Zašto se neki pretjerano brinu oko pandemije dok drugi ignoriraju situaciju?

COVID

Koronavirus je zasigurno kod svakoga od nas izazvao neku vrstu brige i tjeskobe. Bilo kakva prijetnja zdravlju predstavlja stres, a način suočavanja sa stresom ovisi o pojedincu. Dok neki razviju još veći strah i neobična ponašanja kojima pokušavaju kontrolirati situaciju, neki će na sve reagirati naizgled vrlo opušteno, kao da se ništa ne događa.

Suočavanje sa strahom i stresom je kod svakoga drugačije, stoga svakako treba imati na umu da su podrška i pomoć u ovoj situaciji potrebne svima, bilo zbog brige oko samoga virusa, gubitka posla ili egzistencije u gospodarskoj krizi koja nas čeka.

Pandemija
Foto: Photo Secrets

Psihologija straha

Ono što je očito u cijeloj ovoj situaciji jest činjenica da koronavirus ipak nije virus kao što je sezonska gripa iako su mnogi to tvrdili. U pitanju je opasniji virus koji je još uvijek nedovoljno istražen, koji najčešće uzrokuje smrtnost kod određenih rizičnih skupina i koji se širi brzo. U tim okolnostima, razumljivo je da su ljudi uplašeni. Iako trenutno ne postoji lijek za ovaj virus, prenošenje zaraze je moguće usporiti pridržavanjem određenih mjera opreza. Srećom, većina zaraženih pojedinaca ima blaže simptome koje je moguće liječiti od kuće, a kod nekih se simptomi uopće ne razviju. Unatoč tome, svjetska ekonomija se ruši, ljudi ostaju bez posla, a nekolicina njih panično kupuje zalihe hrane i maski za lice. Zašto se to događa?

Odgovor se može pronaći u psihologiji straha koja naglašava da je do toga došlo zbog „kombinacije pogrešno kalibriranih emocija i ograničenog znanja.“ Što je izvor straha nepoznatiji, time je i sama percipirana prijetnja veća. Upravo zato smo podložniji prihvaćanju lažnih tvrdnji te širenju dezinformacija pojačavajući tako globalni strah. Više o psihologiji straha i heuristikama dostupnosti zbog kojih smo pali pod utjecaj nepouzdanih medija te pretjeranoj brizi i panici oko koronavirusa pročitajte ovdje.

Različite reakcije na stres – briga ili ignoriranje?

Stres kod svakoga od nas izaziva drugačije reakcije. Neke su sasvim razumljive i očekivane, dok je neke jako teško protumačiti i shvatiti. Profesor psihijatrije i utemeljitelj istanbulskog Centra za istraživanje i terapiju ponašanja, Metin Başoğlu, godinama je proučavao emocionalni i bihevioralni odgovor osoba koje su preživjele veliki potres koji je pogodio Tursku 1999. godine. Pritom je stradalo skoro 18 tisuća, a ozlijedilo se preko 40 tisuća ljudi. Başoğlu kaže da su mnogi preživjeli odbili vratiti se svojim kućama iako su bile sigurnije od kampova na otvorenom u kojima su tada privremeno boravili.

No, njegov tim je došao do zaključka da će poticanje ljudi na povratak kućama dovesti do bržeg oporavka. Tako su razvili metodu suočavanja s posttraumatskim stresom koja se rodila iz opažanja ponašanja ljudi. Naime, izlaganje izvoru stresa može stvoriti osjećaj kontrole nad njim. U vezi cijele ove pandemije, u kojoj su rizici također nepredvidivi i neizvjesni, jasno je da ne možete kontrolirati svaki pojedinačni rizik koji se pojavljuje u svakodnevici, a da istodobno vodite smislen, razuman i produktivan život. Međutim, opsežno i nerealno izbjegavanje bilo kakvog izvora stresa nikako nije kompatibilno s preživljavanjem.

Da stvar bude jasnija iz navedenog primjera, ekstremne reakcije na stres nikako ne mogu pomoći u njegovom rješavanju. Bilo da vas je strah potpuno paralizirao ili da ignoriranjem ugrožavate i sebe i druge, nećete puno toga postići kako biste očuvali svoje zdravlje – i psihičko i fizičko. Iako mnogi psiholozi naglašavaju da je u ovoj situaciji teško, ali nužno maksimalno zaštititi i sačuvati mentalno zdravlje, očigledno je da ćemo iz ove cijele pandemije izaći kao drugačiji ljudi. No, to i dalje ne znači da se možete ponašati kao i dosad jer ovo vrijeme traži neke nove obrasce ponašanja koji će smanjiti rizik od zaraze koronavirusom.

Koronavirus
Foto: Photo Secrets

Zašto neki ljudi ignoriraju pandemiju uzrokovanu koronavirusom?

Iako vam se čini da se neki ljudi ponašaju neodgovorno i smatraju da je sve ovo izmišljeno, činjenica je da se i oni sami na taj način suočavaju s određenom vrstom zabrinutosti koja se pojavila. Možda nisu previše zabrinuti oko koronavirusa, ali nemoguće je da život u karanteni i preživljavanje u nadolazećoj gospodarskoj krizi kod nekoga ne izazivaju stres u većoj ili manjoj mjeri. Mnogi ljudi na životne stresore reagiraju ignoriranjem. Iako se na prvi pogled čine ležerni i opušteni, zašto takav način suočavanja sa stresom ipak nije poželjan?

Razlog leži u gomilanju emocija. Naime, svaki stres (koliko god on na trenutke izgledao neprimjetan) izaziva određene negativne emocije pod utjecajem hormona stresa (kortizola) koje se na neki način moraju osloboditi. Najzdraviji način rješavanja takvih potisnutih emocija je razgovor s bliskom osobom koja će nas moći saslušati i razumjeti, no kod ljudi koji sve rješavaju  ignoriranjem do toga ne može doći. Tako negativne emocije ostaju u njima, utječu na brojne fiziološke promjene u organizmu (između ostalog i narušavaju imunološki odgovor na virus) te mogu dovesti do tolike nesposobnosti za nošenje sa stresom u budućnosti i razviti pasivnu agresiju.

Stres nije nešto što samo dođe i prođe. On na nas utječe na različite nevidljive načine kojih postanemo svjesni najčešće prekasno. Ignoriranjem problema, koji je u ovom slučaju svjetskih razmjera, možemo u vlastitom organizmu stvoriti kontraefekt. Iako se želimo ponašati na najnormalniji mogući način, kao da se ništa nije dogodilo, vanjske okolnosti nam to ne dozvoljavaju. Provođenje mjera opreza se uočava na svakom uglu što znači da ih je nemoguće trajno ignorirati. Da stvar bude još opasnija, osim stresa kojega ne rješavate, dovodite i sebe i druge u veliki rizik od zaraze. Stoga, racionalnim i promišljenim postupcima zaštitite svoje psihičko, ali i fizičko zdravlje. Postavite si sljedećih nekoliko pitanja preporučenih od strane stručnjaka za mentalno zdravlje kako biste to postigli:

  • Koja su ponašanja kojima uspješno mogu doprinijeti smanjivanju rizika i širenju zaraze?
  • Koja su to ponašanja kojima mogu zaštititi sebe, ali i druge ljude?
  • Koriste li mi ta takva ponašanja? Kako pomažu? Činim li time dobro sebi i drugima?
COVID-19
Foto: Photo Secrets

Kako potaknuti pojedince na odgovorno ponašanje?

Poznati psihoterapeuti navode da je ljude koji ignoriraju trenutnu situaciju potrebno jako dobro slušati. Bitno je otkriti što se s njima događa i koja se briga krije „iza kulisa“. Obično se tu krije razlog zbog kojega ignoriraju situaciju, a zapravo su možda više zabrinuti za financije i egzistenciju nakon pandemije. Ako se odlučite na raspravljanje s njima, nećete puno toga postići. Vikanje i pametovanje ne dolazi u obzir jer nikome neće pomoći.

Općenito je javnost potrebno bolje upoznati s biološkom pozadinom samoga virusa. Iako ima još nekih neistraženih stvari, dosta toga se ipak već može zaključiti na temelju dosadašnjih slučajeva. I oni koji pretjerano brinu, ali i oni koji ignoriraju situaciju, sve mogu bolje razumjeti sagledavanjem činjenica iz svih perspektiva. Uz to, bitno je pružiti podršku onima koji su pod većim strahom i zabrinutošću te poticati optimizam ali bez negiranja realnih rizika.

Važno je prihvatiti da ne reagiramo svi jednako i da je svakome njegov strah realan. Nikoga ne treba osuđivati ili podcjenjivati jer se svatko od nas trenutno bori s brojnim problemima i nikome nije lako. U ovoj situaciji je bitno ostati čovjek, ne upirati prstom u druge i ne tražiti krivca za ono što nam se događa. Sebe ćete najbolje zaštititi pojačanim higijenskim mjerama i održavanjem socijalne distance. Svojim primjerom potaknite i druge na takvo ponašanje, ali ne zaboravite – cilj socijalnog distanciranja nije usamljenost već fizička udaljenost. To znači da smo svi zajedno u ovome i da trebamo jedni druge više nego ikad kako bismo ostali smireni i optimistični.

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.

Članak uređen:

Ocjenite članak

4 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Zašto se neki pretjerano brinu oko pandemije dok drugi ignoriraju situaciju?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje
  1. ni u jednom trenutku se nisam zabrinula zbog virusa, ne nosim masku niti dezinficiram ruke. takoder nemam nikakve psihicke posljedice. jedino me brine kakve ce biti posljedice na ljude i ekonomiju zbog ove pandemijske lazi.