Jesensko cvijeće u vrtu i za balkon

jesensko cvijece

S padom temperatura i prvim mrazom, cvijeće polako nestaje iz vrta. Sve smo bliži zimi, a time se bližimo i kraju vegetacijskog ciklusa. Bez obzira na lošije vremenske uvjete vaš vrt ne mora biti pust, jesenske trajnice odlično podnose hladnoću i visoki postotak vlage. Raznobojno jesensko cvijeće unijet će dašak šarenih boja u tmurne i maglovite jesenske dane.

Postoji veliki izbor jesenskih biljaka i trajnica koje možete uvrstiti u svoj vrt ili posaditi na balkon. Inspiraciju možete pronaći u nastavku na našoj listi najpoznatijih vrsta cvijeća koja cvjetaju u jesen.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Najčešći jesenski izbor su:

  • zvjezdan (aster),
  • sunčana (heliopsis),
  • žednjak,
  • japanska šumarica (anemona),
  • fuksija,
  • maćuhice (viola) i
  • erika.

Ovo je tek mala skupina biljaka koje se odlikuju jesenskom cvatnjom. Odabirom jesenskog cvijeća i vi možete imati rascvjetani i šareni vrt sve do kraja jeseni.

Jesensko cvijeće koje voli sunce

Prilikom odabira cvijeća za jesenski vrt posebnu pažnju treba obratiti na položaj biljke, neke vrste traže više sunca dok druge bolje uspijevaju u polusjeni ili sjeni.

Zvjezdan (lat. aster)

aster

Zvjezdan potječe od grčke riječi aster što u prijevodi znači zvijezda. Riječ je o biljki koja dobro podnosi kišovito i maglovito vrijeme.

Postoje različite vrste zvjezdana, čak 180 vrsta, koje će ispuniti vaš vrt raznim bojama (od ljubičaste, plavkaste do ružičaste i bijele boje).

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

S obzirom da asteri imaju različite uzgojne zahtjeve mogu se podijeliti u više skupina:

  • asteri koji trebaju srednje plodno tlo i potpunu izloženost suncu, 
  • asteri koji trebaju plodno, vlažno tlo na sunčanom ili djelomično zasjenjenom području,
  • te asteri koji trebaju vlažno, srednje plodno tlo i djelomično zasjenjeno mjesto.

Zvjezdani cvatu do kasne jeseni.

Mogu se razmnožavati sjemenjem (u proljeće i jesen) i pomoću bazalnih reznica tijekom proljeća.

Od bolesti i štetnika najčešće se javljaju: biljne uši, bijele mušice, gljivične bolesti (pepelnica, siva plijesan, rizoktonija).

Preporuka za reduciranje bolesti je:

  • sadnja s odgovarajućim razmakom,
  • izbjegavanje prekomjernog zalijevanja,
  • odgovarajuća cirkulacija zraka te
  • preventivno rezanje (uklanjanje) napadnutih dijelova biljke.

Sunčana (lat.heliopsis)

suncana

Riječ je o kompaktnoj grmolikoj trajnici iz porodice glavočika podrijetlom iz Sjeverne Amerike i južne Kanade. Zasađena u obliku grma može doseći visinu od 1m, te u takvom grmolikom obliku odlično podnosi jak vjetar i nevrijeme. Ako je sadite pojedinačno potrebno ju je poduprijeti s kolčićima za oslonac.

Najčešće se uzgaja podvrsta sunčane lat. Heliopsis helianthoides var. scabra ( i to sorte: gigantea, patula, goldenplum, goldenheart).

Sunčana najbolje uspijeva na plodno propusnom i sunčanom tlu, no može uspjeti i u težim uvjetima i slabijem tlu (poput pijeska ili glinastog tla). Biljku je potrebno redovito zalijevati i prihranjivati i ne treba je često presađivati.

S obzirom na otpornost, pogodna je i za područja s oštrom kontinentalnom klimom gdje temperature u zimskim mjesecima padaju ispod minusa.

Sunčanu možete razmnožavati sjemenom, presadnicama (u proljeće) ili zelenim reznicama (ljeti).

Žednjak (lat. sedum)

zednjak

Riječ je o otpornoj trajnici podrijetlom iz Južne Amerike. U prirodi se često nalazi na brdovitim predjelima.

Postoji oko 400 vrsta žednjaka, a najpoznatiji je oštri žednjak (lat. sedum acre). Ova višegodišnja zeljasta biljka iz porodice tustika raste u busenovima do 20 cm visine. 

Cvjetovi su zvjezdastog oblika i žute boje i cvjetaju do kasne jeseni kad sve ostale trajnice polako izgube svoj “sjaj”.

Žednjak je odličan za početnike jer ga je vrlo lako održavati. 

Jesensko cvijeće koje uspijeva u polusjeni

Japanska šumarica ( lat. anemona)

japanska sumarica

Japanska šumarica je trajna zeljasta biljka iz porodice žabnjaka koja cvjeta od kolovoza do listopada, odnosno u kasno ljeto i jesen. Uglavnom je visokog rasta (do 150 cm) s vlaknastim korijenjem.

Cvjetovi su pojedinačni, bijele boje sa žutim prašnicima.

Prirodno je rasprostranjena u istočnoj Aziji (posebno na području Kine i Japana).

Japanska šumarica se samostalno širi, a najbolje uspijeva na polusjenovitom ili sjenovitom mjestu te na vlažnim šumovitim i travom obraslim mjestima.

Fuksija (lat.fuchsia)

fuksija

Fuksija je biljka iz porodice lat. onagracea, poznata po svojim prekrasnim ružičasto-ljubičastim cvjetovima zvonolikog oblika. Podrijetlom dolazi iz Južne Amerike i Novog Zelanda.

Riječ je o grmolikoj biljci koja se može uzgajati u vrtu i na balkonu, u žardinjerama ili visećim loncima.

Jeste li znali da se fuksija može uzgaja i kao sobna biljka?

Ukoliko je uzgajate kao kućnu biljku tada je nemojte stavljati izravno na sunce, najbolje je u blizini zapadnog ili istočnog prozora.

Ako je uzgajate vani, potrebna joj je polusjena koja je zaštićena od najjačeg podnevnog sunca. 

Od štetnika i bolesti najčešće je napadaju: lisne uši (uzrokuju savijanje listova) te gljivične bolesti (hrđa, rizoktonija). Stoga je potrebno pripaziti da se biljka sadi s dovoljnim razmakom te da je pažljivo zalijevate bez polijevanja listova.

Možete je razmnožavati sjemenom ili lisnim reznicama. 

Idealna temperatura za uzgoj fuksije je 8-10°C.

Maćuhice (la. viola tricolor)

macuhice

Maćuhice su nezahtjevne biljke iz porodice ljubičica (viola) koje odlično rastu u polusjeni do visine 30 cm.

U prirodi se najčešće susreću dvije podvrste:

  • lat. Viola tricolor subsp. arvensis (s bijelo-žutim cvjetovima) i
  • lat. Viola tricolor subsp. vulgaris ( s većim ljubičastim cvjetovima),

dok je u vrtovima najzastupljenija lat. Viola tricolor subsp. hortensis (s raznobojnim cvjetovima).

Uzgajaju se kao jednogodišnje ili dvogodišnje biljke iz sjemena ili presadnica, a idealno vrijeme za sadnju je u proljeće i jesen.

Cvjetaju do rujna, a s obzirom da su otporne na niske temperature i hladnoću mogu cvati i do kasne zime. 

Najbolje uspijevaju na rahlom i propusnom tlo.

Erika, crnjuša  (lat. erica) 

crnjusa

Ovaj zimzeleni grm koji se javlja u 800 varijanti uljepšat će vaš vrt ili balkon tijekom zime.

Od sobnih vrsta najpopularnija su:

  • lat. erica gracilis –  raste do 30 cm, cvjeta u jesen bijelim, rozim i svijetloljubičastim cvjetovima,
  • lat. erica hyemalis, – grm koji može narasti do 40 cm, cvjeta zimi s crvenim i bijelo-rozim cvjetovima,

dok se u vrtu mogu uzgajati vrste:

  • velika crnjuša (lat. erica arborea) grm  iz porodice vrijeskova, koji može narasti do 4 m visine, cvjetovi su zvonolikog oblika i bijele boje,
  • crnjuša (lat. erica carnea) – grm visine 10-30 cm ili malo drvo do 60 cm visine. Cvjeta od prosinca do proljeća bijelim, crvenim ili rozim cvjetovima.

Erika uspijeva u polusjeni,na kiselim zemljištima, na temperaturi od 5-15°C. Potrebno joj je redovito zalijevanje.

Može se razmnožavati reznicama (u srpnju i kolovozu) ili dijeljenjem busena (u kolovozu i rujnu).

Izvori:

  1. Čulinović, M., Fuchsia (Fuksija), Moj cvijet. 
  2. Žednjak., (2017)., Priroda i biljke.
  3. Sunčana, Pčelarstvo.hr.
  4. Kolar Fodor S., (2015)., Zvjezdani (Asteri) - jesenski raj za oči i pčele.
  5. Pletikapa M., Zvjezdan., Pčelarska udruga Turpolje.
  6.  Japanska šumarica., (2016)., Priroda i biljke.
  7. Vojnović R., (2015)., Zimska sadnja maćuhica - savjeti za uspješan uzgoj., Agroklub.
  8. Kekić A., (2017), Erika - kraljica zime
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF

Ocjena članka:

0 / 5   0
Facebooktwitterpinterestmail
15-05-2019
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni
Pojmovi uz članak: cvijecekoje uspijeva u sjenovitim i vlaznim mjestima, erika crnjuša, jesensko cvijeće, kako poduprijeti fuksije, Livadno cvijece uzgoj balkon, rizoktonija paradajza,