Probadanje oko srca – stres i ostali uzroci, simptomi i dijagnoza, bolovi u srcu kod mladih

srce

Razna stanja mogu uzrokovati probadanje oko srca, ali u ovom članku posvetit ćemo se najčešćim kardiovaskularnim uzrocima

Ako Vas zanimaju ostali uzroci bolova u prsima, pročitajte više na sljedećem linku: Probadanje u prsima – najčešći uzroci i kako ih prepoznati

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u razvijenim zemljama, a bol u prsima glavni je simptom tih stanja.

Gdje se nalazi srce i kako funkcionira?

Srce je šuplji mišić veličine šake. Srce je smješteno u prsnom košu te je zaštićeno rebrima.

Srce je podijeljeno na dva dijela: desno srce i lijevo srce.

Funkcija srca (desne i lijeve strane) je mišićnim kontrakcijama pumpati krv u dva krvotoka:

  • mali krvotok (plućni krvotok) – krv koja je došla iz svih tkiva u ljudskom organizmu desno srce usmjerava prema plućima gdje se obogaćuje kisikom, a otpušta se ugljikov dioksid,
  • veliki krvotok (sistemski krvotok) – krv obogaćena kisikom se iz pluća vraća u  lijevo srce koje pumpa krv do svih tkiva ljudskog organizma.

S obzirom na to da je srce mišić koji kontinuirano radi od petog tjedna gestacije (dok smo još u majčinoj utrobi) do kraja života, ono troši jako puno energije i potrebna mu je konstantna opskrba kisikom i hranjivim tvarima.

Krvne žile koje hrane samo srce nazivaju se koronarne krvne žile, zato se i ishemijska bolest srca naziva još i koronarna bolest srcaa glavni simptom bolesti je probadanje oko srca i bol u prsima.

srce

Ateroskleroza koronarnih arterija – koronarna bolest srca

Začepljenje krvnih žila oko srca najčešće je uzrokovano aterosklerozom koronarnih arterija. Kada su koronarne krvne žile sužene, srce ne dobiva dovoljno kisika i to stvara bol i probadanje oko srca.

Ateroskleroza je bolest u kojoj dolazi do nakupljanja lipida (masnoća) na unutarnje stijenke arterija. Koronarne arterije glavno su mjesto aterosklerotske bolesti.

Začepljenje krvnih žila može biti:

  • stenoza krvne žile – krvne žile kojima je zbog nakupljenih masnoća smanjen promjer i otežan protok krvi,
  • okluzija krvne žile – potpuno začepljenje krvne žile, nema protoka krvi kroz krvnu žilu.

Rizični čimbenici za nastanak ateroskleroze su:

  • visok krvni tlak – hipertenzija,
  • visoke vrijednosti kolesterola – hiperkolesterolemija,
  • visoke vrijednosti triglicerida,
  • povišena razina lipoproteina niske gustoće (LDL),
  • snižena razina lipoproteina visoke gustoće (HDL),
  • koronarna bolest srca u obitelji,
  • pušenje,
  • dijabetes(šećerna bolest),
  • prekomjerna tjelesna težila i pretilost,
  • fizička neaktivnost,
  • stres.

Saznajte više: Ateroskleroza – uzroci, simptomi i liječenje

Aterosklerotski plakovi sužavaju krvne žile i smanjuju protok krvi kroz njih. Ako je protok krvi kroz krvne žile smanjen, tkivo više neće dobivati dovoljno kisika i hranjivih tvari da bi moglo normalno funkcionirati i nastaje ishemija. Pojam ishemija odnosi se na stanje pomanjkanja kisika.

Pri fizičkom radu srce radi više nego u mirovanju i potrebno mu je više kisika i hranjivih tvari. U početku bolesti, ishemija i simptomi (bolovi u prsnom košu) se javljaju upravo pri fizičkom radu.

Napredovanjem bolesti, ako se lumen arterije još više suzi, nastaju bolovi u prsima i pri manjim tjelesnim aktivnostima, a na kraju i u mirovanju.

Koronarna bolest srca obuhvaća dvije bolesti (ovisno o stupnju začepljenosti arterija):

Saznajte više: Začepljenje krvnih žila oko srca (koronarna bolest srca) – rizici, simptomi i liječenje

srce

Probadanje srca – simptomi

Iste simptome će dva različita čovjeka različito i opisati. Probadanje oko srca ljudi opisuju kao:

  • bol u prsima,
  • bolovi u lijevoj strani oko srca,
  • stezanje u prsima,
  • probadanje u prsima,
  • pritisak u prsima i nedostatak zraka,
  • peckanje u prsima,
  • bolovi u sredini prsnog koša,
  • bolovi ispod lijeve dojke,
  • peckanje i probadanje oko srca,
  • bolovi iza prsne kosti,
  • bolovi u lijevoj strani prsa,
  • pritisak u prsima,
  • bol u grudima,
  • stezanje oko srca,
  • žarenje u prsima,
  • bolovi na lijevoj strani ispod rebara,
  • bolovi oko srca,
  • stiskanje u prsima,
  • nelagoda u prsima,
  • tupa bol u prsima.

Sve ove izraze za bol koja je nastala kao posljedica koronarne bolesti srca, liječnici nazivaju jednim izrazom – stenokardija.

Stenokardija kod bolesnika koji boluju od angine pektoris ima točno određene karakteristike boli:

  • lokaciju (gdje boli?),
  • širenje (gdje se bol širi?),
  • jačinu boli (koliko boli?),
  • dužinu trajanja (koliko traje bol?),
  • čimbenicima koji ju potiču.

Tipično, glavne razlike između stabilne angine pektoris i srčanog udara su:

  • probadanje u prsima kod stabilne angine javlja se pri fizičkoj aktivnosti ili stresu (čimbenici koji je potiču) / kod infarkta miokarda bol u sredini prsnog koša se može javiti u bilo kojoj životnoj situaciji,
  • kod stabilne angine stezanje u prsima popušta mirovanjem ili primjenom nitroglicerina / kod infarkta miokarda pritisak u prsima ne popušta pri mirovanju ili na nitroglicerin,
  • probadanje u prsima na lijevoj strani kod stabilne angine traje manje od 15 minuta / bol oko srca kod infarkta miokarda može trajati puno duže,
  • osobe koje boluju od angine pektoris točno znaju gdje će ih boljeti i koliko jako, znaju koliko će to trajati i kako će zaustaviti bol (nitroglicerin i mirovanje) / kod infarkta miokarda nema pravila za probadanje u predjelu srca,
  • kod infarkta miokarda češći su i dodatni simptomi: mučnina i povraćanje, hladan znoj, osjećaj tjeskobe, opća slabost, lupanje srca, pritisak u prsima i nedostatak zraka, glad za zrakom – dispneja, zaduha.

Gdje boli srce?

Osim karakteristične boli u prsima (bolovi u sredini prsnog koša i probadanje u prsima na lijevoj strani, bol u prsnom košu) koja je već navedena, kod nekih bolesnika, probadanje oko srca proširit će se i na druge dijelove tijela.

Stenokardija se može širiti i uzrokovati:

  • bol u  lijevoj ruci i ramenu,
  • bol u lopatici i prsima,
  • bol u donjoj čeljusti,
  • bol u vratu,
  • bolovi u lijevom ramenu i vratu,
  • bol između lopatica,
  • bol u desnoj ruci,
  • bol u leđima,
  • bol u trbuhu,
  • bolovi u prsima i leđima.

stetoskop i srce

Probadanje oko srca – dijagnoza

Liječnika će zanimati odgovori na sljedeća pitanja:

  • Kada se bol javila? Jeste li obavljali fizički posao ili mirovali?
  • Jeste li bili pod velikim stresom u zadnjih nekoliko dana?
  • Je li se bol javila prvi put ili ste ju već nekad ranije iskusili?
  • Gdje se točno bol pojavljuje?
  • Je li se bol širila?
  • Na ljestvici od 1 do 10 kojom jačinom biste opisali bol?
  • Koliko je bol trajala?
  • Kako bi opisali karakter boli? (oštra probadajuća bol, tupa bol, osjećaj stezanja)
  • Povezujete li bol s nekim radnjama i situacijama? (npr. poslije jela, prilikom kašljanja…)
  • Koliko često ste imali slične tegobe?
  • Je li bol popustila mirovanjem?
  • Jeste li uzeli nitroglicerin? Ako da, je li bol popustila?
  • Jeste li primijetili osjećaj nedostatka zraka?
  • Jeste li osjećali mučninu?
  • Imate li žgaravicu?
  • Imate li povišenu tjelesnu temperaturu?
  • Jeste li primijetili kakve druge simptome?
  • Bolujete li od drugih bolesti?
  • Uzimate li kakve lijekove?

Nakon anamneze, liječnik će obaviti klinički pregled i ako sumnja na koronarnu bolest srca, poslati Vas specijalistu kardiologu i na neke pretrage:

  • EKG – elektrokardiogram,
  • krvne pretrage (masnoće u krvi, šećer u krvi, srčani enzimi, parametri upale),
  • RTG srca i pluća,
  • ultrazvuk srca,
  • ergometrija (test opterećenja) – dijagnoza stabilne angine,
  • koronarografija – najvažnija pretraga u dijagnostici koronarne bolesti srca, mogućnost liječenja prilikom koronarografije.

Saznajte više: Koronarografija – što očekivati i kako se pripremiti?

Bolovi u srcu kod mladih

Koronarna bolest srca bolest je srednje životne dobi i starijih jer su potrebne godine da bi masnoće suzile lumen krvne žile toliko da protok krvi ne bude dovoljan za normalnu funkciju srčanog mišića.

Bolovi u srcu kod mladih će češće biti uzrokovani drugim bolestima srca i to infektivne etiologije:

  • endokarditis – upala srčanih zalistaka, najčešće bakterijske etiologije. Simptomi endokarditisa su vrućica, peckanje i probadanje oko srca, opća slabost, šum na srcu, osip po koži (petehije), ubrzano lupanje srca.
  • miokarditis – upala srčanog mišića, najčešće virusne etiologije. Simptomi miokarditisa su bol u prsima, nepravilan rad srca, lupanje srca, a može se razviti i zatajenje srca,
  • perikarditis – upala srčane ovojnice, najčešće virusne etiologije. Simptomi perikarditisa su peckanje i probadanje oko srca, kratak dah, lupanje srca, opća slabost, mučnina, kašalj.

antistres loptica

Probadanje oko srca – stres

Jedan od rizičnih faktora za nastanak koronarne bolesti srca je i stres.  Razlikujemo iznenadni stres (npr. nesreća, gubitak voljene osobe) i kontinuirani stres.

Kontinuirani, svakodnevni stres (zbog nezadovoljstva na poslu, stalnih pritisaka obitelji, financijske i socijalne nesigurnosti, lošeg braka…) je posebno opasan jer može stvoriti brojne zdravstvene probleme, tzv. psihosomatsku bolest.

Neće svaka osoba s emocionalnim teškoćama razviti psihosomatsku bolest, to ovisi o nizu čimbenika okoline i naslijeđa.

Psihosomatske bolesti su velik problem današnjice jer stvaraju negativni začarani krug. Zbog velikog stresa ljudi dobiju bolest koja im onda pogoršava taj stres i stvara novi, a bolest ne prolazi na klasično liječenje.

Psihosomatske bolesti su bolesti psihogenog podrijetla koje stvaraju organska oštećenja. Psihosomatske bolesti uvjetovane su emocionalnim smetnjama, a  tjelesne promjene nastale zbog tih smetnji samo su popratni simptomi i fokusirajući se na liječenje samo tjelesnih oštećenja, ne možemo postići izlječenje.

Primjeri psihosomatskih bolesti:

  • glavobolja,
  • probadanje oko srca – stres,
  • pritisak u prsima i nedostatak zraka,
  • problemi s disanjem,
  • osjećaj slabosti,
  • problemi s mokraćnim sustavom,
  • bol u zglobovima,
  • čir na želucu ili dvanaesniku,
  • kronična konstipacija, zatvor,
  • proljevi,
  • slab apetit,
  • neredoviti menstrualni ciklusi,
  • dugotrajni umor.

Psihosomatske bolesti stvarne su bolesti i uzrokuju stvarne simptome. Pogrešno je misliti da osoba izmišlja simptome. Čir na želucu nastao zbog bakterije Helicobacter pylori ne razlikuje se puno od čira na želucu uzrokovanog stresom.

Doduše, često je jako teško postaviti dijagnozu ovog poremećaja jer i sami bolesnici osjećaju neugodu pri pomisli da je uzrok tegoba psihičke naravi. Toga u 21. stoljeću ne bi trebalo biti! Psihijatrija nije sram i nikako ne bi trebala biti stigma!

Ako ste u zadnjih nekoliko godina imali brojne fizičke patnje različitih organskih sustava, obavili različite pretrage i preglede kod specijalista i nigdje Vam nisu uspjeli postaviti točnu dijagnozu, postoji mogućnost da bolujete od psihosomatske bolesti. Nemojte se bojati i potražite jedinu pomoć koja može izliječiti uzrok problema, a ne samo simptom – savjet psihijatra.

Psihosomatski poremećaji liječi se psihofarmakoterapijski i psihoterapijski.

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   3
Facebooktwitterpinterestmail
28-11-2018
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: stezanje u prsima stres, žiganje srca, probadanje srce, probadanje oko srca stres, pritisak u prsima od src, peckanje oko srca, gubitak bliske osobe probadanje u srcu, grčevi oko srca, ziganje u srcu, bol srce,