Što uzrokuje inzulinsku rezistenciju? (2. dio)

inzulin

Inzulinska rezistencija je zapravo neosjetljivost stanica tijela na djelovanje inzulina. Posljedice su gubljenje funkcija u datom momentu. A to znači kad bi se nešto trebalo obaviti onda ne može!

Posljedice su pogubne za zdravlje i nažalost dalekosežne- što znači da će se dogoditi u budućnosti. Bolest s odgođenim ali sigurnim početkom djelovanja- ali ne zanemarujte odgodu – to može biti i za 3 dana i za 3 mjeseca i za 3 godine. U tom i jest problem što ne znamo.

Uzroci su mnogi, najčešće hranom isprovocirani. Među potajnim krivcima su meso, jaja i ribe.

Ima mnogo krivaca za oštećenje gušterače, a samo jedan od njih koje sam vidio u praksi je viroza crijeva. Što ako je virusni napad na crijeva izazvao oštećenje naše drage gušterače?

Kako?

Pa jednostavno iz razloga što su gušterača i naša crijeva vrlo, vrlo bliski susjedi- međaši… na žalost dijeli ih samo jedan tanki, vrlo tanki sloj stanica, a šverceru kao što je opaki virus i nije teško preći taj tanki sloj i napraviti nered u gušterači ili oko nje. Iz čiste obijesti!

A što ako konzumiramo hranu koja se u crijevima razgrađuje na toksične spojeve koji onda, onako, “omaškom”, “kao fol”, “slučajno”, “zapnu” u gušterači ili u blizini nje? Stvarajući upalu, žarište, požar koji se difuzno širi na okolna tkiva.

Tijelo – kao povezana cjelina raznih sistema i tekućina

To je nešto kao avion- 1000 i jedna žica, a sve u funkciji multifunkcionalnosti!

Zapamtite da tijelo nije niz 100% čvrstim nepropusnim zidom odvojenih dijelova, nego su ti dijelovi difuzno spojeni sistemom spojenih posuda. Tako da ponekad boli donji zub, a upala je u gornjem.. ili upaljen je gornji zub, a pokazuje se kao upala sinusa.

Čime su spojeni i kako komuniciraju?

Pa na više načina… Jedna od veza je krvotok, zatim živci i tekućine.

Stoga nije moguće liječiti npr. antibiotikom samo desni nožni palac, a bez da dio antibiotika ne završi i čitavom stopalu, ili u lijevom ramenu, jeziku ili uhu.

Jedna iznimka od ovog je mozak. On posjeduje jaku barijeru baš zbog takvih stvari i zbog zaštite. A to je krvno-moždana barijera. Na žalost, nju s lakoćom “preskače” alkohol, heroin i ostali opijati.

Inzulinska rezistencija – pokret otpora s potpuno krivim ciljem i ideologijom

Ali postoji drugi način na koji smo mogli završiti s visokim šećerom u krvi.

Što ako ima dovoljno inzulina, ali inzulin ne radi?

A šećer u krvi je i dalje visok?

Ključ je tu, ali nešto je zalijepljeno u bravi.

Naše mišićne stanice postaju otporne na djelovanje inzulina. To se zove inzulinska rezistencija.

Što to zapravo onemogućuje ulaz inzulina?

Masnoće. Zlobne. I to zasićene unutarstanične masti (lipidi). Detaljnije o tome sam pisao u članku o lipotoksičnosti i onom enzimu koji transportira masti- acil- transferazi.

No, masnoće iz krvi se mogu nakupljati unutar mišićnih stanica, a njihovom razgradnjom se stvaraju toksični proizvodi – ceramidi i slobodni radikali koji mogu blokirati i ometati proces djelovanja inzulina.

Dakle, bez obzira na to koliko inzulina imamo u našoj krvi, on nije mogao otvoriti vrata za Tetu Glukozu i razine šećera u krvi rastu ili ostaju visoke.

Ovaj mehanizam kojim loša masnoća uzrokuje inzulinsku rezistenciju nije bio poznat sve do razvoja Magnetske rezonancije – tehnike razvijene kako bi vidjeli što se događa u mišićima nakon što ljudima unesu mast infuzijom u krvotok.

Tako su otkrili da povišenje razine masnoća u krvi uzrokuje inzulinsku rezistenciju ometanjem (inhibicijom) transport glukoze u mišićima.

Inzulinska rezistencija – pokret otpora s brzim djelovanjem

To se može dogoditi u roku od tri sata. Jedan nagli porast masnoće može uzrokovati inzulinsku rezistenciju, obustaviti i ometati unos glukoze nakon samo 160 minuta.

Ista stvar se događa s tinejdžerima- dobnom skupinom koja je najviše podložna drastičnim promjenama u prehrani i prehrambenim pomodarstvom- jesti samo što je fino i što se reklamira.

Masnoća (zasićena) koju su unijeli infuzijom u njihov krvotok se nakuplja u mišićima i smanjuje njihovu osjetljivost na inzulin, što pokazuje da je povećana masnoća (zasićena) u krvi važan čimbenik otpornosti na inzulin.

A onda možete napraviti suprotan eksperiment.

Smanjite razinu loših masnoća u krvi ljudi i otpornost na inzulin pada.

Počistite loše masnoće u krvi i smanjit ćete visinu šećera u krvi. U prehrani pretjerano bogatoj lošim mastima, ketogenoj prehrani inzulin ne djeluje tako dobro kao kod uravnotežene prehrane. Naše tijelo pati pod terorom inzulinske rezistencije – pokretom otpora čiji je jedini smisao i cilj obustaviti ulaz glukoze u stanice i učiniti nas slabima i nemoćnima.

No, što je količina loših masti u našoj prehrani niža i niža to inzulin radi bolje i bolje.

Dovoljno jasan dokaz da tolerancija šećera čak i u zdravih osoba može biti smanjena primjenom nisko-ugljikohidratne dijete s visokim udjelom loših zasićenih masti.

Stoga možemo smanjiti otpornost na inzulin smanjivanjem unosa loših masnoća i kombiniranjem sa zdravim obrocima.

A za to treba znati koje su dobre a koje su loše masnoće i koji glikemijski indeks imaju pojedine namirnice, koje vitamine i minerale uzimati, kada i koliko.

Stvar nije jednostavna, ali je izvediva i moguća- traži disciplinu, dosljednost i znanje te prihvaćanje činjenica o hrani.

Inzulinska rezistencija – rezultat loše i masne politike pod nazivom “Lipotoksičnost”

Što je zapravo pjesnik time htio reći?

Razlikujte ta dva pojma- kad nastane lipotoksičnost (otrovanje stanica zasićenim mastima) tada je rezultat- posljedica tog otrovanja ne-osjetljivost stanica na inzulin bez obzira koliko ga ima.

Ona je zaista jako, jako loša podloga za mnoge bolesti od dijabetes do kancera, visokog tlaka i tko zna čega sve ne još! Branite se od te napasti raznovrsnom i kvalitetnom prehranom!

Na žalost, često ju možete vidjeti golim okom.. kada šećete gradom, pa sjednete malo u kafić na kavicu, kod sebe, ali i kod drugih- oni “mali” valoviti “pregibi” oko pojasa, rebara i trbuha, kad grudnjak jako stegne oko rebara, kad djevojke nose zapete traperice s golišavim pupkom, a trbuščić lagano pada preko traperica, kad sjednete, u narodu poznatiji pod simpatičnim imenima kao što su: “šlaufići”, “škemba”,”purđa”, “špekec”…itd.

Ako ste propustili, prvi dio ovog teksta možete pročitati ovdje.

Članak uređen:

Saznajte više o kolesterolu u sljedećim tekstovima:

Saznajte više o dijabetesu u sljedećim tekstovima:

Ocjenite članak

3.64 / 5   14

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Što uzrokuje inzulinsku rezistenciju? (2. dio)

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.