Vodič kroz Budizam- Buda, Bog, meditacija

Religija je duboko usađena u našu kulturu i religijske zajednice nas indoktriniraju još kao malu djecu. Upravo zato je teško biti objektivan pri raspravi o religiji. U nastavku donosim par interesantnih detalja o budizmu koji je vrlo često krivo interpretiran.

Prvo da nešto definiramo- nije svaka religija ujedno i vjera. Religija koja traži “slijepo” vjerovanje, vjerovanje u kojem nema propitivanja nego se traži vjera na temelju “višeg autoriteta”, nečega što je netko drugi rekao ili napisao- to je takva religija je i vjera. Religija koja to ne traži nije “vjera”. Budizam je religija, ali nije vjera.

Odrednice Budizma i usporedba s religijama nastalim na bliskom istoku

U nastavku ćemo iznijeti par zanimljivih detalja o budizmu. Glavna odrednica budizma, po mišljenju autora, je da budizam od vas ne traži da vjerujete u išta. Upravo zato tradicionalno skeptični zapadnjaci lako prihvaćaju budizam.

Vjera je i dalje korisna, međutim to je drugi tip vjere od onog koji poznajemo u kršćanstvu, islamu i judaizmu. Najlakše ćemo poželjan tip vjere opisati kao vjeru koja proizlazi iz znatiželje i logike. Zamislite znanstvenika koji se sprema posvetiti istraživanju. On postavlja hipotezu te kaže “Ok, sada ću posvetiti 3 mjeseca svojeg vremena kako bih istražio hipotezu. Nakon 3 mjeseca ću donijeti zaključak vrijedi li ona ili ne”. Tu znanstvenik kreće od vjere u hipotezu, ali isto tako ima i dozu skepse te će nakon određenog vremena pratiti rezultate i vidjeti je li hipoteza bila ispravna. To je tip vjere koji viđamo u budizmu.

Postoji Budino učenje (hipoteza). U drugom članku smo obradili centralno učenje o 4 plemenite istine. Ako nam učenje ima smisla prihvaćamo ga na određeno vrijeme te testiramo. Kako testiramo? Kroz alat koji nam Buda daje, meditaciju. Nakon nekog vremena, ako kroz meditaciju utvrdimo vjerodostojnost učenja prelazimo na dublja/ suptilnija učenja i ponavljamo proces. U nekom trenutku se vjera u Budu i njegova učenja toliko pojača da naša prvobitna vjera prerasta u uvjerenje temeljeno na vlastitom iskustvu.

Zašto u budističkim zemljama skoro da i nema vjerskog nasilja?

Upravo zbog nedostatka “slijepe” vjere, one u kojoj sadržaj “svete” knjige uzimamo zdravo za gotovo i ne propitujemo. U budizmu skoro da i nema radikalizma, terorizma i vjerskog nasilja (s iznimkom nekih incidenata na Sri Lanci).

Je li Buda bog ili Bogov izaslanik?

Buda kao začetnik budizma nije niti Bog niti izaslanik ili glasnogovornik Boga. Rodio se kao princ Gautama i bio je u mladosti suočen sa svim problemima koji muče i nas ostale.

Vjeruju li budisti u boga?

Buda se po tom pitanju izjasnio rekavši da u našem životu postoje važnije stvari od filozofskih rasprava o Bogu. A bilo kakve rasprave o bogu mogu biti samo filozofske. Budino učenje počiva na uzrocima i posljedicama. Našu sudbinu će odrediti naši postupci i nije moguća intervencija više sile (boga) koja bi utjecala na našu budućnost. Tu vidimo veliki odmak od bliskoistočnih religija poput kršćanstva koje zagovaraju da naša sudbina nije isključivo u našim rukama što je vjerojatno ugodnije za čuti. U Budinim govorima nije bilo misticizma i skrivenih poruka.

Buda je poticao  moral i altruizam te nudio meditaciju kao sredstvo za jačanje uma.

Što je Buda podučavao?

Postoje sačuvani spisi Budinih učenja (Tripitaka). Učenja su se prvo oralno prenosila, a parsto godina nakon toga se prvi puta i zapisala. Njegova učenja počinju s 4 plemenite istine. 4 istine prvo treba usvojiti u teoriji, a zatim i na dubljoj, eksperimentalnoj, razini.

Budizam

Često pitanje koje čujemo je “Postoji li u budizmu raj i pakao?”. Odgovor je DA. S dodatkom da se i raj i pakao stvaraju u našem umu, a ne u okolini. Da bismo došli u raj ne trebamo prvo umrijeti, a isto vrijedi i za pakao.

Priča iz zen budizma o znatiželjnom samuraju dobro ilustrira zen-budistički pogled na pakao i raj:

Mladi samuraj susreo je starog redovnika. Nakon što mu je propisno iskazao poštovanje priupitao ga je: Redovniče, recite mi, kako izgleda pakao i kako izgleda raj.
Redovnik mu je odgovorio: Gledaj ti priglupi samuraju, nemam ja vremena da ga trošim na tebe, odlazi od mene.
Samuraj, čuvši ovaj odgovor pobjesni i izvuče sablju spreman da napadne redovnika.
Prije nego ga je napao redovnik mu se obrati: Vidiš samuraju, ovo sada je za mene pakao.
Samuraj se zamisli i shvati te kaže: Oprostite mi što sam ovako postupio. Objasnili ste mi što je pakao i ja sada to razumijem. Hvala vam.
Redovnik mu tada odgovori: Vidiš samuraju, ovo sada je za mene raj.

Buda ima ulogu učitelja, a ne spasitelja. On nas ne može spasiti iz našeg vlastitog pakla, ali nam može pokazati put kojim trebamo hodati. Kako daleko ćemo doći ovisi o nama samima. Ovisi o tome koliko smo strpljivi, energični i koncentrirani.

Da bi se taj put prohodao potrebno je vježbati um. Baš kao što vrhunski atletičar mora svaki dan trčati i vježbati, tako onaj koji je “na putu” mora svaki dan vježbati um. Mišići upornom vježbom postaju jači, a um upornom meditacijom postaje koncentriraniji. Zato je meditacija prijeko potrebna da bi se um prvo ukrotio, a zatim i korisno upotrijebio.

Kada atletičar ima kondiciju i jake mišiće spreman je za natjecanje. Isto tako je um koji je u stanju biti dugo i čvrsto koncentriran spreman za natjecanje. A s kime se um natječe? Sa samim sobom. Ali o tome drugom prilikom.

Kako postati budist?

Religije obično imaju svoju svetu knjigu, kršćanima je to Biblija, židovima Tora, muslimanima Kuran. Budisti imaju Tripitaku. Tripitaka ima puno engleskih prijevoda. Hrvatski zasad ne postoji. Budistu su učenja bitna, ali meditacija je glavno sredstvo traženja dubljih odgovora. Svi odgovori kriju se u nama, a potrebno je naučiti jezik kojih ćemo ih pronaći, potrebno je naučiti meditirati.

Da biste postali budist ne trebate proći neki sveti obred. Dovoljno je prigrliti 5 pravila po kojima žive budisti, a koja osiguravaju moralan život.

Ta pravila su:

  • Poštovat ću život, neću ubijati (čak ni sitne životinje poput insekata)
  • Poštovat ću tuđe vlasništvo i neću krasti
  • Neću bludničiti
  • Lijepo ću se izražavati, neću lagati, tračati, derati se na druge i slično
  • Neću trovati svoj um alkoholom i drogama

Ako ćete paziti na ova pravila ona će zauzvrat paziti na vas. Osjećat ćete se dobro, a vaši odnosi s drugima će se popraviti. Zašto? Zato što će se drugi osjećati sigurno u vašoj okolini.

Smjerovi u budizmu

Dva su glavna smjera:

  • theravada budizam – konzervativniji u smislu da se prakticira jednako kao i prije 2 500 godina, u vrijeme Bude- prakticira se u Sri Lanki, Burmi, Tajlandu i Kambodži
  • mahayana budizam – liberalniji – nešto se nadodalo na originalna Budina učenja
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

4.27 / 5   15
Facebooktwitterpinterestmail
21-02-2019
Foto: Photospin
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: budizam, buda, budizam knjiga, četiri plemenite istine, buda bog hrane, 4plemenite istine, buda moral, znak za budizam, budisti, budisti hrana,