Ubod pčele ili ose – kako ublažiti reakciju?

ubod-pcele

Ubod pčele ili ose u većini slučajeva je samo neugodan, a kućno liječenje je sve što je potrebno kako bi se olakšala bol uboda. Ali, ako ste alergični na ubod pčele ili ose što može imati ozbiljnije reakcije tijela, tada je potrebno hitno liječenje.

Pčela i osa – ubod i uzroci 

Pčele su obično mirne i ne ubadaju osim ako nisu izazvane. Za pčele je karakterističan jedan ubod uz otpadanje žalca koji ostaje u rani. Putem tog žalca pčela ubrizgava otrov u kukce te ih ubija.

Zanimljivo je da prilikom uboda pčeli sa žalcem ispadne i dio utrobe te ona nakon par sati umire. Zbog toga pčele mogu ubosti samo jednom.

Nešto agresivnija vrsta pčela doselila se iz Južne Amerike. Njihov otrov nije puno drugačiji od otrova klasičnih pčela našeg podneblja, ali one napadaju u rojevima te uzrokuju 4 puta više smrtnih ishoda nego ugrizi zmija otrovnica.

Ose imaju svega nekoliko kukica te one nakon uboda ne ostaju u rani stoga osa može zadavati višestruke ubode. Otrov ose sadrži fosfolipaze, hijaluronidazu i protein antigen 5 koji spada u kategoriju najjačih alergena

Skupina znanstvenika Sveučilišta u Pekingu je 2015. godine proučavala finu tehniku i mehaniku koja stoji iza uboda kukaca. Studija je bila komparativna i uspoređivala je ubode pčela s ubodima osa.

 U svojim studijama znanstvenici iznose : “Iako se pčele i ose čine sličnima, postoje neke važne razlike. Pčela ima dlakavo tijelo i ravni abdomen, dok osa ima glatko tijelo s izraženijim bojama i zakrivljeni zadak. Zbog toga može jače ubadati i lakše se kretati prilikom uboda. Ipak, pčelinji žalac je teže izvaditi iz tijela od osinog zbog otvorenijih šiljaka koji se dublje zabijaju u kožu. Ova istraživanja su veoma važna i mogu poslužiti kao temelj istraživanjima novih kirurških iglica i ušica inspiriranih prirodom.” 

Više o tome pročitajte ovdje

Kako god ubod pčele ili ose može biti itekako opasan. Otrov pčele ili ose sadrži proteine koji utječu na stanice kože i imunološkog sustava, što uzrokuje crvenilo, bol i oteklinu oko područja uboda. Ponekad ubod pčele ili ose može izazvati ozbiljnije reakcije imunološkog sustava te je hitna medicinska pomoć neophodna. 

Dr. Buddy Marterre detaljno opisuje sastav pčelinjeg otrova.

Pčelinji otrov se pretežno sastoji od melitina, citolitičke molekule koja direktno uništava stanice. Osim toga, u otrovu se nalaze fosfolipazu A2, apamin, hijaluronidazu i druge. Sve ove molekule djeluju na cijepanje veznih proteina između stanica, širenje krvnih žila i otpuštanje histamina u krv. Histamin je molekula koja uzrokuje preosjetljivost imunološkog sustava te izaziva alergijske reakcije”, objašnjava dr. Marterre.

Kako izgleda osa, možete vidjeti na slici ispod. 

osa

Foto: Photospin

Simptomi uboda pčele ili ose

Ubod pčele ili ose može proizvesti različite reakcije, u rasponu od privremene boli i nelagode do teške alergijske reakcije. Također, nije nužno točno da vaše tijelo svaki puta nakon uboda pčele reagira jednako. Postoji raspon od blagih reakcija, preko umjerenih do teških alergijskih.

Lokalna reakcija na ubod pčele ili ose uključuje žarenje, prolaznu bol i svrbež s iritacijom oko mjesta uboda. Otok i eritem obično su najjači nakon 48 sati te mogu potrajati i tjedan dana, a mogu zahvatiti i cijeli ekstremitet

Neki od simptoma su:

  • Blaga reakcija – jaka, oštra bol na mjestu uboda, crvenilo na području uboda, blaga oteklina koja kod većine ljudi nestane u roku nekoliko sati, mala bijela točka gdje je pčela probušila kožu
  • Umjerena reakcija – ekstremno crvenilo na mjestu uboda, oteklina na mjestu uboda koja se postupno širi u narednim danima.
  • Teška alergijska reakcija – zahtijeva hitno liječenje jer može uzrokovati anafilaksiju koju možete prepoznati ako se jave ovi znakovi: kožne reakcije kao što su osip i svrbež, blijeda koža, oticanje grla i jezika, slabost, ubrzani puls, mučnina, povraćanje, proljev, vrtoglavica ili nesvjestica

Kod višestrukih uboda pčele ili ose akumulacija otrova može izazvati toksične reakcije i osjećat ćete se prilično loše, a to stanje može biti popraćeno grčevima, temperaturom, vrtoglavicom, mučninom i nesvjesticom.

Višestruki ubodi mogu biti hitan slučaj kod djece, starijih osoba i osoba koje imaju problema sa srcem i disanjem.

Liječenje uboda pčele ili ose

Za obične ubode pčele ili ose koji ne uzrokuju alergijsku reakciju, kućno liječenje je dovoljno. Višestruki ubodi ili alergijska reakcija, s druge strane, mogu biti hitni slučajevi koji zahtijevaju hitno liječenje.

Prilikom uboda pčela pušta žalac u kožu. Žalac je bolje otkloniti nježnim grebanjem ili struganjem nego izvlačenjem pincetom. Čupanje pincetom može unijeti dodatni otrov u tijelo.

Područje uboda operite vodom i blagim sapunom. Zatim nanesite hladne obloge ili led koji će pomoći u ublažavanju boli i smanjenju oteklina. Na mjesto uboda možete staviti i kockicu leda.

Pri umjerenim reakcijama postupak je isti, ali se preporučuje i losion za ublažavanje crvenila, svrbeža i oticanja područja gdje je nastao ubod. Za liječenje se koriste i kreme koje su kombinacija antihistaminika, analgetika i kortikosteroida. 

Pojedinci koji su alergični na ubod pčele ili ose, uvijek bi sa sobom trebali nositi pribor s antihistaminskim tabletama i pripremljenom štrcaljkom s adrenalinom koja zaustavlja anafilaktičke reakcije.

Kako izgleda pčela pogledajte na slici ispod i primijetite da se dosta razlikuje od ose. 

pcela

Foto: Photospin

Ponekad se u liječenju koristi metoda desenzibilizacije koja sprječava teže alergijske reakcije u budućnosti. Desenzibilizacija podrazumijeva izlaganje tijela malim količinama tvari koje uzrokuju alergijski odgovor sve dok se taj odgovor ne promijeni. 

Specifična imunoterapija ili hiposenzibilacija se provodi kod pacijenata koji su teže reagirali na ubode kukaca te im je u krvi nađena povećana koncentracija IgE protutijela. Pacijentu se postepeno ubrizgavaju alergeni, tvari iz kukčevog otrova. 

Nakon početne imunoterapije doze održavanja potrebne su tri do pet godina. Nakon dvije godine ovakvog pristupa šanse od 50 % smanjene su na 10% za nastanak anafilaksije. 

Za razliku od pčela, ose ne ostavljaju žalac u koži, te mogu ubosti nekoliko puta. One su često agresivne i sadrže kemijski aktivnije tvari, a alergijske reakcije su teže i najčešće se javljaju nakon dva do tri uboda

Tijekom anafilaktičkog napada, hitna medicinska pomoć je potrebna jer alergijska reakcija može dovesti do prestanka disanja te zatajenja srca. Liječnik će primijeniti terapiju kisikom kako bi olakšao bolesnikovo disanje, antihistaminike ili kortikosteroide, a u najtežim slučajevima će koristiti i adrenalin.

Prirodno liječenje

Mjesto uboda možete dezinficirati tako što ćete na mjesto uboda utrljati limun, list rajčice, voćni ocat ili sok crvenog luka. 

  • na mjesto uboda stavljajte obloge namočene slanom vodom kako bi se spriječilo oticanje, također su preporučljivi i oblozi od crvenog luka, češnjaka i hrena,
  • ako je mjesto uboda pobijelilo možete utrljati poriluk,
  • kod uboda ose pomoći će vam vinski ocat i limunov sok, a kod uboda pčele razblaženi amonijak i soda bikarbona,
  • oblozi od nevena, majčine dušice i trputca trebali bi pomoći u zacjeljivanju rane. 

Ako niste sigurni o ubodu kojeg kukca se radi, ne radite ništa na svoju ruku jer bi to dodatno moglo pogoršati reakciju. Za sve upite se javite nadležnom liječniku ili hitnoj medicinskoj službi.

Kako biste izbjegli ubode kukaca, a posebno pčela i osa, pridržavajte se nekih općih smjernica:

  • ako vidite kukca koji leti oko vas nemojte naglo mahati rukama ili ga napadati jer se većina kukaca služi ubodima kao mjerama samoobrane,
  • prozore i ulazna vrata doma zaštitite mrežama, posebno u ljetno doba,
  • ako idete u prirodu nemojte nositi jarke i upečatljive boje te nosite odgovarajuću zaštitnu odjeću i obuću,
  • zatvarajte kante za smeće i pokrijte hranu ostavljenu na otvorenom,
  • kad idete u prirodu nemojte koristiti parfeme, slatke losione i mirisnu šminku. 

Bitno je napomenuti da anafilaktički šok ne nastaje prilikom prvog dodira s antigenom, već prilikom drugog. Što znači npr. ako vas je jednom u životu ubola pčela i nije došlo do teške alergijske reakcije (anafilaksije), ne mora značiti da ste sigurni prilikom drugog uboda ili da niste alergični na pčelinji otrov

Izvori:

  1. Tudorić, N. (2009) Alergije na ubod insekata. Živjeti s alergijama
  2. Ubodi pčele, ose, stršljena i mrava. (2014) MSD - Medicinski priručnik za pacijente
  3. Przybilla, B. i Ruëff, F. (2012) Insect Stings: Clinical Features and Management. Dtsch Arztebl Int. 109(13): 238–248. doi:  10.3238/arztebl.2012.0238.
  4. Grupa autora (2015) Structures, properties, and functions of the stings of honey bees and paper wasps: a comparative study. Biol Open. 4(7): 921–928. doi: 10.1242/bio.012195.
  5. Marterre, B. Bee Stings. Immunology, Allergy and Treatments
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

4.25 / 5   69
Facebooktwitterpinterestmail
17-10-2018
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: Ubod pcele, ubod ose, ujed pčele, ubod pcele otok, ubod pčele oteklina, ubod ose oteklina, ujed ose, ubod pcele lijek, ubod ose liječenje, ugriz pcele,