine napravili procjenu prevalencije (učestalosti) dijabetesa u 2030. godini. Oni kažu: “Smatra se da će broj oboljelih od dijabetesa u 2030. godini narasti na 366 milijuna u odnosu na 171 milijun ljudi koliko ih je bilo 2000. godine. Na ove brojke utječe broj pretilih osoba, kao i sve veći broj osoba koje dožive duboku starost.

Smatra se da će broj oboljelih od dijabetesa narasti i do većih vrijednosti s obzirom na sve veći broj pretilih osoba. Statističke procjene će vjerojatno biti i manje nego stvarne brojke u budućnosti”, ističu istraživači.

Granične vrijednosti glukoze u krvi su:

  • šećer u krvi preko 10 mmol/L – kad je koncentracija glukoze u krvi iznad 10 mmol/L to označava blago povišenje iznad normalnih vrijednosti,
  • šećer u krvi iznad 15 mmol/L – razina šećera u krvi iznad 15 mmol/L u krvi znači da je nastupilo stanje hiperglikemije,
  • šećer u krvi preko 30 mmol/L – ova razina šećera u krvi smatra se vrlo visokom i opasnom, a može dovesti do nesvjestice ili šećerne kome.
Glukometar

Foto: Photospin

Hiperglikemija

Hiperglikemija je stanje povišene koncentracije glukoze u krvi.

Ako je razina šećera u krvi iznad 160180 mg/dl ili 15 mmol/L krvi nastupa stanje hiperglikemije i glukoza prelazi u mokraću. Tada osobi pojačano rade bubrezi kako bi razrijedili krv, a javlja se žeđ i učestala potreba za mokrenjem.

Simptomi se ne pojavljuju dok vrijednosti glukoze u krvi ne prijeđu 200 miligrama po litri krvi.

Šećer u krvi – simptomi:

Od hiperglikemije pate dijabetičari, ali ona se može razviti uslijed raznih bolesti, stresnih stanja i nezdravog načina života. Hiperglikemija posljedično dovodi do razvoja dijabetesa tipa II.

Uzroci hiperglikemije su najčešće:

Liječenje hiperglikemije uključuje:

  • svakodnevno vježbanje,
  • kontroliranje razine šećera u krvi,
  • pravilnu dijabetičku prehranu,
  • propisno uzimanje lijekova,
  • pravilno korištenje inzulina.

Prva pomoć kod hiperglikemije može biti:

  • inzulinska terapija,
  • zamjena elektrolita,
  • infuzijska zamjena tekućine i rehidracija organizma.

Više o hiperglikemiji pročitajte ovdje.

Inzulin

Foto: Photospin

Hipoglikemija

Hipoglikemija je stanje u kojem je razina glukoze u krvi nenormalno niska. Normalne vrijednosti šećera u krvi su od oko 70 do 110 miligrama po decilitru krvi, a sve ispod 70 mg/dl ili 3 mmol/L krvi označava stanje hipoglikemije. Najveći potrošač glukoze u krvi je mozak, a dugotrajna glad može dovesti do poremećaja moždane funkcije.

Hipoglikemija je česta nuspojava dijabetesa. 

Uzroci hipoglikemije su:

Simptomi hipoglikemije su:

Hipoglikemija kod djece i beba popraćena je i teškim disanjem i smanjenim apetitom. Dijagnosticira se testiranjem krvi i urina, a može se javljati povremeno ili uzastopno.

Za liječenje hipoglikemije je najvažnija prehrana. Ako često patite od hipoglikemije i osjećate se slabo kad ne jedete, nosite sa sobom bombončiće ili slatke snackove koje možete brzo pojesti. Takve namirnice se brzo razgrađuju i otpuštaju glukozu u tijelu.

Da je hipoglikemija pomalo zanemarena komplikacija, potvrđuje i studija indijskih znanstvenika i liječnika. Osim što donosi detaljan pregled toga kako hipoglikemija utječe na pojedine organe i psihološki sustav čovjeka, studija donosi i par važnih zaključaka.

 “Iako blaga hipoglikemija nije opasna, teški oblik hipoglikemije može biti opasan po život. Mnogi lijekovi kojima se služe dijabetičari mogu izazvati sniženje šećera u krvi što utječe na rad srca i krvnih žila. Treba doći do razvoja novih lijekova koji su još u fazi razvoja, a koji ne izazivaju pojavu hipoglikemije.

Tvari u lijekovima koji se danas koriste, a izazivaju hipoglikemiju, su inzulin, meglitinidi i sulfonilurea“, objašnjavaju indijski liječnici.

Više o hipoglikemiji pročitajte ovdje.

Izvori:

  1. Šećerna bolest. (2014) MSD - Medicinski priručnik za pacijente.
  2. When Your Blood Sugar Is Too High or Too Low (2018) WebMD.
  3. Grupa autora (2013) Hypoglycemia: The neglected complication. Indian J Endocrinol Metab. 17(5): 819–834.
    doi: 10.4103/2230-8210.117219.
  4. Pickering, D. i Mardsen, J. (2014) How to measure blood glucoseCommunity Eye Health. 27(87): 56–57. 
  5. Grupa autora (2004) Global prevalence of diabetes: estimates for the year 2000 and projections for 2030. Diabetes Care. 27(5):1047-53. 
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF
17-10-2018
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Ocjena članka:

4.20 / 5   5
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: normalna razina šećera u krvi nakon jela, secer u krvi preko 10, kontrola šećera u krvi, nivo secera u krvi nakon jela, koliki je normalni secer u krvi pre jela, koji je normalni secer kod djece, koja je granica secera za trudnice, jel opasan secer u krvi 20, vrijednosti šećera u krvi kod djece, detoksikacija I nagli skok secera u krvi,