Tehnike učenja – kako uspješno učiti i pamtiti?

Tehnike-učenja

Bilo da morate učiti za ispit, želite usavršiti novi strani jezik, zapamtiti nečiji telefonski broj ili adresu – tehnike učenja i pamćenja vam uvijek mogu biti od koristi.

Nažalost, u mnogim školama nas ne uče korisnim tehnikama učenja koje bi nam posebno bilo korisne kod usvajanja i pamćenja velikog broj različitih informacija. No, ako želite ojačati svoje sposobnosti učenja i pamćenja, sve što trebate napraviti jest isprobati nekoliko korisnih tehnika i strategija učenja i pamćenja koje vam mogu olakšati život, a neke od njih možete saznati u nastavku članka.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Tehnike-učenja-i-pamćenja
Foto: Photosecrets

Kako učimo i pamtimo?

Učenje i pamćenje su dva međusobno povezana psihička procesa. U osnovi postoje tri stupnja ili koraka koja su nam potrebna kako bismo neki sadržaj usvojili: kodiranje, pohranjivanje i ponovno pozivanje.

Kodiranje je prvi korak, a odnosi se na sve ono što primjećujemo, bilo da pokušavamo usvojiti neke nove informacije ili svjesno percipiramo neke druge osjetne detalje (npr. zvukove, slike itd.). Istraživanja sugeriraju da stvari najbolje učimo i pamtimo kada njihovo značenje povežemo s određenim simbolima ili stvarima koje već otprije znamo.

Svi ti mali komadići informacija pohranjuju se u različita područja mozga, a neuroni u živčanom sustavu prenose signale jedni drugima o onome što su opazili gradeći privremene ili dugotrajne veze. Neuroznanstvenici smatraju da je ta neuronska aktivnost i snaga ono što se zove sjećanje.

Postoje dvije vrste pamćenja, a to su kratkoročno i dugoročno pamćenje. Kratkoročno ili radno pamćenje odnosi se na situacije kada mozak privremeno pohranjuje informacije prije nego što ih odbaci ili prebaci u dugoročno pamćenje. Dugoročno pamćenje odnosi se na one informacije koje zadržavamo u sjećanju duže, odnosno nekoliko godina ili čak zauvijek. Obje vrste pamćenja mogu s godinama slabiti zato što mozak gubi živčane stanice ključne za veze među neuronima koji se odnose na pamćenje. Međutim, ako biste htjeli ostati „mentalno oštri“, isprobajte neke vježbe za trening mozga kako ne biste imali problema s gubitkom određenih sposobnosti, a više o njima saznajte ovdje.

Konačno, ponovnim prizivanjem određenih informacija, mozak ponovno pregledava živčane veze stvorene u onom trenutku kada je memorija formirana te ih pokušava reproducirati. Ponovno pozivanje informacija pomaže u jačanju tih veza i sjećanja zbog čega tehnike pomoću pregledavanja starih bilješki mogu pomoći zadržati određene podatke.

Sjećanja se ne zamrzavaju s vremenom što znači da učenjem novih informacija možemo stvoriti nove dijelove u sjećanju. Upravo zato znanstvenici ističu kako je sjećanje posljedica kreativne reimaginacije, odnosno da ljudi često mogu imati lažna sjećanja ili da se njihova sjećanja na određene događaje mogu promijeniti zbog konstantnog usvajanja novih informacija.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Učenje
Foto: Photosecrets

Tehnike učenja i pamćenja

Zahvaljujući dosadašnjim znanstvenim istraživanjima, razvile su se brojne tehnike učenja i pamćenja koje mogu svakome biti od koristi bilo da se pripremate za ispit na fakultetu ili trebate zapamtiti nečiju adresu. S obzirom na to da je svatko od nas jedinstven, vrlo vjerojatno ćete se morati potruditi i isprobati nekoliko tehnika prije nego otkrijete koja je za vas najučinkovitija.

1. Vizualizacija

Vizualizacija je ključna vještina kada su u pitanju učenje i pamćenje. Imena i brojeve je ponekad teško zapamtiti jer su apstraktni, a naš mozak lakše pohranjuje i u sjećanje poziva slike. Primjerice, kada vam se netko predstavi i kaže svoje ime, obično zaboravite kako se zove. No, da biste to spriječili, pokušajte se sjetiti tko se još u vašem životu tako zove te zamislite tu osobu.

Druga opcija je povezati ime s nekim objektom. Ako se netko zove „Zvonimir“, možete zamisliti sliku zvona. Slike koje ćete iskoristiti za vizualizaciju određenih informacija ovise o vašim preferencijama, ali uvelike mogu pomoći u stvaranju čvrstih neuronskih veza zbog kojih nećete svaki put zaboraviti kako se zove osoba koja vam se upravo predstavila.

Ako se potrudite i stvorite čim živopisnije slike uz korištenje više osjetilnih podataka, lakše ćete usvojiti potrebne informacije. Primjerice, osim vizualizacije zvona možete zamisliti i zvuk zvona kako biste zapamtili Zvonimirovo ime.

Bilješke
Foto: Photosecrets

2. Zapisujte

Vjerojatnije ćete se sjećati bilješki koje zapišete ručno od onih koje ste natipkali na računalu. Postoji nekoliko razloga za to. Naime, fizički čin pisanja stimulira stanice u mozgu koje se nazivaju retikularni aktivacijski sustav (RAS) koji svojom aktivacijom pridaje više pozornosti onome što trenutno radimo. Kada pišete rukom, mozak je aktivniji u formiranju svakog slova u usporedbi s tipkanjem na tipkovnici na kojoj je svako slovo predstavljeno identičnim tipkama.

Istraživanja su također pokazala da dok neke informacije upisujemo na računalo, skloni smo doslovnom pisanju onoga što prepisujemo. No, dok ručno zapisujemo određene informacije, skloni smo preoblikovanju određenih riječi i rečenica kako bi nam bilo lakše zapisati, naučiti i zapamtiti, a to je ujedno aktivniji oblik učenja.

3. Podijelite svoje znanje s drugima

Najbolji način učenja nekih informacija je dijeljenje tih informacija s drugima. Brojna istraživanja su pokazala da studenti najbrže i najjednostavnije uče za ispite kada podučavaju ili objašnjavaju drugima ono što su naučili. Pripremajući se za ispit na taj način, studenti organiziraju svoje znanje, strukturiraju naučene informacije te poboljšavaju vlastito razumijevanje i sjećanje tih informacija.

Stoga se preporučuje zajedničko učenje, ali tek nakon individualnog svladavanja sadržaja. Ponavljanje s prijateljima prije ispita može uvelike olakšati pamćenje i prisjećanje određenih informacija, a pritom je zabavno i zanimljivo.

Zajedničko-učenje
Foto: Photosecrets

4. Promijenite životni stil

Iako se učenje i pamćenje ubrajaju u psihičke procese, njihovo funkcioniranje se ne može i ne smije odvojiti od fizičkih procesa. Istraživanja su pokazala da zdravim životnim stilom možete uvelike utjecati na poboljšanje sposobnosti učenja i pamćenja.

Primjerice, ljudi koji su spavali osam sati nakon učenja novih lica i imena bolje su uspjeli zapamtiti te informacije od onih koji nisu dobili priliku za spavanje. Spavanje nam pomaže u boljem pronalaženju informacija u sjećanju te štiti mozak od zaboravljanja. Drugim riječima, spavanje resetira mozak i ključan je za učenje i pamćenje. Nedostatak sna može utjecati na probleme u neurološkoj aktivnosti tako da se nova sjećanja ne mogu sačuvati. Stoga – naspavajte se!

Uz san je ključna i tjelovježba. Mozak se oslanja na kisik kako bi pravilno funkcionirao, a da biste dobili taj kisik, potreban je zdrav dotok krvi bogate kisikom u mozak. Vježba poboljšava dotok krvi u mozak, a aerobna tjelovježba (npr. trčanje) povezana je s uspješnijim pamćenjem. Takva tjelovježba pokreće visoku razinu proteina zvanog katepsin B koji putuje u mozak kako bi pokrenuo rast neurona i stvaranje novih veza u hipokampusu, području mozga za kojega se smatra da je ključno za pamćenje. Istraživanja su pokazala da su osobe s najvećim porastom katepsina B nakon fizičke aktivnosti uspješnije pamtile od onih koje nisu vježbale. Međutim, znanstvenici su također otkrili je najbolje vježbati oko 4 sata nakon učenja zato što smatraju da je našem mozgu potrebno neko vrijeme kako bi usvojilo nove informacije.

Uz sve navedeno, ključna je i zdrava prehrana. O zdravoj prehrani imate mnoštvo članaka na našem portalu, ali važno je naglasiti da zdrava prehrana uključuje uravnoteženo konzumiranje raznovrsnih namirnica bogatih hranjivim tvarima. Vjerojatno ste već čuli, ali prehrana poput mediteranske, koja se uglavnom sastoji od povrća, voća, maslinovog ulja, morskih i orašastih plodova bogatih zdravim nezasićenim mastima, utječe na poboljšanje pamćenja i niže stope zaboravljanja.

5. Isprobajte uobičajene tehnike učenja i pamćenja

Vjerojatno ste već čuli za mnemotehnike, mentalne mape i ostale uobičajene tehnike učenja i pamćenja. Pravo je vrijeme da ih isprobate ako tražite učinkovite tehnike za usvajanje određenih informacija, a neke od njih možete potražiti ovdje.

Osim toga, uvijek možete osmisliti nove kreativne tehnike učenja i pamćenja koje mogu biti korisne. Vjerojatno su mnogi od nas englesku abecedu naučili uz pomoć popularne pjesmice ABC. Ako ste skloni glazbenom izražavanju, savjetujemo vam da osmislite pjesmicu s informacijama koje trebate zapamtiti na neku već poznatu melodiju. Osim što ćete se raspjevati i zabaviti, naučit ćete ono što trebate.

Kako bi još bolje zapamtili određeni sadržaj, pobrinite se da pjesmica ima svoju rimu koja će vam olakšati učenje i pamćenje. Odluka je na vama, ali zato morate osloboditi maštu i kreativnost te isprobati što vam najviše odgovara u usvajanju novog sadržaja.

Kognitivne-mape
Foto: Photosecrets

6. Palača sjećanja

Jedna od poznatijih tehnika pamćenja je palača sjećanja koja je vrlo jednostavna i na prvi pogled apsurdna, ali zahvaljujući korištenju vizualizacije uvelike pomaže u pamćenju novih informacija. Prvo zamislite lokaciju koja vam je dobro poznata, a to možete biti vaša kuća, stan, kvart u kojem ste odrasli i sl. Zatim tu lokaciju povežite s predmetima koje pokušavate zapamtiti. Ova tehnika djeluje zato što vizualno povezujete ono što želite zapamtiti s mjestima za koja vas već vežu snažne uspomene.

Primjerice, zamislite da stojite u vašoj palači sjećanja koja je u ovom slučaju vaša kuća. Mentalno prođite palačom primjećujući karakteristične značajke koje možete koristiti za pohranjivanje stvari koje želite zapamtiti. Svako zaustavljanje na tom putu predstavlja određenu lokaciju na koju možete „zakačiti“ stvar koju želite zapamtiti. Primjerice, ulazna vrata mogu biti jedna lokacija, stol u predvorju druga, svjetiljka u dnevnom boravku treća itd. Pridružite tim lokacijama ono što trebate zapamtiti i uspješno ćete usvojiti potreban sadržaj. Isprobajte!

Izvori:

  1. Calabresi, P., Picconi, B., Tozzi, A. i Ghiglieri, V. (2016). Interaction between basal ganglia and limbic circuits in learning and memory processes. Parkinsonism & related disorders, 22, S65-S68.
  2. Pinola, M. (2019). The Science of Memory: Top 10 Proven Techniques to Remember More and Learn Faster. Zapier.
  3. Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

5 / 5   1
Facebooktwitterpinterestmail
26-08-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni